Poslovna analiza
1. STA JE BILANS?
Rec bilans potice od latinske reci bilanx libra – vaga sa dva tasa. Rec bilans upucuje na
nekoliko zakljucaka:
da se bilansom nesto meri i iskazuje rezultat,
da se to sto se meri posmatra sa dva aspekta, dva obelezja,
da se ta dva aspekta posmatranja onoga sto se meri dovodi u ravnotezu, formira
jednakost medju njima.
Bilans je deo seta finansijskih izvestaja: bilans stanja, bilans uspeha, izvestaj o
promenama na kapitalu, izvestaj o novcanim tokovima i napomene uz finansijske
izvestaje.
Bilans je najpotpuniji sistem sveobuhvatnog saopstavanja i interpretacije poslovno-
finansijskih aktivnosti i svih performansi od znacaja za sistem finansijskog izvestavanja i
analize finansijskih izvestaja.
2. FINANSIJSKI IZVESTAJ PREDSTAVLJA?
Finansijski zvestaj predstavlja istinit i posten iskaz o finansijskom poslovanju i
aktivnostima preduzeca, jer se u postupku njegove izrade respektuje sledece:
1. nacelo racunovodstvene prudencije izbegavanja rizika i opterecenja neizvesnostima
2. nacelo nabavne vrednosti za vrednovanje bilansnih pozicija
3. nacelo obavezne saglasnosti
4. medjuperiodicna konzistentnost primene utvrdjenih nacela
5. savesna primena racunovodstvenih nacela.
3. KORISNICI FINANSIJSKIH IZVESTAJA?
1.investitori - radi donosenja odluka o prodaji, zadrzavanju ili prodaji akcija i proceni
sposobnosti preduzeca da isplati dividendu. Investitori se mogu posmatrati u uzem i
sirem smislu. U uzem smislu investitori su potencijalni ulagaci u preduzece. U sirem
smislu investitori su i vlasnici akcija. Investitorima su potrebne informacije iz finansijskog
isvestaja da bi mogli proceniti sadasnju i ocekivanu finansijsku poziciju preduzeca.
2.zaposleni - radi informacija o stabilnosti i profitabilnosti poslovanja preduzeca i
mogucnosti obezbedjenja plata i izdataka vezanih za njih.
3.zajmodavci - radi informacija na osnovu kojih ce proceniti da li ce krediti biti
blagovremeno vraceni i sa pripadajucim kamatama. Kreditori koji plasiraju kratkorocno
vezana sredstva procenjuju likvidnost preduzeca i mogucnost kreiranja novcanog toka.
Kreditori koji plasiraju sredstva na dugi rok radije procenjuju profitabilnost i buducnosti i
sposobnost generisanja novcanog toka u buducnosti.
4.dobavljaci- radi informacija na osnovu kojih ce proceniti kvalitet poslovnog partnera i
njegove mogucnosti da placa dospele obaveze.
5.kupci - radi informacija na osnovu kojih ce proceniti mogucnosti dugorocne saradnje i
pouzdanih dobavljaca.
6.vlada - njene agencije i regulatorna tela odredjuju pravila igre i zainteresovani su za
sto kvalitetnija pravila kojima se usmerava ekonomski i drustveni razvoj. Finansijski
izvestaji mogu biti test za usvojena pravila igre. Regulatorna tela uticu na raspodelu
resursa, regulisanje poslovanja, monetarnu politiku, poresku politiku, politiku
zaposljavanja.
7.javnost - lokalna samouprava radi informacija na osnovu kojih ce planirati i analizirati
zaposlenost stanovnistva i projektovanje trendova razvoja okruzenja.
4. PRAVILA ZA SASTAVLJANJE FIN.IZVESTAJA PO MRS I MSFI?
1.nacelo uzrocnosti prihoda i rashoda - znaci da se efekti transakcija i drugih poslovnih
dogadjaja priznaju onda kada se dogode, a ne kada se gotovina primi ili isplati. Oni se
evidentiraju u racunovodstvu i finansijskom izvestaju za period na koji se promena
odnosi. Kada se koristi nacelo uzrocnosti prihoda i rashoda, stavke u finansijskom
izvestaju se priznaju kao imovina, obaveze, kapital, prihodi i rashodi.
2.nacelo stalnosti poslovanja- podrazumeva da je preduzece osnovano da posluje na
neodredjeno vreme. Kada priprema finansijske izvestaje, rukovodstvo procenjuje
sposobnost preduzeca da nastavi poslovanje na neodredjeno vreme. U slucajevima
kada rukovodstvo proceni da postoje materijalni uslovi za sumnju da preduzece ne
moze da posluje u neogranicenom trajanju, takva neizvenost se obelodanjuje.
3.materijalni znacaj i grupisanje- podrazumeva da se svaka materijalno znacajna grupa
slicnih stavki zasebno iskaze u finansijskom izvestaju. Stavke razlicite prirode se
iskazuju posebno, osim ako nisu beznacajne. Finansijski izvestaji nastaju kao rezultat
velikog broja transakcija koje se grupisu prema prirodi dogadjaja. Ukoliko neka stavka
nije materijalno znacajna, ona se grupise sa drugim stavkama ili napomenama uz
finansijske izvestaje.
4.prebijanje- podrazumeva da se imovina, obaveze, prihodi i rashodi ne prebijaju osim
ako to zahtevaju MRS i MSFI. O imovini, kapitalu, prihodima, rashodima i obavezama
izvestava se zasebno. Prebijanje u finansijskom izvestaju umanjuje sposobnost
korisnika da razume transakcije i uslove procene buducih tokova gotovine.
5.period izvestavanja - preduzece treba da prezentuje kompletan finansijski izvestaj
najmanje jednom godisnje. Preduzeca finansijski izvestaj sastavljaju za period od jedne
godine.
6.uporedne informacije - za sve stavke finansijskog izvestaja tekuceg perioda
obelodanjuju se uporedne informacije prethodnog perioda.
7.doslednost prezentacije - znaci da se prezentacija i klasifikacija stavki u finansijskom
izvestaju zadrzava od prethodnog do sledeceg perioda.
5. PRILIKOM OBELODANJIVANJA FIN. IZVESTAJA, PREMA MRS1 NEOPHODNO
JE NAZNACITI?
1. naziv preduzeca koje sacinjava izvestaj
2. da li je izvestaj pojedinacni ili za grupu
3. datum izvestaja ili period na koji se izvestaj odnosi
4. valutu u kojoj su iskazane vrednosti
5. stepen zaokruzivanja koji se u izvestaju koristi.
6. KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE FINANSIJSKIH IZVESTAJA?
Finansijski izvestaj se sacinjava na osnovu racunovodstvenog procesiranja poslovnih
transakcija uz postovanje pravila bilansiranja, zakonske regulative i racunovodstvenih
procenjivanja. Finansijski izvestaj je nosilac informacija, a da bi informacija bila od
koristi treba da sadrzi poruku koja je istinita i potpuna, da je zapisana odgovarajucom
terminologijom koja je jasna i razumljiva za korisnike, da tezi zadovoljenju potreba
korisnika i da smanji neizvesnost. Da bi informacije sadrzane u finansijskom izvestaju
zadovoljile navedena ocekivanja korisnika, finansijski izvestaji treba da sadrze sledeca
obelezja: razumljivost (informacija iz izvestaja mora biti razumljiva korisnicima),
relevantnost (informacija je relevantna kada utice na ekonomske odluke korisnika, tako
sto mu pomaze da proceni prosle, sadasnje ili buduce poslovne dogadjaje), vaznost
(informacija je znacajna ako njeno izostavljanje ili pogresno formulisanje moze uticati na
ekonomske odluke korisnika donete na osnovu finansijskih izvestaja), pouzdanost

9. IZVESTAJ O NOVCANIM TOKOVIMA?
Izvestaj o novcanom toku sadrzi podatke o primicima i izdacima novca. Informacije o
tokovima gotovine su korisne radi procene sposobnosti preduzeca da generise
gotovinu.
U izvestaju o tokovima gotovine prema MRS7 koriste se sledeci termini:
1. gotovina koja obuhvata gotovinu i depozite po vidjenju
2. ekvivalenti gotovine koji obuhvataju kratkorocne HOV koje se mogu brzo pretvoriti u
novac bez gubitka vrednosti
3. tokovi gotovine koji obuhvataju prilive i odlive gotovine i ekvivalenta gotovine
4. poslovne aktivnosti koje predstavljaju glavne transakcije koje stvaraju prihode
5. investicione aktivnosti koje predstavljaju sticanje i otudjivanje dugorocnih sredstava
6. aktivnosti finansiranja koje predstavljaju aktivnosti vezane za finansijsko poslovanje.
Tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti su:
1. novcana primanja od prodatih proizvoda ili usluga
2. novcana primanja od tantijema, naknada, provizija i drugih prihoda
3. novcane isplate dobavljacima, novcane isplate zaposlenima
4. novcana primanja ili izdavanja osiguravajucima drustvima
5. novcana placanja i povracaj poreza
6. novcana primanja ili isplate po stvarima koje se drze radi prodaje.
Tokovi gotovine iz investicionih aktivnosti posebno se prikazuju, jer prikazuju meru
izdatka za resurse od kojih se ocekuje stvaranje buducih prihoda i tokova gotovine, oni
obuhvataju:
1. isplate za nabavku nekretnina postrojenja i opreme
2. primanja od prodaje nekretnina postrojenja i opreme
3. isplate za sticanje ucesca u zajednickim poduhvatima
4. date avanse
5. gotovinske isplate za terminske ugovore
6. gotovinska primanja od fjucersa
Izvestaj o tokovima gotovine moze biti sastavljen na osnovu dva metoda:
1. direktan - po ovom metodu ukupni primci i izdaci klasifikuju se na poslovne,
investicione i finansijske aktivnosti. Tokovi gotovine sacinjeni po direktnom metodu
pruzaju pouzdanije informacije i za korisnike su razumljiviji.
2. indirektan metod - po ovom metodu neto tokovi gotovine iz poslovnih aktivnosti
utvrdjuju se korigovanjem neto dobitka ili neo gubitka za efekte promene zaliha,
potrazivanja i obaveza tokom perioda
10. NAPOMENE UZ FIN.IZVESTAJE?
Napomene uz finansijske izvestaje predstavljaju dodatni iskaz, a imaju za cilj da
pojasne strukturu, vrednost i obelezja pozicija iskazanih u bilansu stanja i uspeha.
Napomene sadrze informacije koje se direktno ne mogu videti iz finansijskog izvestaja,
a potrebne su za njegovo potpuno razumevanje.
Napomene uz finansijske izvestaje treba da:
1. pruze informacije o osnovama za sastavljanje finansijskih izvestaja
2. obelodane informacije koje se zahtevaju prema MRS i MSFI
3. pruze dodatne informacije koje nisu prikazane, a relevantne su za razumevanje
finansijskih izvestaja
Napomene se prikazuju na sistematizovan nacin i imaju oznaku sta objasnjavaju. U
napomenama uz finansijske izvestaje, pored informacija obelodanjenih u bilansu stanja
i bilansu uspeha, izvestava se i o: primenjenim racunovodstvenim politikama,
potencijalnim obavezama, nepriznatim obavezama, hipotekama, sudskim sporovima.
11. HARMONIZACIJA I STANDARDIZACIJA?
Harmonizacija racunovodstvenog obuhvatanja i procesiranja poslovnih dogadjaja i
transakcija predstavlja ujednacavanje pravila igre sa ciljem da se poveca nivo njihove
uporedivosti. Cilj harmonizacije je da se donosiocima poslovnih odluka obezbede
finansijski izvestaji koji po sadrzini i formi prevazilazi okvire drzavnih granica i lokalnih
propisa.
Najuticajniji faktor standardizacije finansijskih izvestaja su MRS i MSFI. Standardi na
svoj nacin namecu odredjena pravila. Karakteristika ovih standarda je da se oni mogu
direktno primenjivati i da se na osnovu njih mogu usvajati racunovodstveni standardi.
12. PREDNOSTI I NEDOSTACI STANDARDIZACIJE?
Prednosti:
1. transparentnost finansijskih izvestaja
2. olaksavanje pracenja poslovanja kompanija koje imaju filijale u drugim drzavama
3. podsticaj povezivanja trzista
4. obezbedjivanje pouzdanijih informacija u vezi donosenja odluka o investiranju.
Nedostaci:
1. teskocama ugradnje standarda u regulativu
2. uticaj domicilnih poreskih propisa
3. ceste izmene i dopune standarda
4. problemi sa tumacenjem standarda
5. spore ili nikakve promene kulture pojedinih zemalja ceste izmene su povezane sa
teskovcama primene

Ako je sacinjen po metodu ukupnih troskova, polazi od troskova koji su nastali u
obracunskom periodu.
I POSLOVNI RASHODI (1+2-3)
1. Troskovi tekuceg perioda
2. Smanjenje vrednosti zaliha ucinaka
3. Povecanje vrednosti zaliha ucinaka
II FINANSIJSKI RASHODI
III OSTALI RASHODI
A UKUPNI RASHODI (I+II+III)
B DOBITAK
desna strana
I POSLOVNI PRIHODI
II FIN.PRIHODI
III OSTALI PRIHODI
A UKUPAN PRIHOD (I+II+III)
B GUBITAK
Nezavisnoodmetodepokojoj je sacinjenbilansuspeha, prihodimogu da budubilansirani:
1. posistemufakturisanerealizacije - u prihod se ukljucujesvakaprodajaproizvoda i
ucinjenauslugauzuslov da je proizvodisporucenodnosnouslugaucinjena i
fakturisanakupcu.
2. po sistemu naplacene realizacije - u prihod se ukljucuju samo naplaceni prihodi od
prodatih proizvoda ili ucinjenih usluga.
15. KOMPLETAN SET FINANSIJSKIH IZVESTAJA?
Bilans je deo seta finansijskih izvestaja:
1. bilans stanja
2. bilans uspeha
3. izvestaj o promenama na kapitalu
4. izvestaj o novcanim tokovima
5. napomene uz finansijske izvestaje.
16. RAZLIKA IZMEDJU BRUTO IMOVINE I CISTE IMOVINE?
Bruto imovina je zbir imovinskih delova iskazanih na strani aktive. Ona je manja od
zbira aktive za iznos pozicija aktive koje predstavljaju korekturu pasive i za iznos
pozicija pasive koje predstavljaju korekturu aktive. Ako je na strani aktive iskazan
gubitak, on nije imovina vec smanjenje sopstvenog kapitala iskazanog na strani pasive.
Cista imovina ili neto imovina je razlika izmedju bruto imovine, ociscene pomenutim
korekturama, i obaveza. Ta razlika je jednaka sopstvenom kapitalu.
17. RAZLIKA IZMEDJU BILANSNE IMOVINE I IMOVINE PREDUZECA?
Bilansna imovina je jednaka bruto imovini preduzeca.
Imovina preduzeca je jednaka bruto imovini uvecanoj za latentne rezerve i umanjene za
skrivene gubitke.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti