Porez na imovinu
Visoka poslovna
škola specijalističkih studija
-Blace-
Seminarski Rad iz predmeta javne Finansije
Tema:Porez na imovinu
Student:Milo
š Bogicević 03/12s-f Profesor:dr Mirko Kulić
-Blace 2013-
SADRŽAJ
UVOD
…………………………………………………………………………………………..3
1.FISKALNA POLITIKA
………………………………………………………………….…4
2.BUDŽET
……………………………………………………………………………………..4
3.SISTEM JAVNIH PRIHODA I JAVNIH RASHODA
……………………………...……5
4.LOKALNA SAMOUPRAVA
…………………………………………………………...….5
5.POREZI
…………………………………………………………………………………...…6
6.POREZ NA IMOVINU
……………………………………………………………….…….6
7. POSTUPAK UTVRÐIVANJA POREZA NA IMOVINU
…………………………….…7
7.1.Obracun poreza na imovinu………………………………………………...………7
7.2.Površina objekta……………………………………………………………...……..7
7.3.Tržišna vrednost…………………………………………………………….………7
7.4.Koeficijent kvaliteta……………………………………………………….………..7
7.5.Koeficijent lokacije………………………………………………………..………..8
7.6.Amortizacija……………………………………………………………………….8
7.7.Poreska osnovica……………………………………………………….………….8
7.8.Poreske olakšice i oslobodenja………………………………………………9
8.iZNOS POREZA ZA UPLATU
…………………………………………………….…….9
8.1
Porez na uvećanu vrednost imovine…………………………………………..9
8.2.
porez na nasledje I poklon…………………………………………………………10
ZAKLJUCAK
………………………………………………………………………………..10
LITERATURA
……………………………………………………………………………….11

1.FISKALNA POLITIKA
Iako je kapitalizam u pocetku bio zasnovan na nemešanju države u privredne poslove, pokazalo se da su
državne intervencije ipak neophodne. Kapitalizam je bio nemocan da se samostalno izvuce iz svake krize
u koju zapadne. Iz tog razloga kapitalisticke države još od tridesetih godina prošlog veka pocinju da
preduzimaju efikasne mere, sa ciljem obezbedivanja stabilnog privrednog razvoja i pune zaposlenosti.
Postoji nekoliko metoda koje kapitalisticka država koristi za sprovodenje odredenih mera, koje
podrazumevaju ulaganje državnog novca u one grane proizvodnje za koje je privatni kapital manje
zainteresovan ili uopšte nezainteresovan. Time država podstice povecanje efektivne tražnje. Prva u nizu
metoda jeste aktivna budžetsko-poreska politika, ili, krace, fiskalna politika .
2.BUDŽET
Budžet predstavlja novcani predracun države. To je najcešce jednogodišnji dokument I njega priprema
ministarstvo finansija u saradnji sa drugim ministarstvima, dok ga usvajaskupština u obliku zakona.
Budžet ima karakter finansijskog plana države za jednu godinu. To je neka vrsta prognoze koliko ce
novca država dobiti naplatom javnih prihoda i koliko ce joj novca biti potrebno za sve planirane rashode.
Sadržaj državnog budžeta obicno cine razvijeni spisak prihoda i rashoda, zajedno sa njihovim planiranim
iznosima za sledecu godinu, kao i pratecim procesnim i slicnim odredbama.
Budžetski bilans predstavlja razliku izmedu državnih prihoda i državnih rashoda.
bilans budžeta = državni prihodi – državni rashodi
Ovaj bilans može biti pozitivan ili negativan. Kada su prihodi veci od rashoda, na snazi je budžetski suficit.
Tada država ne troši sav prihod, vec jedan deo cuva. Kada ude u budžetski deficit, kada rashodi postanu
veci od prihoda, država troši sacuvani prihod sa ciljem da pomogne privredi da prevazide krizu. Kada su
prihodi jednaki rashodima budžet je uravnotežen. U ekonomskoj teroriji razlikuju se tri kategorije
budžeta. Stvarni ili realni budžet registruje stvarne prihode i rashode države u odredenom periodu.
Strukturni budžet daje kalkulaciju kakvi bi bili državni prihodi i državni rashodi kada bi ekonomija
funkcionisala na nivou prirodne stope nezaposlenosti.Ciklicni budžet izražava efekte privrednih ciklusa
na budžet.On zapravo predstavlja razliku izmedu stvarnog i strukturnog budžeta.U državne rashode
spadaju plate radnika u državnim institucijama, zatim investicije, javni radovi,otplate dugova, stvaranje
budžetskih rezervi i slicno.Sredstva za finansiranje svih ovih davanja obezbeduju se naplatom javnih
prihoda.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti