UNIVERZITET U BEOGRADU 

FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA 

 

Beograd, januar 2008. 

 

 
 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

SEMINARSKI RAD 

 

POREZ NA IMOVINU ZA FIZI

Č

KA LICA 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Mentor: Student: 
prof. dr. Dragana Kragulj 

Ivan Todorovi

ć

 8/07

Seminarski rad 

 

 

Porez na imovinu za fizi

č

ka lica 

Ekonomija

  

 

APSTRAKT

 

 

 

U savremenom kapitalizmu privreda nikako ne bi mogla da opstane bez konstantnog 

uticaja države. Kada god proizvodnja upadne u krizu, država je tu da preduzme odgovaraju

ć

mere koje 

ć

e pružiti pomo

ć

 posrnuloj privredi i unaprediti je 

 
 

Pored monetarne politike i politike cena i dohodaka, fiskalna politika predstavlja 

zasebnu grupu mera države u cilju regulisanja potrošnje, investicija i zaposlenosti. Drugi 
njen naziv jeste i aktivna budžetsko-poreska politika. To je zato što su joj osnovne ekonomske 
kategorije pre svih budžet, a potom i porezi, kao osnovni državni prihodi. 
 
 

Postoji mnogo vrsta poreza, od kojih je neke lakše, a neke teže naplatiti.U manje 

razvijenim zemljama prevagu odnose oni koji se lakše prikupljaju, indirektni porezi ,jer se 
vezuju za robe i usluge. 
 
 

Sa druge strane, u razvijenim zemljama preovla

đ

uju direktni porezi, vezani za lica i 

preduze

ć

a. Iako se znatno teže sakupljaju, oni mogu da 

č

ine 

č

ak i do 90% ukupnih poreskih 

prihoda u razvijenim državama. Zbog toga je njihov uticaj na državni budžet neizmerno 
važan. 
 
 

Porezi su najvažniji izvor državnih prihoda, a direktni porezi 

č

ine najve

ć

i deo 

poreskih prihoda u razvijenim zemljama. Porez na imovinu je jedan od njih. 
 

 

background image

Seminarski rad 

 

 

Porez na imovinu za fizi

č

ka lica 

Ekonomija

  

 
2.9  Poreske olakšice i oslobo

đ

enja ....................................................14 

 
2.10  Iznos poreza za uplatu .................................................................15 
 
 

3.

 

PROCES DOSTAVE REŠENJA I NAPLATE POREZA 

 

3.1  Podaci o poreskom obvezniku .....................................................15 
 
3.2 Mati

č

ni broj .................................................................................16 

 
3.3 PIB............................................................................................... 18 
 
3.4  Poziv na broj ...............................................................................18 
 
3.5 Rešenje 

........................................................................................19 

 
3.6  Naplata poreza na imovinu ..........................................................23 
 
 
 

4. LITERATURA

 ......................................................................................24

 

Seminarski rad 

 

 

Porez na imovinu za fizi

č

ka lica 

Ekonomija

  

1. PORESKI 

SISTEM 

 

1.1   FISKALNA POLITIKA 

 

Iako je kapitalizam u po

č

etku bio zasnovan na nemešanju države u privredne poslove, 

pokazalo se da su državne intervencije ipak neophodne. Kapitalizam je bio nemo

ć

an da se 

samostalno izvu

č

e iz svake krize u koju zapadne. Iz tog razloga kapitalisti

č

ke države još od 

tridesetih godina prošlog veka po

č

inju da preduzimaju efikasne mere, sa ciljem obezbe

đ

ivanja 

stabilnog privrednog razvoja i pune zaposlenosti. 

 

Postoji nekoliko metoda koje kapitalisti

č

ka država koristi za sprovo

đ

enje odre

đ

enih 

mera, koje podrazumevaju ulaganje državnog novca u one grane proizvodnje za koje je 

privatni kapital manje zainteresovan ili uopšte nezainteresovan. Time država podsti

č

pove

ć

anje efektivne tražnje. Prva u nizu metoda jeste aktivna budžetsko-poreska politika, ili, 

kra

ć

e, fiskalna politika. 

 

1.2 BUDŽET 

 

Budžet predstavlja nov

č

ani predra

č

un države. To je naj

č

ć

e jednogodišnji dokument i 

njega priprema ministarstvo finansija u saradnji sa drugim ministarstvima, dok ga usvaja 

skupština u obliku zakona. Budžet ima karakter finansijskog plana države za jednu godinu. To 

je neka vrsta prognoze koliko 

ć

e novca država dobiti naplatom javnih prihoda i koliko 

ć

e joj 

novca biti potrebno za sve planirane rashode. Sadržaj državnog budžeta obi

č

no 

č

ine razvijeni 

spisak prihoda i rashoda, zajedno sa njihovim planiranim iznosima za slede

ć

u godinu, kao i 

prate

ć

im procesnim i sli

č

nim odredbama. 

 

Budžetski bilans predstavlja razliku izme

đ

u državnih prihoda i državnih rashoda. 

 

bilans budžeta = državni prihodi – državni rashodi 

 

Ovaj bilans može biti pozitivan ili negativan. Kada su prihodi ve

ć

i od rashoda, na snazi je 

budžetski suficit. Tada država ne troši sav prihod, ve

ć

 jedan deo 

č

uva. Kada u

đ

e u budžetski 

deficit, kada rashodi postanu ve

ć

i od prihoda, država troši sa

č

uvani prihod sa ciljem da 

background image

Seminarski rad 

 

 

Porez na imovinu za fizi

č

ka lica 

Ekonomija

  

prihoda, poreza. Ona tako

đ

e vrši naplatu nov

č

anih kazni, zatim kamate po osnovu dospelog a 

nepla

ć

enog poreza, troškova postupka prinudne naplate poreza i, kona

č

no, troškova 

poreskoprekršajnog postupka. Sve ove dažbine jednim imenom se nazivaju sporednim 

poreskim davanjima. Ovim zakonom ure

đ

uje se postupak utvr

đ

ivanja, naplate i kontrole 

javnih prihoda koje napla

ć

uje Poreska uprava, prava i obaveze poreskih obveznika, potom 

registracija poreskih obveznika i poreska krivi

č

na dela i prekršaji. 

 

Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji ima prednost u odnosu na svaki 

drugi zakon koji se odnosi na bilo koju staqvku vezanu za rad Poreske uprave. Dakle, ako je 

drugim zakonom pitanje iz oblasti koju ure

đ

uje ovaj zakon ure

đ

eno na druga

č

iji na

č

in, 

primenjuju se odredbe ovog zakona. 

 

1.4 LOKALNA 

SAMOUPRAVA 

 Me

đ

utim, iako dva gore pomenuta zakona važe na 

č

itavoj teritoriji Republike Srbije, 

neke vrste javnih prihoda napla

ć

uju se na nivou manjih teritorijalnih celina, kao što su grad ili 

opština. Zakonom o finansiranju lokalne samouprave omogu

ć

uje se jedinicama lokalne 

samouprave da u celosti utvr

đ

uju, napla

ć

uju i kontrolišu takve vrste lokalnih prihoda, po

č

ev 

od 1. januara 2007. godine. 

 

Osnovna uloga ovog zakona jeste obezbe

đ

ivanje sredstava jedinicama lokalne 

samouprave za obavljanje izvornih i poverenih poslova. Njima pripadaju slede

ć

i prihodi 

ostvareni na njihovoj teritoriji: 

 

porez na imovinu, osim poreza na prenos apsolutnih prava i poreza na nasle

đ

e i 

poklon 

 

lokalne administrativne takse 

 

lokalne komunalne takse 

 

boravišna taksa 

 

naknada za koriš

ć

enje gra

đ

evinskog zemljišta 

 

naknada za ure

đ

ivanje gra

đ

evinskog zemljišta 

 

naknada za zaštitu i unapre

đ

enje životne sredine 

Želiš da pročitaš svih 25 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti