1.Uvod
Predmet seminarskog rada je Poroznost i vlažnost zemljišta.U daljem
radu definisali smo sam pojam zemljišta, poroznosti kao i vlažnosti
zemljišta.
Zemljište je rastresit površinski deo Zemljine kore.Fizički gledano
zemljište predstavlja višefazni sistem.Sastoji se od čestica (zrna) i pora
(šupljine).Zemljište nastaje mehaničkim habanjem (abrazijom) i fizičkim i
hemijskim raspadanjem (erozijom) svih vrste stena (magmatskih,
metamorfnih i sedimentnih).Zemljište možemo opisati kao jednu
kompleksnu mešavinu razrađenog kamenja, organske materije, vazduha i
mikroorganizama.U vrste zemljišta spadaju: prašina, glina, pesak, šljunak,
ali i njihove međusobne kombinacije.
Poroznost je neimenovana veličina koja predstavlja meru kojom se
spoznaje veličina prostora bez sadržaja čvrstih čestica, dakle pora i šupljina,
u materijalu i može imati vrednosti od 0 do 1, odnosno procentualno od 0 –
100%.
Pod vlažnošću se podrazumeva kvantitativni sadržaj vode u zemljištu,
tj. količina vlage koja može ispariti iz njega pri zagrevanju na temperaturi
između 100
o
i 110
o
C.
2.Poroznost zemljišta
Pojedini mehanički elementi i strukturni agregati u zemljištu nisu
međusobno potpuno slepljeni.Između njih postoje međuprostori različitih
veličina i oblika koji se zovu pore ili šupljike.Pore u zemljištu nastaju kao
rezultat pedogenetskih procesa, obrade, kao i radom faune i dejstvom korena
biljaka.
Sistem pora u zemljištu nije idealno izgrađen od ravnomerno
raspoređenih i međusobno povezanih pora.Pored primarnih pora koje se
nalaze između primarnih čestica (kamena, peska, itd.) i uglavnom su
karakteristične za nestrukturna i slabo ostrukturena zemljišta, postoje i
sekundarne pore.Njih čine pukotine, kanali od izumrlog korenja i kretanja
zemljišne faune, kao i prostori između strukturnih agregata i unutar
njih.Sekundarne pore se uglavnom odlikuju izraženim
kontinuitetom.Njihovo prisustvo obezbeđuje bolju dreniranost zemljišta
nego kao pora istih dimenzija koje nisu kontinualno povezane.
Pod poroznošću podrazumeva se ukupna zapremina svih njegovih
pora.Pri oceni poroznosti nekog zemljišta treba poznavati više parametra,
kao što su: ukupna količina pora, sadržaj i odnos pojedinih kategorija pora
prema veličini, njihov oblik i raspored po dubini profila, tj. da li su pore u
zemljištu povezane i prohodne ili isprekidane i neprohodne.
materija iz zemljišta.S povećanjem dubine zemljišta ukupna poroznost se
smanjuje.
Klasifikacija zemljišta prema veličini ukupne i agregatne poroznosti
Klase zemljišta prema veličini
poroznosti
Veličina poroznosti, u % zapreminskim
Ukupne
Agregatne
Veoma porozna
> 70
> 55
Jako porozna
55 – 70
45 – 55
Srednje porozna
45 – 55
35 – 45
Slabo porozna
30 – 45
30 – 35
Veoma slabo porozna
< 30
< 30
