[POSLJEDICE STRESA U POLICIJSKOM POSLU SA OSVRTOM NA

OGRANIZACIJSKI STRES]

AEPTM

1. Uvod

Tokom protekle tri decenije se u svim sektorima posla i vlade razvilo se vjerovanje da

stres na radnom mjestu ima neželjene posljedice na zdravlje i sigurnost individua, kao i na
zdravlje njihovih organizacija. Ovo vjerovanje je predstavljeno javnosti i medijima i ubrzo je
počelo da raste interesovanje za stres i pronalaženje načina za njegovo suzbijanje.Skrenuta je
pažnja naučnim ogranizacijama i profesionalcima, koji su ovaj rastući i sveprisutni problem
ozbiljno shvatili i pristupili njegovom rješavanju.

Ne kaže se slučajno da sve ima svoju cijenu, pa tako i moderno doba, koje inače donosi

mnoge blagodeti napredne civilizacije, ima i svoju "tamnu stranu medalje". Čovjek se trudi da
prati savremeni trend razvoja, ali kako se taj tempo pojačava, sve više je izložen različitim
psihološkim udarima.

Profiti, brze realizacije poslova, brze reakcije i kratki poslovni procesi oznake su

kapitalističkog društva danas, koje ostavlja malo mjesta za emocije. Cjelokupan tempo života je
danas ubrzan. Latinska izreka festina lente („požuri polako“), postaje glavna deviza biznismena
širom svijeta.Na svaku promjenu u poslu ekspresno se reaguje.Brz ritam se cijeni, a sporost se
doživljava kao ljenost.U SAD i prozapadno orijentisanim kulturama pridaje se velika važnost
tačnosti i pridržavanju unaprijed određenog rasporeda. Današnji čovjek je sve manje fizički
aktivan, zahvaljujudi zahuktalom razvoju nauke i tehnike, koje omogućavaju da se njegovo
kretanje svede na najmanju mogću mjeru. Zarobljen ubrzanim načinom života, opterećen
stresovima i velikim psihofizičkim naprezanjima na poslu, on se po okončanju radnog vremena
osjeća veoma umorno – slomljeno, potišteno, depresivno, bezvoljno i apatično. Postavlja se
pitanje gjde to vodi i čemu služe stečena materijalna dobra, ako je toliko iscrpljen da ne može u
njima da uživa.Šta moderni čovjek treba da učini da bi lakše podnio svakodnevne obaveze?

Termin “stres” postao je neizostavan dio komunikacije. Gotovo na svakom koraku, a

posebno u poslovnom okruženju, možemo čuti stalne razgovore o stresu zbog posla ili gubitka
posla, prevelikih obaveza i opterećenja, nedostatka vremena, porodičnih problema i ostalih
brojnih spoljnih, za nas stresnih situacija. Nije ni čudo što je tako kad su svuda oko nas takozvani
stresori, odnosno podražaji koji negativno deluju na organizam i psihu. Kada nam više ne
uspjeva da upravljamo stresom i ublažimo ga, tjelesni odbrambeni mehanizmi slabe i postajemo
podložni bolestima. Procenjuje se da je više od 75% bolesti prozrokovano baš stresom. Sedam od
deset ljudi smatra svoj život stresnim, a ulaskom u novi milenijum izgleda da se životni tempo
još više ubrzava. Sve veći broj ljudi lošije spava, budi se uznemiren, dolazi na posao umoran,
uzrujava se na poslu, vraća se kući iznerviran prometom. Za razliku od naših predaka, čiji je stres
bio prije svega tjelesneprirode, stres 21. vijeka je uglavnom mentalni i emocionalni. Već krajem
dvadesetog vijeka, radni stres je proglašen za “bolest 21-og vijeka” od strane SZO i UNESCO-a.

[POSLJEDICE STRESA U POLICIJSKOM POSLU SA OSVRTOM NA

OGRANIZACIJSKI STRES]

AEPTM

2. Definicija stresa

Iako će gotovo svako reći da je stres vrlo lako definisati, to ipak nije tako. U literaturi se

u   poslednjih   stotinu   godina   može   pronaći   veliki   broj   različitih   definicija   stresa.   Nažalost,
rasprostranjeno   je   mišljenje   da,   sa   naučne   tačke   gledišta,   ne   postoji   mnogo   saglasnosti   oko
definicije   stresa.   Neki   čak   pogrešno   zaključuju   da   je   stres   nemerljiv   i   nemoguće   definisati.
Međutim, problem postavljanja definicije stresa leži u tome što stres čine skupine različitih
iskustava, životnih puteva, reakcija i ishoda, uzrokovanih širokim rasponom različitih događaja
ili okolnosti.

2.1. Šta je stres?

Uobičajeno je shvatanje pojma stres kao nečeg što nas živcira ili zabrinjava - bolest,

svađa, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita. Međutim naše tijelo shvata pojam stresa
mnogo šire.Stres je sve ono što od nas zahtijeva prilagođavanje, svaka promjena u našim
životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne prirode

. Već i samo zamišljanje (misao) ili

predosjećanje promjene (emocija) stvaraju stres. Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja,
nošenja teških predmeta, nagle promene temperature ili obilnog obroka. Stres je neizbježan dio
života svakog čovjeka.To je izrazito složen proces interakcije između određene osobe i njenog
života

. Predstavlja način na koji mentalno, fizički i emocionalno reagujemo na različita stanja,

promene i zahteve u našem životu. Danas postoji jedna, najčešće prihvaćena definicija stresa
koja kaže da je stres stanje ili osjećaj u kojem se nalazi određena osoba kada smatra da zahtevi u
njenom životu premašuju lična i društvena sredstva koja ta osoba ima na raspolaganju. Ljudi ne
osjećaju stres kada imaju dovoljno vremena, iskustva i sredstava da se nose s nekom
situacijom.Suprotno tome, ljudi osjećaju veće količine stresa kada smatraju da ne mogu ispuniti
zahtjeve koji su postavljeni pred njih.

Shodno tome, ZAKON STRESA objašnjava da Stres predstavlja razliku između Nevolje

i Prilagodljivosti bilo koje vrste. Iskazano kao jednačina, to bi izgledalo ovako:

Stres = Nevolje - Priljagodljivost Ž

Stres (od engl. stress) doslovce znači udarac. Okolnosti koje izazivaju stres, odnosno

stresni događaji, nazivaju se i stresorima (“udarači”)

. Oni se definišu kao događaji koje osoba

procjenjuje kao ugrožavajuće ili opasne za nešto što je njoj važno, odnosno kao događaje za koje

Arter, M. L. (2008).

Stress and deviance in policing.

Deviant Behaviour 29.

Arter, M. L. (2008).

Stress and deviance in policing.

Deviant Behaviour 43.

Hudek-Knežević, J., Kardum, I. (2006).

Stres i tjelesno zdravlje.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

Stres = Nevolje - Priljagodljivost

S = N - P

[POSLJEDICE STRESA U POLICIJSKOM POSLU SA OSVRTOM NA

OGRANIZACIJSKI STRES]

AEPTM

pokušaja da se alkoholom, drogom, tabletama ili pušenjem sredi ta emotivna situacija. Stres

može dovesti do nesposobnosti donošenja dobrih odluka, slabe koncentracije, preosetljivosti na

kritiku,otuđenja od saradnika, nezadovoljstva poslom, emocionalne iscrpljenosti, odustajanja od

ciljeva, mentalnih blokova...", kaže doktor Marid.

Dakle, zaključujemo da simptomi stresa mogu biti fizičke ili mentalne prirode. Među

najčešde fizičke znakove stresa spadaju:

1. glavobolja;

2. ubrzan rad srca;

3. ukočeni vrat i ramena, bolovi u leđima;

4. ubrzano disanje, znojenje;

5. bolovi u želucu, mučnina, dijareja

Osim fizičkih znakova, moguće je primjeniti i mnoge psihološke, mentalne znakove

stresa, koji se odražavaju na način razmišljanja, ponašanje ili raspoloženje, a samim tim i na

radni učinak:

1. laka iritacija i netolerancija i zbog nebitnih, malih razloga;

2. frustracija, gubljenje živaca i vikanje na druge osobe bez nekog posebnog razloga;

3. sumnja u svoje mogućnosti;

4. nervoza i iscrpljenost;

5. slaba koncentracija i usredsređivanje na zadatke;

6. prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari;

7. zamišljanje negativnih, zabrinjavajućih ili zastrašujućih scena

Kada govorimo o stresu na poslu, tj. njegovim izvorima i simptomima, možemo se poslužiti

Kuperovim model dinamike stresa pri radu. Prednosti ovog modela su te što se fokusira na

prirodu stresa, kao i na posjedice koje ostavlja kako na individuu, tako i na samu organizaciju.

[POSLJEDICE STRESA U POLICIJSKOM POSLU SA OSVRTOM NA

OGRANIZACIJSKI STRES]

AEPTM

Individualni simptomi

1. povišen krvni pritisak
2. depresija
3. opijanje
4. bolovi u grudima
5. nerviranje

2.3. Kategorija stresa

Stres je unutrašnje, subjektivno, odnosno intrapsihičko stanje koje predstavlja reakciju na

stresor, odnosno stresni događaj. Stres se definiše kao stanje mobilisanosti psihofizičkih
podsistema organizma.Postoje dve kategorije stanja stresa, a to su stanje akutnog stresa i stanje
hroničnog stresa.

Stanje akutnog stresa

: za ovo stanje je karakterističan doživljaj emocionalne patnje.

Osoba je svesna svoje “nervoze”, uzenmirenosti, tuge, potištenosti, bijesa prema sebi i drugima,
pretjerane upotrebe alkohola, cigareta ili kafe, slabe koncentracije, razdraženosti, zaboravnosti,
“opsjednutosti” istim mislima, kao i zabrinutosti za svoje psihičko stanje. Sve se to negativno
odražava na kvalitet života, odnose sa ljudima i na san, te dovodi do intenziviranja stanja stresa

Patterson, G. T. (2003).

Examining the effects of coping and social support on work and life stessors amongpolice

officers.

Journal of Criminal Justice,31.

IZVORI STRESA

SIMPTOMI STESA

BOLESTI

Značaj posla

Uloga u organizaciji

Međuljudski odnos

Razvoj karijere

Organizaciona klima

Rad kod kuće

Individua

Organizacioni simptomi
1. povećan absentizam
2. fluktuacija
3. konflikti
4. loša kontrola kvaliteta

1) bolesti srca
2) mentalne
bolesti

1) štrajkovi

2) teške nezgode

3) apatija

[POSLJEDICE STRESA U POLICIJSKOM POSLU SA OSVRTOM NA

OGRANIZACIJSKI STRES]

AEPTM

omogućavaju nam da brže trčimo ili da pružimo snažniji otpor. Povećavaju brzinu rada srca,
pojačavaju znojenje, preusmeravaju krv s površine kože i tako smanjuju gubitak krvi u slučaju
povrede.Sve to značajno poboljšava našu mogućnost preživljavanja po život opasnih stresnih
situacija. Telo ostaje u takvom stanju sve dok mozak ne pošalje signal da je spomenuta situacija
prošla, čime se prekida proizvodnja hemikalija koje su uzrokovale fizičku reakciju. Potrebno je
pola   sata   do   sat  vremena   kako   bi   hemikalije   napustile  organizam.   Ova   vrsta  reakcije   može
uzrokovati probleme kada se tijelo ne oporavi od stresne situacije. Iz još nepoznatih razloga,
može se dogoditi da mozak ne pošalje signal da je opasnost prošla ili se pak možete tokom
jednog   dana   naći   u   toliko   stresnih   situacija   da   ste   svo   vreme   u   stanju   stresa.   Iako   ovakva
“mobilizacija”   unutar   našeg   organizma   pomaže   preživljavanju,   ona   može   imati   i   negativne
posledice.Budući da smo u tom stanju uzbuđeni, razdražljivi, osećamo uznemirenost, to smanjuje
našu   mogućnost   produktivnog   rada   s   drugim   ljudima.Svakako,   rad   s   drugim   ljudima   ne
predstavlja po život opasnu situaciju.Međutim, poslednja istraživanja su pokazala da se upravo
ovakva,   adrenalinska   reakcija   javlja   čak   i   u   slučajevima   kad   se   suočavamo   s   nečim
neočekivanim.

Dugotrajna reakcija ili “opšti adaptacijski sindrom”

za razliku od kratkoročne reakcije,

javlja se kao odgovor na dugotrajno izlaganje uzrocima stresa. Istraživanja su pokazala da,
suočeni sa stresom, ljudi reaguju u tri faze:



alarmna faza - prilikom koje se javlja reakcija na izvor stresa;



faza otpora- prilikom koje se otpor prema izvoru stresa povećava što se više telo nosi sa

stresom i adaptira na njega;



faza iscrpljenja- koja nastupa nakon što se iscrpi otpor i počne znatno slabiti.

Dobar primjer ovakve reakcije na stres su ljudi koji se bave kupoprodajom na velikim

berzama, poput Wall Streeta. Njihov svakodnevni život je izrazito stresan. Nakon inicijalne
alarmne reakcije i šoka, oni nauče kako da se adaptiraju na svakodnevni stres koji izaziva
donošenje važnih finansijskih odluka ili pak dobitak ili gubitak velikih novčanih iznosa. Na
kraju, velik broj njih dolazi u fazu iscrpljenja, koja uzrokuje da oni jednostavno "izgore" (burn
out) na takvom poslu.

Način na koji razmišljamo i percipiramo svijet oko sebe,

predstavlja treći mehanizam

reakcije na stres. Koliko de se neko osjećati stresno uveliko zavisi od njihovog ličnog mišljenja o
tome koliko štete im može učiniti pojedina situacija, kao i koliko su oni sami sposobni odgovoriti
zahtjevima određene situacije. Ukoliko osoba nema uticaja na situaciju u kojoj se nalazi, onda
ona možda može ili poboljšati način na koji vidi tu situaciju i kako se zbog toga oseda. Nešto
poput fraze: “sladak limun” - samo je sada potrebno samog sebe u to ubijediti. Ovaj pristup je
možda manje privlačan budući da se stres ponovno vraća, jer njegov pravi uzrok nije uklonjen