Usvojeno dijete

-Izmedju usvojilaca i usvojenika zasnivaju se odnosi koji postoje izmedju roditelja i djeteta. 

Pravnim aktom zasniva se gradjansko srodstvo koje je osnov porodice po usvojenju. Postoje dvije vrste :
Potpunim usvojenjem usvojenik prekida vezu sa svojom prirodnom porodicom i potpuno se integriše u porodicu 
usvojilaca, a  nepotpunim usvojenjem  usvojenik ne prekida vezu sa svojom prirodnom porodicom i srodnički 
odnos zasniva se samo sa usvojiocem. Potpunim usvojenjem se izmedju usvojilaca i njihovih srodnika sa jedne 
strane   i   usvojenika   i   njegovih   potomaka   sa   druge   strane   zasniva   nerskidiv   odnos   srodstva   jednak   krvnom 
srodstvu. Zasnivanjem potpunog usovjenja prestaju medjusobna prava i dužnosti usvojenika i njegovih krvnih 
srodnika. Zasnivanjem  nepotpunog usvojenja  ne usposavlja se srodnički odnos izmedju usvojenika i krvnih 
srodnika usvojilaca. 

Materijalni uslovi

Adoptivna sposobnost usvojenika

 

– Da bi dijete moglo biti usvojeno potrebno je da je usvojenje u njegovom 

najboljem interesu, da je maloljetno, i da su se njegovi roditelji, a nekada i ono samo saglasili sa usvojenjem. –  
Dijete koje se usvaja treba da potrebno je da proteknu tri mjeseca od njegovog rodjenja a ovo iz razloga da bi se  
spriječilo ishitreno, nedovoljno promišljeno davanje sagalsnosti za usvojenje od strane majke djeteta, koja je 
najčešće neudata i može se naći u posebnoj psihološkoj i socijalnoj situaciji. Isto tako ne može se usvojiti dijete  
čiji roditelji su nepoznati dok ne proteknu tri mjeseca od njegovog napuštanja.. Zakon po pravilu ne dozvoljava 
usvojenje djece maloljetnih   roditelja, koje se   izuzetno može usvojiti po proteku jedne godine od njegovog 
rodjenja pod uslovom da nema izgleda da će se podizati u porodici roditelja ili drugih bližih srodnika-tako da se 
usvojenje može zasnovati samo ako je to u najboljem itneresu usvojenika. Da bi utvrdio da li je usvojenje u 
najboljem interesu usvojenika organ starateljstva može odlučiti da dijete smjesti u porodicu usvojilaca na period 
od šest mjeseci. U našem pravu usvojiti se može samo maloljetno dijete, a sticanjem punoljetstva  roditeljsko 
pravo prestaje i dijete stiče potpunu poslovnu sposobnost, odnosno mogućnost da samo brine o sebi i svojim 
pravima   i   interesima.   Navršenjem   18-te   godine     života   prestaje   podobnost   jednog   lica   da   bude   usvojeno. 
Potpuno se  može usovjiti dijete do navršene 10-te godine života, jer u prvim godinama života dijete će se lakše 
adapirati   na   novu   sredinu,   prihvatiti   usovjioce   kao   svoje   prirodne   roditelje   i   identifikovati   se   sa   njihovim 
prirodnim potomkom. U Crnoj Gori  nepotpuno se može usvojiti dijete od tri mjeseca do punoljetstva a potpuno 
od tri mjeseca do navršene  10-te godine života
Adoptivna sposobnost usvojioca

 

označava uslove na strani lica koje usvaja, čije ispunjenje ga čini podobnim za 

zasnivanje roditeljskog odnosa sa tudjim djetetom,a to su:

1.Godine života usvojioca

  -  

Usvojiti   može samo lice starosti od 30 do 50 godina života, i da je starije od 

usvojenika najmanje 18 godina. Ako usvojioci zajednički usvajaju isto dijte dovoljno je da samo jedan od njih 
ispunajva navedene uslove u pogledu godina života. Izuzetno usvojilac može biti i lice starije od 50 godina ako 
za to postoje naročito opravdani razlozi. 

2.Lična svojstva usvojioca

 

–Organ starateljstva treba da dodje do uvjerenja da će on podizati   i vaspitavati 

usvojenika  kao dobar roditelj, pa tako usvojiti ne može lice koje je lišeno roditeljskog prava ili mu je roditeljsko 
pravo ograničeno, koje je lišeno poslovne sposobnosti, koje boluje od bolesti koja može štetno djelovati na  
usvojenika, itd. 

3.Bračni- vanbračni status usvojilaca

   -  

usvojioci po pravilu mogu biti samo bračni drugovi ili vanbračni 

partneri zajedno, što je razumljivo  s obzirom na to da se usvojenjem  imitira prirodni roditeljski odnos pa djetetu 
treba obezbijediti oba roditelja. 

4.Državljanstvo usvojioca

 

 - Usvojenje je rezervisano za državljane Crne Gore jer se usvojenje izmedju stranog 

državaljanina kao usvojioca i domaćeg državljanina kao usvojenika ne može zasnovati iz razloga što se dijete 
teže prilagodjava u stranoj državi, gubi domaće državljanstvo, a nisu isključene moguće zloupotrebe. Izuzetno 
strani državljanin može usvojiti  ako se za dijete ne može naći usvojilac medju domaćim državljanima. 

5.Srodnički i starateljski odnos usvojioca i usvojenika

 

–Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, 

niti brat ili sestra.. 

    Formalni uslovi 

– Forma usvojenja odnosi se na nadležnost organa koji odlučuje o usvojenju i na postupak 

zasnivanja usvojenja. Razlikuje se 

stvarna, mjesna i funkcionalna 

 nadležnost  organa za zasnivanje usvojenja. 

Stvarno nadležan za zasnivanje usvojenja je organ starateljstva a poslove organa  starateljstva obavlja centar za 
socijalni rad. Mjesna nadležnost za vodjenje postupka zasnivanja usvojenja povjerena je organu starateljsva 
mjesta   prebivališta,   odnosno   boravišta   djeteta,   ako   se   njegovo   prebivališe   ne   može   utvrditi.   Funkcionalno 
nadležan   za   usvojenje   u   konkretnom   slučaju   je   službenik   organa   starateljstva   kome   je   internim   pravilima 
povjereno obavljanje ovih poslova.

 

Postupak za zasnivanje usvojenja i odluka o usvojenju-

 pokreće se na zahtjev lica koje želi da usvoji dijete. 

Budući usvojilac odnosno usvojioci podnose zahtjev organu starateljstva uz koji se prilažu dokazi o postojanju 
zakonskih   uslova   za   zasnivanje   usvojenja,   potpunog   ili   nepotpunog.   Na   osnovu   pribavljenih   dokaza   organ 
starateljstva utvrdjuje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja propisani zakonom. Organ starateljstva 
može odlučiti da prije zasnivanja usvojenja smjesti dijete u porodicu budućih usvojilaca na period od šest 
mjeseci kako bi utvrdio da li će usvojenje biti u njegovom najboljem interesu. Period adaptacije treba da pokaže 
da li je izbor usvojilaca bio dobar, kako će se adaptirati usvojenik u novoj porodičnoj sredini i kakav će kontakt 
uspostaviti sa oba bračna druga. I potencijalni usvojioci su u prilici da provjere  jesu li spremni za odricanja koja 
nameće obaveza podizanja djeteta. Porodični zakon propisuje zakonsku obavezu usvojioca da upoznaju dijete da 
je usvojeno najkasnije do njegove 7 godine života, odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno 
starije   dijete.Ako   dijete  kasnije  samo   sazna     može   izazvati   teške   psihičke   posljedice,   poremetiti   izgradjeni 
emotivni odnos prema usvojiocima i dovesti do burnih reakcija, stresa i ličnih drama. 

Dejstva potpunog usvojenja – 

najznačajnije dejstvo potpunog usvojenja je u tome što ono stvara neraskidivo 

gradjansko srodstvo identično krvnom srodstvu i ono se zasniva izmedju usvojilaca i njegovih srodnika sa jedne 
strane   i   usvojenika   i   njegovih   potomaka   sa   druge   srane.   Potpunim   usvojenjem   prestaju   prava   i   dužnosti 
usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima, kao i prava i dužnosti roditelja i srodnika prema 
njemu, ali ne prestaje krvno srodstvo kao trajna biološka veza pa će ono i dalje biti bračna smetnja izmedju 
usvojenika i njegovih krvnih srodnika. Zasnivanje potpunog usvojenja ima posljedice i  na odredjivanje ličnog 
imena usvojenika koje usvojioci sporazumo odredjuju, a dobija zajedničko prezime usvojilaca, a ako usvojioci 
nemaju   zajedničko   prezime   sporazumno   će   odrediti   prezime   usvojenika.   Zasnivanjem   potpunog   usvojenja 
usvojenik   stiče   nasljedno-pravni   položaj   prirodnog   potomka   usvojilaca.   Srodnici   iz   potpunog   usvojenja 
izjednačeni   su   u   pogledu   nasljedjivanja   po   srodnicima   po   krvi.   Usvojenik   i   njegovi   potomci   imaju   prema 
usvojiocu ista prava   kao i usvojiočeva djeca i drugi potomci, kao što i usvojilac ima nasljedna prava na 
zaostavštini usvojenika i njegovih potomaka  koja imaju preci usvojenika prema svojim potomcima. 

Dejstva   nepotpunog   usvojenja

 

–   Nepotpunim   usvojenjem     gradjansko   srodstvo   zasniva   se   samo   izmedju 

usvojilaca sa jedne strane i usvojenika i njegovih potomaka sa druge strane, a pri tome ne prestaju prava i 
dužnosti   usvojenika   prema   njegovim   roditeljima   i   drugim   srodnicima.   Zasnivanjem   nepotpunog   usvojenja 
roditeljsko pravo prelazi na usvojioce, dok biološkim roditeljima miruje roditeljsko pravo koje se može ponovo 
uspostaviti   kao   usvojenje   prestane.   I   tokom   trajanja   usvojenja   prirodni   roditelji   imaju   obavezu   izdržavanja 
usvojenika a i punoljetni usvojenik ima obavezu da izdržava svoje prirodne roditelje. Usvojenik po pravilu 
zadržava svoje dotadašnje  ime ali mu usvojioci prilikom zasnivanja usvojenja mogu odrediti drugo. Usvojenik 
najčešće   dobija   prezime   usvojilaca   ali   oni   mogu   odlučiti   da   usvojenik   zadrži   svoje   prezime   ili   da   svom 
prezimenu doda prezime usvojilaca. Ako je usvojenik stariji od 10 godina   za promjenu imena i prezimena 
potrebna   je   njegova   saglasnost.   Zasnivanjem   nepotpunog   usvojenja   ostaju   nedirnuta   prava   nasljedjivanja 
izmedju usvojenika i njegovih srodnika. 

Prestanak usvojenja 

– Usvojenje ima svhru da uspostavi trajan roditeljski i srodnički odnos bez obzira da li se 

radi o potpunom ili nepotpunom usvojenju. Ako se odnosi izmedju usvojioca i usvojenika poremete razrješavaće 
se kao i odnosi prirodnih roditelja i djece. Poništenjem prestaje potpuno i nepotpuno usvojenje a raskidom samo 
nepotpuno. Razlozi za ponišenje postoje u momentu zasnivanja usvojenja, a razlozi za raskid   nastaju tokom 
trajanja usvojenja. 

Ništavost usvojenja

 – 

Usvojenje je ništavo ako prilikom njegovog zasnivanja nisu poštovani zakonom propisani 

uslovi za njegovu punovažnost, a s obzirom na prirodu i značaj uslova koji nisu poštovani usvojenje može biti 
apsolutno ili relativno nitšavo. 

1.Apsolutno ništavo usvojenje 

postoji ako nisu ispunjeni materijalni i formalni uslovi za njegovu punovažnost, i 

pogadja ono usvojenje koje je zasnovano uz povredu nekog od uslova usvojenja. Tako će urzok apsolutne 
ništavosti postojati ako usvojenik nije maloljetno lice, ako je usvojenik krvni srodnik usvojioca u zabranjenom 
stepenu, ako nije bilo saglsnosti roditelja usvojenika, ako je usvojilac lišen roditeljskog prava, ako je potpuno 
usvojeno dijete iznad 10 godina  života i sl.. 

2.Relativno ništavo usvojenje 

postoji ako je saglasnost za njegovo zasnivanje data pod prinudom ili u zabludi. 

Pošto pristanak za usvojenje daju roditelj, staratelj, bračni drug lica koje namjerava usvojiti  i dijete starije od 10 
godina ako se bilo kod od njih saglasio pod prinudom ili je izjavu dao u zabludi usovjenje je relativno ništavo

background image

Želiš da pročitaš svih 8 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti