Pravni fakultet u Osijeku
Katedra za financijsko pravo i financijsku znanost
IMOVINSKI POREZI -
POREZ NA DOHODAK OD IMOVINE
Seminarski rad
Voditelj seminara: prof.dr.sc.Renata Perić
Zagreb, prosinac 2013.
1. Uvod
Imovinski porezi su porezni oblici koji kao objekt oporezivanja imaju imovinu. Oni se
međusobno razlikuju prema učincima koje proizvode, ciljeva zbog kojih su uvedeni i oblika u
kojima ih nalazimo. Zajednička im je karakteristika ta da je kod svih obveza plaćanja u
korelaciji s imovinom.
Glavna podjela je na imovinske poreze u užem smislu i imovinske poreze u širem
smislu. Porez na nasljedstva i darove te porez na promet imovine i imovinskih prava spadaju
u grupu imovinskih poreza u širem smislu, a u drugu grupu, onu koja će detaljnije biti
prikazana, spada porez na imovinu.
O važnosti teme svjedoči i činjenica da se ove poreze moglo naći već u antičkoj
Grčkoj i Rimu, a zadržali su se do danas. Usprkost tome, Richard Bird dobro primjetio kad je
izjavio: „Porezi na imovinu su jedan od najstarijih fiskalnih instrumenata..Ali usprkost
njihovoj starosti, oporezivanje imovine je bivalo relativno zanemarivano u nedavnim
godinama“.
1
Vjerojatno je jedan od razloga što je situacija s oporezivanjem takva da ono ne
doprinosi znakovito sveukupnim prihodima države prikupljenima porezima to što su
pronađeni drugi porezni oblici koji više odgovaraju kako državi, tako i samim poreznim
obveznicima.
Kao i sve druga pitanja vezana za oporezivanje, jer se njima smanjuje ukupna
ekonomska snaga poreznih obveznika i utječe na njihovo ponašanje, i o porezu na imovinu
nalazimo brojne teorije i rasprave, bilo da se odnose na podjele oblika u kojima se ovaj porez
može naći ili o raznim argumentima koji se zalažu, odnosno protive, daljnjem provođenju
poreza na imovinu.
Bitno je napomenuti kako, bez obzira na osnovne stavove spram poreznih oblika, treba
biti svjestan kako država ne može funkcionirati bez njih. Samo je pitanje u kojoj mjeri će
pojedini biti zastupljen u njenom ukupnom BDP-u.
1
Mijatović, Nikola: Oporezivanje imovine s posebnim osvrtom na oporezivanje nasljedstva i darova, Sveučilište
u Zagrebu, Zagreb, 2004., str. 13
1
Prema obuhvatu objekta oporezivanja razlikujemo jedinstveni (sintetički) i parcijalni
(analitički) porez na imovinu. Jedinstveni tereti cjelokupnu imovinu kojom porezni obveznik
raspolaže, a pojedinačni njene pojedine dijelove.
S obzirom na njihovo mjesto u fiskalnom sustavu, moguće ih je podijeliti na glavne i na
sporedne poreze, a s obzirom na trošenje – na opće i namjenske poreze.
Druge podjele su s obzirom na osobu poreznog obveznika tako da se u toj ulozi može
pojaviti fizička ili pravna osoba. Temeljem utvrđivanja porezne obveze razlikujemo al
valorem poreze na imovinu i specifične poreze na imovinu. Podjeliti se mogu i ovisno o
primjenjenoj poreznoj stopi te zbog toga razlikujemo proporcionalni ili progresivni porez na
imovinu. Prema poreznom tretmanu zaduženja imovine razlikujemo neto i bruto porez na
imovinu. Također nalazimo podjelu i na porez na zalihe imovine i porez na porast imovine
(ovisno o stanju imovine na određeni dan)...
4
Bez obzira što postoje brojne podjele i klasifikacije poreza na imovinu, rijetko se javlja
slučaj da jedan porez ima značajke samo jednog od navedenih poreznih oblika. U pravilu
dolazi do kombiniranja značajki pojedinih imovinskih poreza.
3. Osnovica poreza na imovinu i obveznik poreza na
imovinu
Osnovica oporezivanja primjenom poreza na imovinu je neto imovina, tj. vrijednost
dobivena razlikom bruto vrijednosti i obveza. Problem koji se javlja pri utvrđivanju porezna
osnovice je koji su relevantni elementi koji će utjecati na definiciju imovine koja će biti
oporezovana. Potrebno je odrediti koji će dijelovi imovine biti obuhvaćeni porezom i koja je
vrijednost tih dijelova.
Dodatna poteškoća je u tome što nema općeprihvaćene definicije imovine zbog čega se
pribjegava metodi enumeracije imovinskih predmeta i utvrđivanja njihovih osnovica kod
primjene sintetičkog poreza na imovinu.
No, neovisno o tome hoće li se primjenjivati sintetički ili parcijalni porez, imovinske
predmete se mora podvesti pod zajednički vrijednosni nazivnik, a to je novac.
4
Jelčić, Barbara, op. cit. str 211-214; a više u Mijatović, Nikola: “Oporezivanje imovine s posebnim osvrtom na
oporezivanje nasljedstva i darova“, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2004. str. 35-44
3
