S A D R Ž A J

1.UVOD………………………………………………………………….

4

 1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA…………...……..…. 4

 1.2   SVRHA I CILJEVI ISTRAŽVANJA…………………....……………....... 4

 1.3   STRUKTURA RADA…… ………………………………………….…...... 5 

 1.4   ZNANSTVENE METODE  ……………………………………………...... 5

 1.5  RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE… …………………....….. 6

2. OBLICI I MJERE DRŽAVNE INTERVENCIJE…..…….………………..

7

 2.1  DRžavna potrošnja …………….......…….………………...…….....…

9

3. POREZI I POREZNI SUSTAV……………………………..............…..…

9

   3.1. Vrste poreza ………………………..………………………………..

10

   3.1.1 Direktni porezi……………………………………….....………………. 10

   3.1.2 Indirektni porezi....................................................................................... 11

   3.1.3 Svrhe i efekti poreza................................................................................  12

   3.1.4 Opća pravila oporezivanja.................................................................... ... 12

   3.1.5 Jednakost.................................................................................................. 12

    3.1.6 Mrtvi teret oporezivanja.......................................................................... 13

4. SUBVNECIJE................................................................................................

13

5. EKONOMSKI UČINCI POREZA...............................................................

15

6. PROBITAK POTROŠAČA I PRODAVATELJA USLIJED 

EKONOMSKE    POLITIKE...........................................................................

17

6.1 Utjecaj posebnog poreza na poduzeću KAVAT DOO...........................

18

6.2 Utjecaj subvencija na poduzeću KAVAT DOO.....................................

21

7. ZAKLJUČAK...............................................................................................

22

LITERATURA………………………………………………………………

23

1

1. UVOD

Danas je poduzeće jedan od osnovnih privednih subjekata na tržištu. On je nositelj 

dinamičkog razvoja , te promjene proizvodnje i tehnologija i načina života.  Današnji 

savremeni razvoj je zapravo usmjereni i to dovodi do kompleksni odnosa dva ključna 

subjekta privredne politike poduzeća i države. Država ima nekoliko svojih funkcija u 

odnosu   na   privredu:   utvrđivanje   zakonskog   okvira   za   funkcioniranje   tržišta, 

reguliranje   financijskog   sustava   ,   uticaj   na   alokaciju   resursa   u   cilju   povećanja 

efikasnosti privredne djelatnosti, utvrđivanje okvirnih stopa dugoročnog ekonomskog 

rasta   ,   utjecaj   na   kratkoročna   gospodarska   kretanja,   unapređenje  konkurencije   itd. 

Danas država ima 3 glavna sredstva pomoću kojeg utiče na ekonomsku politiku a to 

su: propisi i regulativa , porezi i potrošnja. Država sam ima svoje oblike i mjere 

intervencije i oni se mogu podijeliti na osnivanje vlastitih poduzeća, izravno državno 

investiranje   ,   državne   investicijske   dozvole   ,   povlašteno   financiranje   ,   porezne 

olakšice,   subvencije   ili   politika   državnih   nabavki.     Učinci   svakih   ovih   mjera   se 

poprilično razlikuju pa prije nego što se država odluči primijeniti intervenciju , mora 

prije toga razmotriti kakve su izravne i neizravne posljedice po gospodarstvo.

1.1.  PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Svako ekonomsko tržište uključuje i svoj porezni sistem te subvencije za ekonomske 

faktore. Sami porezi se kao klin postavljaju u proces reprodukcije. Mikroekonomija 

kao znanost koja proučava pojedinačne faktore ekonomije može dati analizu utjecaj 

poreza   i   subvencija   na   poduzeća.   Sama   struktura   oporezivanja   je   od   presudnog 

značaja, a također je bitno  kakvo je tržište i kakvi su makroekonomski faktori, te za 

poduzeća kao bitne su i subvencije koji potiču rada osobito mali srednji poduzeća. 

Sama struktura oporezivanja je od presudnog značaja a također je bitno   kakvo je 

tržište i kakvi su makroekonomski faktori, te za poduzeća kao bitne su i subvencije 

koji potiču rada osobito mali srednji poduzeća.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽVANJA

Tržište  ne  može  skladno  funkcionirati  bez  uplitanja  ekonomske  politike  od  strane 

države.   Jedan   od   načina   na   koji   država   pokušava   pomoći   tržištu   je   državni 

intervencionizam  i njeni oblici. Na mikro razini potrošači i preduzeća su te jedinice 

2

background image

2. Metode apstrakcije i konkretizacije. Po metodi apstrakcije zanemarit ćemo 

neke druge a pokazat ćemo na primjeru  utjecaje na poduzeće a izvući ćemo osnovne 

funkcije   i   zadaće.   Uz   konkretizaciju   moguće   je   jasno   i   precizno   karakterizirati 

djelovanja poreza i subvencija  kao i značaj i sami državni oblik intervencije. 

3.   Komparativna   metoda,   omogućava   komparaciju   očekivanih   rezultata 

poduzeća ako pravovremeno odgovorilo na izazove u okolini

4. Metoda promatranja, se realizira kroz promatranje i ponašanje poduzeća u 

odnosu na neke postavljene elemente.

1.5. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

U seminarskom radu postavlja se jedna radna hipoteza i više pomoćnih hipoteza.Na 

temelju predmeta i cilja istraživanja postavlja se glavna (radna) hipoteza seminarskog 

rada: “Porez predstavlja financijsko potraživanje ili neku drugu nametnutu obligaciju 

koju svaki pojedinac ili pravni entitet mora platit državi ili funkcionalnom ekvivalentu 

državi.“

Ovako postavljena glavna hipoteza omogućava postavljene i slijedeće tri pomoćne 

hipoteze;

1.   Subvencije   –   ekonomka   politika   se   koristi   različitim   mjerama   i 

instrumentima   ali   subvencije   predstavljaju   njen   najvidljiviji   dio.   Naime,   izravan 

novčani   transfer   iz   državnog   proračuna   nekom   sektoru   ili   poduzeću   predstavlja 

izravnu ili eksplicitnu subvenciju

2.   Preko   analize   ponude   i   potražnje   može   se   analizirati   kakav   je   utjecaj 

državne intervencije  na tržište općenito i na kupce i proizvođače. 

4

2.OBLICI I MJERE DRŽAVNIH INTERVENCIJA 

Oblici državne intervencije

a )  

Državna poduzeća

- država se često odlučuje na izravno miješanje u alokaciju 

resursa tako što investira u svoja poduzeća. To su uglavnom javna poduzeća u sektoru 

privredne   infrastrukture   kao   što   su   elektroprivreda   ,   vodoprivreda,   promet   ili 

telekomunikacije, te što je malo rjeđe, rudarstvo, automobilska industrija metalurgija 

itd. Državno investiranje je zastupljeno u svim zemljama od onih s najliberalnijim 

tržištima pa do malog broja državno planskih privreda koje kontroliraju investiranje u 

svim sektorima.

1

 Osim izravnog investiranja država obično i neizravno subvencionira 

poduzeće u svojem vlasništvu tako da od njih potražuje niže profitne stope u odnosu 

na onu koju bi zahtijevalo privatno tržište kapitala.

2

 

b)  

Državne   investicijske   dozvole

  –   dozvole   za   investicijska   ulaganja   je   jedan   od 

instrumenta koji se primjenjuje u zemljama u razvoju. Ove se dozvole izdaju od strane 

države prema određenim kriterijima i prema skladu s državnim prioritetima.

c) 

Povlašteno financiranje

 je usko povezano sa sustavom izdavanja dozvola. Kada se 

dobije dozvola za određenu investiciju podrazumijevaju se i povlastice u financiranju 

bilo od strane banaka ili državnih fondova. Povlašteno financiranje obično predstavlja 

državno   davanje   kredita   privatnom   sektoru   pod   povoljnim   uvjetima,   od   onih   na 

slobodnom   tržištu,   tj   kredita   s   nižim   kamatnim   stopama   od   onih   tržišnih,   te   pod 

povoljnim kreditnim uvjetima.

3

 Također, jedan od oblika povlaštenog financiranja su i 

različiti oblici davanja garancija na kredite kada se država obvezuje da će vratiti dug 

zajmodavcima ako ga dužnici ne vrate.

d)  

Subvencije

  – ekonomka politika se koristi različitim mjerama i instrumentima ali 

subvencije   predstavljaju   njen   najvidljiviji   dio.   Naime,   izravan   novčani   transfer   iz 

državnog proračuna nekom sektoru ili poduzeću predstavlja izravnu ili eksplicitnu 

subvenciju.

4

 Polovina ulaganja u Evropskim zemljama dolazi od subvencija i to one 

izravne  subvencije  iz proračuna  i one  su  bile glavne  mjere u  razvijenim tržišnim 

gospodarstvima. Često se govori i o neizravnim odnosno skrivenim subvencijama kod 

1

 Mikroekonomika, dr.Josip Pavlović, dr.Marica Škrti, Oblici i mjere državne intervencije str 227

2

 Mikroekonomika, dr.Josip Pavlović, dr.Marica Škrti, Oblici i mjere državne intervencije str 227

3

 Mikroekonomika, dr.Josip Pavlović, dr.Marica Škrti, Oblici i mjere državne intervencije str 227

4

 Mikroekonomika, dr.Josip Pavlović, dr.Marica Škrti, Oblici i mjere državne intervencije str 227

5

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti