1.

Pojam porodičnog prava? 

Porodično pravo predstavlja 

skup pravnih normi 

kojima se 

uređuju odnosi između 

članova 

porodice, srodnika, uglavnom u braku, odnosno vanbračnoj zajednici.

 

(

prof. dr Počuča

)

Sistem pravnih normi 

kojima se 

uređuju lični i imovinski odnosi 

koji nastaju 

između 

članova 

porodice, a koji pretežno 

proizilaze iz braka i srodstva

.

 

(prof dr. Marija Draškić)

Porodični zakon (čl. 1.):

„Ovim zakonom uređuju se: 

brak i odnosi u braku

odnosi u vanbračnoj zajednici

odnosi 

deteta   i   roditelja

,  

usvojenje

,  

hraniteljstvo

,  

starateljstvo

,  

izdržavanje

,  

imovinski   odnosi   u 

porodici

zaštita od nasilja u porodici

postupci u vezi sa porodičnim odnosima 

lično ime

“.

Šta je predmet porodičnog prava?
U širem smislu

 to su 

porodični odnosi 

koji se uspostavljaju 

uopšte

, u bračnoj, vanbračnoj ili 

usvojenoj porodici, a naročito:

između supružnika, zaključenjem braka;

između vanbračnih partnera, zasnivanjem relevantne vanbračne zajednice;

između dece i roditelja, rođenjem dece u braku ili van braka;

između usvojioca i usvojenika, zasnivanjem usvojenja;

između staraoca i štićenika, u ustanovi starateljstva itd.

U užem smislu

  to su  

prestacije  

(davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje). Najznačajnije 

prestacije su radnje (koje proizilaze iz prava i dužnosti bračnih drugova, iz odnosa roditelja i 
dece, usvojioca i usvojenika, staraoca i štićenika itd), ali to mogu biti i neradnje (npr. obaveza 
vernosti bračnih drugova).

Da li Porodično pravo reguliše sve moguće odnose u porodici?

Porodično pravo reguliše samo onaj  

segment porodičnih odnosa  

koji se smatra

 

„pravno 

relevantnim“

.

Na koji način se još regulišu odnosi unutar porodice? Da li se samo pozitivnim  
pravom uređuju odnosi unutar porodice?

xxx

Podele Porodičnog prava: 

1. PP u užem i širem smislu,
2. bračno, roditeljsko, starateljsko PP,
3. materijalno i procesno PP.

PP u užem smislu

 reguliše samo pravno relevantne 

odnose unutar porodice

PP u širem smislu

  reguliše  

sve pravno relevantne odnose  

koji nastaju ne samo  

unutar 

porodice

,   nego   i   sve   druge   odnose  

vezane   za   porodicu,   brak,   vanbračne   odnose, 

roditeljstvo, usvojenje, starateljstvo i dr

.

2.

Ko mogu biti subjekti porodičnog prava?

(lica koja veže brak ili srodstvo, ne moraju detalji)

Subjekti

 

porodičnog prava jesu 

lica koje veže brak ili srodstvo

. Subjekti mogu biti 

samo 

fizička lica

 i ona moraju imati određene osobine, od kojih su najvažnije 

pravna i poslovna 

sposobnost

. (iz knjige)

Субјекти породичних односа имају различит 

положај и улогу

 (

супружник, родитељ, 

дете, усвојитељ, усвојеник,  сродник

). Једно исто физичко лице може имати током 

живота различите положаје. Оно 

може постати субјект

 породичног односа 

самим 

рођењем  

(нпр. права детета у односу на родитеље), док се у другим случајевима 

захтева одређен узраст или способност  

(нпр. за закључење брака или усвојење). 

(

internet)

Kakve vrste porodičnih odnosa mogu nastati?

Porodični odnosi mogu biti:

lični

 

 

 – 

slobode

prava 

dužnosti 

subjekata neimovinskog karaktera;

ično-imovinski

 

 

  – vezani su za ličnost, ali su imovinskog karaktera (

izdržavanje 

bračnih ili vanbračnih drugova, roditelja i dece i drugih srodnika);

imovinski

 

 

 – nastaju:

o

sticanjem zajedničke imovine 

u braku, van braka ili u porodičnoj zajednici;

o

ispunjenjem pretpostavki za 

izdržavanje između roditelja i dece 

itd.

3.

Načela porodičnog prava?

načelo posebne 

zaštite porodice

,

načelo posebne 

zaštite majke i deteta

,

načelo 

društvene funkcije roditeljskog prava

načelo 

slobodnog odlučivanja o rađanju 

dece,

načelo 

ravnopravnosti bračne i vanbračne zajednice

,

načelo 

ravnopravnosti polova

.

Na koji način se ova načela efektuiraju?

xxx

4.

Izvori porodičnog prava – domaći i međunarodni?

domaći (formalni, važeće zakone ispisati-porodični zakon, ne stari) i strani (obavezno 
navesti konvenciju o pravima deteta UN-a – važna jer ima načelo “najbolji interes 
deteta“ i reguliše prava deteta)

Mesto porodičnog prava u pravnom sistemu

Porodično   pravo   je  

posebna   grana  

prava   koja   pripada  

porodici   građanskog   prava 

(pandektistička sistematika).

 Formlani izvori

 (Pravni izvori prava) 

– Domaći:

1.

Ustav RS 

(od 2006.),

2.

Porodični zakon 

(od 2005.) (kao osnovni izvor porodičnog prava),

3.

Dopunski   izvori  

porodičnog   prava:   Zakon   o   nasleđivanju,   Zakon   o   zabrani 

diskriminacije, Zakon o radu, Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o osnovama 
svojinsko-pravnih odnosa...,

4.

Opšti pravni akti 

– odluke, pravilnici, uredbe....

Formlani izvori

 (Pravni izvori prava) 

– Međunarodni:

opšteprihvaćena pravila MPP-a,

potvrđeni međunarodni ugovori.

Za porodično pravo najznačajniji su (akti doneti u okviru UN-a):

1.

Konvencija o pravima deteta 

– 

the best interest of the child“

 

– (ima načelo “najbolji 

interes deteta“),

2.

Konvencija o zaštiti materinstva

,

3.

Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena

.

Značajni su još i:

1. Univerzalna deklaracija o pravima čovek (UN 1948),
2. Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (osnovan Evropski 

sud za ljudska prava) (najvažniji akt donet u okviru Saveta Evrope),

background image

Želiš da pročitaš svih 11 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti