Posledice ekoloske katastrofe u Japanu
Posledice ekoloske katastrofe u Japanu
Consequences of environmental disaster in Japan
Fakultet organizacionih nauka u Beogradu
SADRZAJ
OPSTE KARAKTERISTIKE JAPANA…………………………..………………………2
CUNAMI…………………………………………………………………………………...3
FUKUSIMA………………………………………………………………………………..4
POSLEDICE NA ZDRAVLJE LJUDI………………………………………………….5
EKONOMSKE POSLEDICE…………………………………………………………...6
ZAKLJUCAK……………………………………………………………………………..7
CONTENT
INTRODUCTION.................................................................................................2
TSUNAMI.............................................................................................................3
FUKUSHIMA......................................................................................................4
IMPACT ON HUMAN HEALTH........................................................................5
ECONOMIC
CONSEQUENCES
......................................................................6
1
OPSTE KARAKTERISTIKE JAPANA
Japan je ostrvska zemlja i proteže se duž istočne
(pacifičke) obale Azije. Glavna ostrva od severa prema
jugu su Hokaido, Honšu, Šikoku i Kjušu. Osim njih
Japanski arhipelag obuhvata oko 3000 manjih ostrva.
Oko 73% zemlje je brdovito, sa planinskim lancem koji
se proteže preko glavnih ostrva. Kako je malo ravnica a
mnogo brda planinski obronci se obrađuju sve do vrha, a
na svakoj većoj ravnici su se razvili važniji gradovi.
Geografska raznolikost Japana deli ga u 6 glavnih
klimatskih područja:
1. Hokaido:
Ima umerenu klimu sa dugim, hladnim
zimama i svežim letima. Padavine nisu obline,
ali se zimi na otocima obično nakupi dosta
snega.
2. Japansko more:
Severozapadni vetar zimi
donosi puno snega. Leti je regija hladnija od
pacifičkog područja, ali su ponekad temperature
ekstremno visoke zbog fenomena fena, toplog
vetra.
3. Središnje visoravni:
Tipična kontinentalna klima
sa velikim temperaturnim razlikama između leta
i zime i između dana i noći. Nema puno
padavina.
4. Seto – unutrašnje more:
Planine u Čugoku i
Šikoku regijama zaustavljaju sezonske vetrove,
time stvarajući lepo vreme cele godine.
5. Tihi okean
: Ima hladne zime sa malo snega i
vruća, vlažna leta zbog jugoistočnog sezonskog
vetra.
6. Nausei – šoto ili Jugozapadno ostrvo:
Ima
suptropsku klimu sa toplim zimama i vrućim
letima. Padavine su obilne, posebno u kišnoj
sezoni. Česti su tajfuni; u 2004. godini do ostrva
je došlo rekordnih 10 tajfuna.
Japan se nalazi u vulkanskoj zoni na Pacifičkom
vatrenom krugu. Duž svih ostrva se osećaju česta slaba
podrhtavanja tla i povremene vulkanske aktivnosti.
Razorni zemljotresi, čiji rezultat su često cunamiji
događaju se nekoliko puta u veku. Najveći potresi u
poslednje vreme bili su Veliki Hanšin zemljotres 1955.
godine, Čuecu 2004. godine i zemljotres na ostrvu Honšu
2011. godine, kao najveći u istoriji Japana a peti po jačini
u svetu.
Aktuelni problemi
Zagađenost vazduha je ozbiljan problem životne sredine
u Japanu, posebno u velikim gradovima. Toksični otpadi
iz nuklearnih elektrana su doveli do pojave kiselih kiša
po celoj zemlji. Sredinom 90ih Japan je bio na četvrtom,
a trenutno je na petom mestu na svetu po emisiji ugljen-
dioksida industrijskim putem.
Zagađenost vode je takođe jedan od problema Japana.
Trenutno imaju 430 cu km obnovljivih vodenih resursa
od kojih se 64% koristi za farmerske aktivnosti dok se
17% koristi u industrijske svrhe. Povećanje nivoa
kiselina usled industrijskih zagađivača utiče na jezera,
reke i vodena prostranstva koja okružuju Japan.
Ugroženost životne sredine fabričkim uticajima je
redukovana donošenjem zakona o kontroli zagađenja
vode iz 1971. godine ali je I dalje široko rasprostranjeno
zagađenje reka i jezera putem domaćinstava,
neadekvatno izgrađenih kanalizacija I deterdženata punih
fosfatom.
Aktuelna pitanja:
Upravljanje otpadom:
Japan od nedavno koristi mnogo više proaktivan pristup
upravljanju otpadom. Konkretno, japanski gradovi I
njihove lokalne vlasti su usmerene ka smanjenju čvrstog
otpada koji ide na deponiju. Ovo je odgovor na manjak
pristupačnog mesta na raspolaganju po deponijama.
Njihov pristup se ogleda kroz četiri glavna faktora:
1) tehnološka dostignuća u sagorevanju
2) napredak tehnologije u reciklaži plastike
3) sveobuhvatan sistem reciklaže i
označavanja paketa od strane proizvođača
4) veliko učešće potrošača/domaćinstava u
reciklaži i odvajanju otpadnog materijala
Globalno zagrevanje:
Kao potpisnik Kjoto Protokola I domaćin konferencije na
kojoj je isti donet, Japan se ugovorom obavezao da
smanji emisiju ugljen dioksida za 6% u odnosu na nivo iz
1990. godine I da preduzme druge korake vezane za
suzbijanje klimatskih promena. “The Cool Biz”
kampanja koju je sproveo bivši premijer Japana Junićiro
Koizumi bila je usmerena ka smanjenju potrošnje
energije kroz smanjenje upotrebe klima uređaja u
kancelarijama vlade.
Nuklearne elektrane:
2

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti