Posledice ekoloske katastrofe u Japanu

                         Consequences of environmental disaster in Japan

  

                                                           Fakultet organizacionih nauka u Beogradu

  

                                                            

SADRZAJ

OPSTE KARAKTERISTIKE JAPANA…………………………..………………………2

CUNAMI…………………………………………………………………………………...3

FUKUSIMA………………………………………………………………………………..4

POSLEDICE NA ZDRAVLJE LJUDI………………………………………………….5

EKONOMSKE POSLEDICE…………………………………………………………...6

ZAKLJUCAK……………………………………………………………………………..7

                                                            CONTENT

INTRODUCTION.................................................................................................2

TSUNAMI.............................................................................................................3

FUKUSHIMA......................................................................................................4

IMPACT ON HUMAN HEALTH........................................................................5

ECONOMIC 

 

CONSEQUENCES

......................................................................6

1

OPSTE KARAKTERISTIKE JAPANA 

Japan   je   ostrvska   zemlja   i   proteže   se   duž   istočne 
(pacifičke) obale Azije. Glavna ostrva od severa prema 
jugu   su   Hokaido,   Honšu,   Šikoku   i   Kjušu.   Osim   njih 
Japanski   arhipelag   obuhvata   oko   3000   manjih   ostrva. 
Oko 73% zemlje je brdovito, sa planinskim lancem koji 
se proteže preko glavnih ostrva. Kako je malo ravnica a 
mnogo brda planinski obronci se obrađuju sve do vrha, a 
na svakoj većoj ravnici su se razvili važniji gradovi. 

Geografska   raznolikost   Japana   deli   ga   u   6   glavnih 
klimatskih područja:

1. Hokaido:

 

  Ima umerenu klimu sa dugim, hladnim 

zimama i svežim letima. Padavine nisu obline, 
ali   se   zimi   na   otocima   obično   nakupi   dosta 
snega.

2. Japansko   more:

 

   Severozapadni   vetar   zimi 

donosi   puno   snega.   Leti   je   regija   hladnija   od 
pacifičkog područja, ali su ponekad temperature 
ekstremno visoke  zbog fenomena  fena, toplog 
vetra.

3. Središnje visoravni:

 

  Tipična kontinentalna klima 

sa velikim temperaturnim razlikama između leta 
i   zime   i   između   dana   i   noći.   Nema   puno 
padavina.

4. Seto   –   unutrašnje   more:

 

   Planine   u   Čugoku   i 

Šikoku regijama zaustavljaju sezonske vetrove, 
time stvarajući lepo vreme cele godine.

5. Tihi okean

 

 : Ima hladne zime sa malo snega i 

vruća, vlažna leta zbog jugoistočnog sezonskog 
vetra.

6. Nausei   –   šoto   ili   Jugozapadno   ostrvo:

 

   Ima 

suptropsku   klimu   sa   toplim   zimama   i   vrućim 
letima.   Padavine   su   obilne,   posebno   u   kišnoj 
sezoni. Česti su tajfuni; u 2004. godini do ostrva 
je došlo rekordnih 10 tajfuna.

Japan   se   nalazi   u   vulkanskoj   zoni   na   Pacifičkom 
vatrenom krugu. Duž svih ostrva se osećaju česta slaba 
podrhtavanja   tla   i   povremene   vulkanske   aktivnosti. 
Razorni   zemljotresi,   čiji   rezultat   su   često   cunamiji 
događaju   se   nekoliko   puta   u   veku.   Najveći   potresi   u 
poslednje vreme bili su Veliki Hanšin zemljotres 1955. 
godine, Čuecu 2004. godine i zemljotres na ostrvu Honšu 
2011. godine, kao najveći u istoriji Japana a peti po jačini 
u svetu. 

Aktuelni problemi

Zagađenost vazduha je ozbiljan problem životne sredine 
u Japanu, posebno u velikim gradovima. Toksični otpadi 
iz nuklearnih elektrana su doveli do pojave kiselih kiša 

po celoj zemlji. Sredinom 90ih Japan je bio na četvrtom, 
a trenutno je na petom mestu na svetu po emisiji ugljen-
dioksida industrijskim putem.

Zagađenost vode  je takođe jedan od problema Japana. 
Trenutno imaju 430 cu km obnovljivih vodenih resursa 
od kojih se 64% koristi za farmerske aktivnosti dok se 
17%   koristi   u   industrijske   svrhe.   Povećanje   nivoa 
kiselina   usled   industrijskih   zagađivača   utiče   na   jezera, 
reke   i   vodena   prostranstva   koja   okružuju   Japan. 
Ugroženost   životne   sredine   fabričkim   uticajima   je 
redukovana   donošenjem   zakona   o   kontroli   zagađenja 
vode iz 1971. godine ali je I dalje široko rasprostranjeno 
zagađenje   reka   i   jezera   putem   domaćinstava, 
neadekvatno izgrađenih kanalizacija I deterdženata punih 
fosfatom.

Aktuelna pitanja:

Upravljanje otpadom: 

Japan od nedavno koristi mnogo više proaktivan pristup 
upravljanju   otpadom.   Konkretno,   japanski   gradovi   I 
njihove lokalne vlasti su usmerene ka smanjenju čvrstog 
otpada koji ide na deponiju. Ovo je odgovor na manjak 
pristupačnog   mesta   na   raspolaganju   po   deponijama. 
Njihov pristup se ogleda kroz četiri glavna faktora: 

1) tehnološka dostignuća u sagorevanju
2) napredak tehnologije u reciklaži plastike
3) sveobuhvatan   sistem   reciklaže   i 

označavanja paketa od strane proizvođača

4) veliko   učešće   potrošača/domaćinstava   u 

reciklaži i odvajanju otpadnog materijala

Globalno zagrevanje:

Kao potpisnik Kjoto Protokola I domaćin konferencije na 
kojoj   je   isti   donet,   Japan   se   ugovorom   obavezao   da 
smanji emisiju ugljen dioksida za 6% u odnosu na nivo iz 
1990.   godine   I   da   preduzme   druge   korake   vezane   za 
suzbijanje   klimatskih   promena.   “The   Cool   Biz” 
kampanja koju je sproveo bivši premijer Japana Junićiro 
Koizumi   bila   je   usmerena   ka   smanjenju   potrošnje 
energije   kroz   smanjenje   upotrebe   klima   uređaja   u 
kancelarijama vlade.

Nuklearne elektrane:

2

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti