Porodica iporodično vaspitanje

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača

u Kruševcu

Porodična pedagogija

Tema :

PORODICA I PORODICNO VASPITANJE

Mentor:

Student:

Kruševac, 11.11.2010. god

PORODICA I PORODIČNO VASPITANJE

Porodica je posebna drustvena grupa, deo drustvene zajednice. Elementi koji
predstavljaju osnove porodice mogu se svesti na :



Drustvene ( u sirem smislu)



Materijalne



Prirodne (bioloske )

ODREĐENJA POJMA PORODICE

Ne postoji jedinstvena definicija pojma porodice, kako niti unutar jedne
znanosti koja se bavi proučavanjem porodice, tako niti među interdisciplinarnim
znanostima i znanstvenim disciplinama čiji predmet proučavanja ona jeste

(pedagogija-posebice porodicna pedagogija, sociologija, filozofija, psihologija…)

No, činjenica jeste da je porodica, pre svega, posebna drustvena grupa deo
drustvene zajednice.

U različitoj stručnoj literaturi, kao i svakodnevnom životu kada je reč o
krvnom srodstvu i zajednicama odnosno grupama koje iz tog krvnog srodstva
proizlaze, susrećemo se s dva termina: terminom

porodica

i terminom

obitelj

Stoga valja razgraničiti ta dva termina, budući da oni nisu sinonimi, premda oba
proizlaze iz krvnog srodstva kao osnove.

U literaturi starijega datuma, bez obzira s kojeg znanstvenog stajališta
prilazili pojmu obitelji, često se kao istoznačnica za

obitelj

pojavljuje termin

porodica

što može dovesti do dvojbe. Naime,

porodicom

se smatra grupa ljudi

koju čini

više porodica

, što će reći kako termin

porodica

podrazumijeva veću

skupinu krvnim srodstvom vezanih

ljudi (ili vezanih ugovorom poput, primerice,

supruga, svekrve, tasta…).

Porodicu, nadalje, čini

više generacija

ljudi

(bake,

majke, deca, unučad…)

. Ona je, dakle, spona koja u sebe uključuje sve srodnike

– za razliku od

porodicei

koja je, gotovo u pravilu,

dvogeneracijska

i čine je

roditelji i njihova deca.

S tradicionalnog sociološkog stajališta kad je reč o obitelji misli se na
zajednicu dvoje supružnika, a zatim na zajednicu supružnika i njihovog
potomstva. Definicija obitelji -

''društvena skupina koju karakterisu zajedničko

prebivanje, ekonomska saradnja i reprodukcija''

, a obitelj pritom

''obuhvata

brojati dve-tri generacije potomaka. Još uvek, dakle, nije bila reč o porodici
kakvu danas razumemo pod tim pojmom.
Pojava privatnog vlasništva u kapitalističkom uređenju uvod je u
patrijarhalnu porodicnu zajednicu čije je obelezje izrazita vlast ''pater familiasa'',
oca porodice, muškarca koji raspolaže članovima porodice jednako kao i ostalom

imovinom

PATRIJARHALNA PORODICA

i danas postoji u mnogim društvima

kao tradicionalan tip pordice sa svim svojim specifičnim obelezjima. Temeljna
obilježja takve porodice čine klasno uređenje, privatno vlasništvo, ruralnost,
muževa vlast, očinska vlast, formalna monogamija i dvostruki moral (Mladenović,
1977, 125-128). Usprkos velikim pomacima u demokratizaciji porodice,
patrijarhalna porodica, u nekim svojim elementarnim karakteristikama, još je
uvek prisutna u dobrom delu sveta, pa i kod nas: pod utjicajem religije,
porodicnog odgojnog nasleđa. Međutim, s razvojnim promenama društva, s
tendencijom k demokratsko-humanističkim odnosima, i

SAVREMENA

PORODICA

dobila neke nove karakteristike.

Tendencija k humanizaciji odnosa među ljudima uopste, a time i spolova, sve je
prisutnija i unutar same porodice kao najmanje, temeljne jedinice društva.
Urbana, inokosna porodica predstavlja malu, isključivo

dvogeneracijsku skupinu

koju čine roditelji sa svojim potomstvom – decom. Osnovu porodice– bazu od
koje se porodica kao društvena zajednica širi – čini

institucija braka

, pri čemu

valja naglasiti da je

BRAK

demokratska zajednica ljudi zasnovana na

ravnopravnim odnosima svih članova porodice(podrazumijevajući i decu),
odnosno intimna zajednica ljudi zatvorena u sebe samu, kojoj je cilj
zadovoljavanje emotivnih, seksualnih i reproduktivnih potreba. Porodica je,
dakle, monogamna zajednica zasnovana na emocionalnoj potrebi.
Dolaskom industrijalizacije, tehnološkog razvoja i napretka pojavio se novi
tip porodice, a time ujedno i novo shvatanje roditeljske uloge i odgoja uopste.
Danas se posebno naglašava ravnopravnost muškarca i žene i individualna
sloboda. Jurak (2002, 1. 4-5) kazuje kako je broj članova sveden na minimum,
komunikacija – unatoč povoljnijim mogućnostima – siromašnija, ekonomska
sigurnost uglavnom visi o roditeljskim plaćama, sredstva za život kupuju se
gotova, mnoštvo kućnih poslova obavljaju strojevi, a vršenje profesije ili posla
zahteva sve veće intelektualno obrazovanje i psihičku koncentraciju. Zahvaljujući
svestranijom obrazovanju i uticaju

mass-medija

savremena, postmoderna je

porodica informiranija, na većem stupnju kulture, ali i u sve većim previranjima
zbog izokrenute lestvice vrednota i odnosa prema njima. Sve to, ne rešava
probleme porodice nego rađa brojne frustracije, raspršenost, teskobu,
osamljenost, neprihvaćenost, gubitak autoriteta i verodostojnosti, a najveći
problem – koji postaje sve prisutniji – jest odsutnost roditelja iz porodicnog doma
– zbog prevelike zaposlenosti u trci za boljim standardom, bilo zbog rastave
roditelja i konačno zbog biega od roditeljske dužnosti i obveza...

''Pojedini postmodernisti iznose tezu da je između moderne i postmoderne
porodice došlo do fundamentalnog raskida. Smatraju da se ni jedan tip porodice

ne treba smatrati normom u odnosu na druge tipove porodice. Dok se za
moderna društva moglo reći da ih je karakterizirao jedan središnji, dominantan
tip porodice, današnja situacija posve je drugačija. Danas više nije moguće
ponuditi jednu teoriju 'porodice kao takve', budući da različiti tipovi porodice
zahtevaju različita tumačenja''

(Haralambos; Holborn, 2002, 503).

FUNKCIJE PORODICE

Funkcije porodice zavise od mesta koje porodica zauzima u odredjenom
drustvenom sistemu.Funkcije porodice su visedimenzijalne I dele se na tri nivoa :
na bioloskom nivou, na ekonomskom i psihosocijalnom.

FUNKCIJE PORODICE

Proučavajući klasifikacije porodicnih funkcija različitih autora pedagoške
znanosti, neminovno je uočiti kako se neke funkcije najcesce kao elementarne,
bez kojih porodica ne bi bilo i koje ne bi mogla preuzeti odnosno obavljati niti
jedna institucija ili zajednica na način na koji ih obavlja upravo porodica, a reč je
o biološko-reproduktivnoj, ekonomskoj i socijalizacijskoj odnosno odgojno-
obrazovnoj funkciji. Tu je i seksualna funkcija

(zadovoljavanje spolnog nagona)

koja, uzgred budi rečeno, ne mora biti realizirana unutar same obitelji, no
uglavnom se smatra kako je riječ o obiteljskoj funkciji.
Nešto drugačije formulira porodicne funkcije Mladenović, –govori o
biološko-reproduktivnoj, ekonomskoj i socijalizacijskoj funkciji kao primarnima,
dok seksualnu funkciju smešta pod sekundarne, zajedno s još nekim funkcijama
porodice.
Ali ipak, jedna uključuje drugu te bez seksualne ne bi bilo reproduktivne,
makar zadovoljenje spolnog nagona ne mora u današnje vreme predmnijevati
reprodukciju; uzmimo za primer sve modernije banke spermi i jajnih stanica, sve
češće odluke majki o samostalnom roditeljstvu, sve češće odluke očeva ili majki
o usvajanju dece

…

Shodno tomu, ne možemo više niti govoriti o biološko-

reproduktivnoj funkciji u punom značenju reči, jer biološka podrazumijeva
biološke potomke, što adoptivni potomci nisu, a ipak čine temeljene sastavnice
porodicne zajednice.

Persons pravi razliku izmedju tri kategorije vrednosti :



Drustvene vrednosti – koje vezuje za shvatanje pozeljnog tipa drustvenog