DEFINICIJA ETIKE
RIječ „etika“ potiČe od grčkih reči
ethos
- što znači običaj,navika,karakter,prebivalište,ozračje
i
ethikos
– što znači moralan
Etika se definiše kao filozofska disciplina koja proučava moral, odnosno moralni fenomen u najširem
smislu – proučava njegovo porjeklo, ciljeve i smisao moralnog djelovanja.
Etika je ponašanje u skladu sa moralnim normama. U Aristotela se etika povezuje s navikom
djelovanja.
POSLOVNA ETIKA
Poslovna etika predstavlja način moralnog procjenjivanja pojedinih načela ponašanja pojedinaca koji
obavljaju poslovnu djelatnost, ali i navike koje imaju rukovodioci organizacija, kao i njihove izbore u
procesu odlučivanja. U domenu obavljanja ekonomskih aktivnosti postoje običaji, pravila i zakoni koji
predstavljaju oblike društveno prihvatljivog ponašanja.
U savremenom društvu poslovanje poslovna etika se obavlja uglavnom za novac, mada npr.
umjetnici, doktori veliki dio svog djelovanja razmjenjuju za ugled, moć i slično. Poslovnu etiku treba
da shvatmo i šire od pojma dobiti.
Poslovnu etiku, iz navedenih činjenica, možemo definisati kao primjenu opšteprihvaćenih etičkih
načela u procesu poslovanja preduzeća i pojedinaca.
RAZVOJ I ZNAČAJ POSLOVNE ETIKE
U posljednjih nekoliko godina poslovna etika je sve češće tema razgovora u poslovnim krugovima. Na
popularizaciju i učestalije razmatranje o poslovnoj etici uticalo je više motiva.
Jedan od najvažnijih je poslovni neuspeh, gubitak ugleda, pad vrijednosti na tržištu nekih svjetski
poznatih preduzeća.
Neodgovorni pojedinci i same organizacije svojim odlukama i djelovanjem nanose velike gubitke. Te
propuste je vrlo teško ili gotovo nemoguće nadoknaditi
ZNAČAJ POSLOVNE ETIKE
Različite nacionalne kulture i zakoni ponekad su zbunjujući i etički kontradiktorni. Svako preduzeće
ima neke svoje interne etičke principe putem kojih komunicira sa klijentima, partnerima...
U ovom izlaganju definisati ću pojam poslovne etike i prikazati istorijski razvoj i značaj poslovne etike,
analizirati izvore neetičkog ponašanja, etičke dileme, potkazivanje (kao problem zaposlenih), navesti
primjer poslovne etike kod nas i u svijetu.
Od samog početka poslovanja i razvoja preduzeća i kompanija, sticanja profita, načina rada i
poslovanja, bogatstva i ostalih pogodnosti koje pruža dobro i uspešno poslovanje nameće se jedno
pitanje: da li poslovanje ima dodirnih tačaka sa moralom i moralnim ponašanjem pojedinca i grupa?
Možemo takođe imati i dilemu oko toga da li bogatstvo neminovno podrazumjeva i sumnju, zavist i
nepovjerenje u načinu sticanja, porjeklu i gomilanju istog.
Posmatranje odnosa izmedju poslovanja i etike može se proširiti na
način rada,
korišćenje ekonomskih i prirodnih resursa,
rukovodjenje preduzećem,
vlasničke odnose,
odnos prema zaposlenima,
kvalitet rada,
odnos prema lokalnoj zajednici, religiji, državi.
Mnogi će konstatovati da istorijski razvoj ekonomskih odnosa ne ostavlja mnogo prostora za tezu da
su etika i poslovanje u neposrednoj vezi.
Drugi će ipak reći da etika i način rada i poslovanja, upravljanje preduzećem i njegovo organizovanje,
nemaju baš ništa zajedničkog. Neki će možda zaključiti da ekonomija nema baš nikakvu obavezu niti
potrebu da bude moralna, a ima i onih koji bi dodali da ekonomija i poslovanje, po svojoj suštini, ne
može biti etična sve i da bi to i htela da bude. Postoji mišljenje da poslovanje bez moralnih
kriterijuma i ekonomija bez poslovne etike ne mogu dati trajnije, stabilnije i značajnije rezultate, niti
neku konkretnu zajednicu učiniti srećnom i prosperitetnom.
Zbog toga se često govori o potrebi uvodjenja etičkog kodeksa u principe poslovanja, rada i
rukovođenja u svim preduzećima. Tu se još javlja dilema o tome da li je poslovna etika stvar lične
savjesti direktora, menadžera, službenika, radnika, ili je to rezultat kolektivnog i zajedničkog morala
neke grupe, zajednice, sredine, društva
U današnje vrijeme, označeno kao doba globalizacije, ova dva suprostavljena stava o odnosu izmedju
poslovanja i etike dobijaju sve više na značaju i traže što potpuniji i hitniji odgovor koji će biti
podupret svestranijim interdisciplinarnim istraživanjem. Čini se da je danas ovo pitanje ponovo
aktualizovano i ono postaje nezaobilazno, kako u nerazvijenim zemljama, zemljama u procesu i
periodu tranzicije, tako i u onim najrazvijenim ekonomijama i društvenim prostorima.
Danijel Dajanu je zapazio da postkomunistička tranzicija obiluje slučajevima korupcije i neetičkog
ponašanja. Zapaža i da su se značajne institucionalne promjene dogodile i posle drugog svetskog rata.
On zaključuje da postoji ciklus političkih i institucionalnih promjena i da je posle “euforije
deregulacije” moguće očekivati novu fazu svjetskog ekoomskog ciklusa.
Debata o etici i ekonomiji dobija nove prizvuke u svjetlu procesa globalizacije i njenih negativnih
efekata,
Laura Neš (Laura Nash) navodi da poslovna etika proučava primjenu ličnih normi na aktivnosti i
ciljeve komercijalnih preduzeća, i da kao takva nije neki poseban moralni standard već je studija o
tome kako poslovni kontekst postavlja svoje jedinstvne probleme pred moralnu ličnost koja deluje
kao predstavnik tog sistema.Ona tu ima u vidu visoke standarde ponašanja kao osnovne vrjednosti
kompanija i preduzeća, koji imaju istu ekonomsku vrjednost kao i dobra volja.
Albert Kar (
Albert Karr
), Etiku poslovanja vidi ne kao društvenu etiku, nego kao etiku igre, ili teoriju
igre, jer smatra da je poslovanje igra u kojoj postoje odredjena pravila i standardi koji se moraju
poštovati.
Kod etičara Karmišela i Dramonda (
S. Carmichael i J. Drummond
) postoji stav da poslovnu etiku treba
poistovećivati sa etikom ličnosti, jer ona predstavlja osnovna pravila po kojima ličnost deluje i ona su
okvir za definisanje delovanja koje je lično dopušteno i onog koje to nije.
Ričard T. Di Džordž (
Richard T. De George
) poslovnu etiku razmatraju kroz odnos etike i poslovanja;
ona je nacionalna, internacionalna i globalna, kao sam biznis.
Neslaganja u određenju predmeta poslovne etike uglavnom počivaju na različitom shvatanju morala i
etike, i ona su često suštinske prirode, kao rezultat različitih pristupa u poimanju i definisanju
moralno – etičkog poslovanja u praksi.
POTKAZIVANJE
Potkazivanje
se može definisati kao situacija kada “ članovi organizacije otkrivaju nezakonite,
nemoralne, ili nezvanične postupke koji su u nadležnosti njihovih poslodavaca, osobama ili
organizacijama koje bi tim povodom mogle da djeluju.
Kompanije se često svete onima koji ih prijavljuju i mnogi zaposleni, ili bivši zaposleni, plaćaju vrlo
često visoku cjenu za to. Jedni autori smatraju da je potkazivač uglavnom nezadovoljni radnik koji ,
zbog želje za osvetom i ličnim zdovoljstvom, daje oduška svojim frustracijama ili bjesu, optužujući
kompaniju, ili nadređene za nepravilan rad i ne retko ih nazivaju pogrdnim imenima poput: cinkaroš,
izdajnik, itd.
Drugi autori smatraju potkazivače individuama koje su zabrinute za kompaniju i društvo u cjelini.
Većina potkazivača sebe doživljava kao veoma odane radnike kojima je potrebna legalna zaštita od
kompanija koje optužuju za nepravilan rad.U SAD je prvi Zakon za zaštitu potkazivača donijet 1981.
Godine u Mičigenu, kako bi zaštitio svakog zaposlenog u privatnom biznisu koji je otpušten ili izveden
pred disciplinsku komisiju zbog izjveštavanja vlasti o narušavanju federalnog, državnog ili lokalnog
zakona.
POSLOVNA ETIKA U BiH
Poslovna etika je veoma malo prisutna u poslovanju preduzeća u našoj zemlji. Poslovni ambijent još
uvek nije dobar ni za najuspešnije privrednike, o čemu govore etičke dileme pred koje ih stavlja
posao.
Lažno prikazivanje poslovnih rezultata, nekorektan odnos prema klijentima, sakrivanje informacija,
zapošljavanje rođaka i postavljanje prislušnih uređaja na telefone, samo su neki od primjera lošeg
poslovanja u BiH,
priznaju neki od vlasnika najvećih kompanija.
Navešću primjer koji govori o još uvek prisutnoj neetičnosti u poslovanju u Bosni i Hercegovini.Uticaj
politike na biznis u BiH i dalje je veoma veliki, smatra direktorka konsultantske kuće Bovan
konsalting, Ana Bovan. Ona je razočarana što u poslednjih osam godina nije bilo ozbiljnijeg prustupa
jačanju institucija, što je dovelo do toga da se svaka promjena u politici odražava na poslovnu klimu i
to negativno uglavnom.
"
Još uvjek imamo privilegovanih, monopolista, koji ne da nisu etični, već su
nezakoniti.Kada se to bude rješilo, to će biti druga BiH
, kaže Bovan.
Poslovnim ljudima koji su ostali van politike mnogo je lakše da se odupru tim uticajima, smatra
ona.Međutim, ona ne negira da je korisno održavati dobre međusobne odnose jer u sprezi politike i
biznisa postoje i pozitivni primeri, kao što je državna promocija uspešnih preduzeća u inostranstvu.
Treba politiku ukloniti iz preduzeća, kao i javne uprave, kako bi imali ozbiljniju i odgrovorniju upravu.
Na duži rok možda i javna praduzeća i članove upravnih odbora javnih preduzeća da biramo na
osnovu stručnosti, a ne dogovora stranaka
.Rješenje se vide u aktivnijoj ulozi države koja treba da
eliminiše nelojalnu konkurenciju određivanjem konkretnijih zakonskih okvira, ali i u efikasnijem
sudstvu koje takve slučajeve treba brzo da procesuira.U BiH je problem dejtonski ustav-
najkomplikovaniji na svijetu.
PONAŠANJE POJEDINCA
Često se zapitamo zašto se čovjek ponaša drugačije prilikom donošenja odluka u privatnom životu, u
krugu porodice, prijatelja i njegovom odnosu i ophođenju sa drugima, nego prilikom donošenja
odluka u preduzeću ili drugom poslovnom okruženja.
Kako to da lične vrjednosti kao što su čestitost, povjerenje, tolerancija, iskrenost, poštenje,
vrjednoća, držanje obećanja, poštovanje drugih, nestanu kada se pojedinac nađe u prostoru gde je
potrebno donijeti odluke koje se tiču raspodele novca, položaja, moći, gde se ostvaruje dobit.
Zašto
se čovjek od moralne, vaspitane i tolerantne osobe iz privatnog života, transformiše u potpunu
suprotnost kada započne poslovne aktivnosti i počne da donosi važne poslovne odluke? Da li
materijalne vrjednosti imaju toliko veliki uticaj od prastarih, moralnih vrjednosti na pojedinca? Da li
su poslovni ljudi i radnici više izloženi moralnim dilemama i izazovima i time više skloni greškama na
štetu drugih, nego što je to slučaj u ostalim segmentima života?
Ne znamo odgovor na ova pitanja u ponašanju, ali znamo da je poslovna etika potrebna u našem i
svjetskom poslovnom okruženju i da je, nažalost u veoma maloj mjeri zastupljena u svim
segmentima poslovanja
Ne dozvolimo da se prave vrjednosti i etičnost pretvore u prošlost!
Etički programi promovišu snažni javni imidž kompanije.
Etički programi doprinose legitimisanju poslovnih poteza, osnažujući njihovu ukupnu
poslovnu kulturu.
Pravo mjesto za posvećivanje pažnje etici jeste radno mesto.
GRUPNA I ETIKA POJEDINCA
Poslovna etika ima dve osnovne dimenzije ispoljavanja i manifestovanja: kolektivna ili grupna etika i
etika pojedinca.
Kolektivna etika uključuje etičke postupke u donošenju poslovnih odlukama od strane rukovodstva i
menadžmenta kompanija koje se odnose kako na spoljašnje subjekte i okruženje, tako i na etičke
odnose unutar samih kompanija.
Etika pojedinca govori o pojedincu koji ne poseduje elementarne principe lične i poslovne etike i
morala, spreman da izvrši prevaru, da stavi svoje lične interese iznad kolektivnih, zakonski, a samim
tim i da naruši poslovnu klimu i atmosferu.
ETIKA I MORAL KOD MENADZERA U 21. VIJEKU
Čovjek se oduvijek pita što je dobro a što zlo te nastoji učiniti ono što je bolje, ono dobro.
Čovjek može postupati čisto ljudski tj. čitniti što ga je volja, bilo to dobro bilo zlo, ali može postupati i
humano, tj. nastojeći učiniti ono dobro, bolje iz razloga što je motiviran učiniti dobro.
Naravno da će čovjek s više motiva da bude dobar utjecati na to da više pazi i da bude osjetljiviji na
svoje postupke.
Ovakav način razmišljanja o pitanju dobra (i zla) zove se ETIKA.
ETIKA
Etika
je
razumska disciplina tj. misaoni napor kojim čovjek nastoji sebi odgovoriti kako valja djelovati,
razmišljati tj. živjeti a da to bude, ispravnije prema sebi i drugima
. Etika je prerasla i u naučnu
disciplinu tj. predmet zbog opsežnosti problematike i razrađenosti mehanizama za ispravno etično
zaključivanje, pa se kao takva može pronaći u među školskim predmetima.
MORAL
Moral
je
skup određenih etičkih postavki koje određena zajednica živi kako bi se ostvarilo neko
zajedničko dobro, živjela neka vjerovanja, postigli neki ciljev
i.
Moral možemo odrediti i kao skup nepisanih i pisanih pravila koja upravljaju ljudskim djelovanjem.
Moralna pravila mogu biti:
