Poslovna kultura Grčke
1
INTERKULTURNI MENADZMENT
POSLOVNA KULTURA ,,HELENSKE REPUBLIKE’’-
GRCKE
PROFESOR:Doc.Dr. Snezana Beric STUDENT:Nevena Vukasinovic M1225/12
ASISTENT:Mr.Katarina Otasevic
2
SADRZAJ:
1. UVOD
......................................................................................................................3.
2. DRUSTVENO-GEOGRAFSKE ODLIKE GRCKE.............................................4.
3. VIZANTIJSKO NASLEDJE I DANASNJA RELIGIJA……..…………………5.
4. POSLOVNA KULTURA-STA U GRCKOJ TREBA ZNATI?............................6.
5. LJUDSKI RESURSI………………………………………………….………….8.
6. BCA-POSLOVNI FAKULTET U ATINI…………………………...…………..8.
7. RASPON PLATA U GRCKOJ…………………………………………….….....9.
8. NACIONALNI STRATESKI,REFERENTNI OKVIR……………….…………9.
9. GRCKI TURIZAM………………………………………………………………9.
10. ULAGACKE MOGUCNOSTI………………………………………………….10.
11. ONAZIS………………………………………………………….……………...11.
12. GRCKA ULAGANJA U SRBIJI………………………………………………..12.
13. GRCKOM INICIJATIVOM DO RADNOG ISKUSTVA……………..………..13.
14. ZAKLJUCAK…
…………………………………………………………………..14.
15. LITERATURA…
………………………………………………………………….15.

4
1.DRUSTVENO-GEOGRAFSKE ODLIKE GRCKE
Grcka je usvojeno, krace ime- Hellias, Heliada, i njeni stanovnici se zapravo izjasnjavaju
kao pripadnici Helenske republike.Naime, njeno zvanicno ime i jeste Helenska republika i
od 1975god kada je potpisana konstitucija i referendum, kojim je odbacen svaki vid
monarhije, ovaj demokratski sistem jeste parlamentarna republika. Grcka je neformalno
sastavljena od trinaest periferija;Atika, Peloponez, Centralna Grcka, Euboja i Tesalija sa
grupom ostrva Sporadi, kao i Epir, ostrva Dodekanisa, Kiklodska ostrva i Krit. Juzni deo
Balkanskog poluostrva, naselila su tokom drugog milenijuma pre n.e. Grcka plemena,
Ahajci, Jonci, Dorci I Eloci. Grci su odevek, bili dobri moreplovci,zahvaljujuci moru i
svojoj razudjenoj obali. Stari grci su sebe nazivali Helenima a svoju drzavu Hellada.
Rimljani su im dali ime Grci. Stari Heleni su verovali u mnoga bozanstva-Zevs, Atina,
Hera, Posejdon, Had, Dionis, Afrodita…Mnogi istorijski spomenici iz tog doba, danas su
centar interesovanja brojnih turista i kljucni za razvoj turistickog poslovanja. Naime,
klasicno doba Grcke je period koji je iza sebe ostavio brojne spomenike culture. Rimljani
su zatim osvojili Grcku, i ona je bila u sastavu rimskog carstva, i kasnije Vizantije , a onda i
pod vlascu Otomanskog carstva sve do 1450god. Svoju nezavisnost, Grcka je stekla
1834god. dok clanstvo u Evropskoj Uniji, stice jos 1831god. Od januara 2000 god clanica
je Sengenske zone, a od januara 2001god. zvanicna valuta je evro.
Kao sto smo vec napomenuli, Grcka se nalazu u juznom delu Balkanskog poluostrva, na
jugoistoku Evrope i lezi na tromedji tri kontinenta- Evrope, Azije, Afrike. Grcka je na
zapadu okruzna Jonskim morem, na jugu Sredozemnim, a na istoku Egejskim. Blizu nje se
nalaze vazni Suecki I Gibratalski moreuzi, zatim Bosfor i Dardaneli, kojima vode vazne
saobracajnice, koje su opet doprinele da se vaznost geografskog polozaja Grcke, za uspesno
poslovanje poveca. Najveca poluostrva su Peloponez, Atika i Hlkidiki, a najvece ostrvo je
Krit. Nijedna tacka nije udaljena vise od 100km od mora. Reljef Grcke je pretezno
planinski, od cega cak 80% zemlje cine planine i brda, a medju najvise planine spadaju
Olimp i Osa. Grcka je jedna od najrazudjenijih zemalja na svetu , ostrva cine jednu petinu
drzave,a duboko prodiranje mora u kopno dovelo je i do formiranja brojnih poluostrva, a
klima je mediteranska. S’toga sasvim sigurno mozemo reci da su Grci,definitivno u
harmoniji sa prirodom ali svojim plozajem drzave i oni rade za njih.
5
Velicanstveni hramovi,palate,amfiteatri koji svojim ostacima svedoce o visokorazvijenoj
starogrckoj civiliaziji,bacaju senku na neanticko kulturno nasledje,ali je vizantijsko i
postvizantijsko svakako u korak sa njim.Akropolj sa Partenonom u Atini,je simbol Anticke
grcke, star oko 2400god i predstavljao je anticko svetiliste ali i centar mikenskog
kraljevstva . Ovo brdo, vidljivo je sa bilo koje tacke u Atini. Helenska republika je bila
jedna jedna od prvih zemalja u Evropi, koja je usvojila zakone u oblasti kulturno-istorijskog
nasledja,a na antickom nasledju je upravo i bazirala svoj kulturni proizvod.
Grci su kao narod, od starih vremena, poznati po tome sto su vesti trgovci,koji su stvarali i
svoje kolonije po mediteranskim gradovima. Grcka sa oko 11 miliona stanovnika
predstavlja, najcistiju etncku drzavu na Balkanu. Medjutim, sem Grka kojih je 9 miliona ili
95% stanovnistva,na njenoj teritoriji ipak zivi 1,5% Makedonaca, 1% Turaka, Albanaca,
Bugara i ostalih nacionalnih manjina…a i na Kipru ima oko 500 000 Grka.Atina, glavni
grad Grcke, broji oko 3 500 000 stanovnika,i ona je ujedno i najveci grad na Balkanskom
poluostrvu,koji je izgradjen na osam km od mora, nekada bio i kulturni centar sveta.
2.VIZANTIJSKO NASLEDJE I DANASNJA RELIGIJA
Vizantijsko carstvo je pojam, koji opisuje proctor grckog govornog podrucja rimskog
carstva u srednjem veku.Prema predanju Vizantion(kasnije Konstantinopolj), osnovali su
grcki kolonisti na Bosvoru, koje je predvodio vodja Vizant. Zbog svog geografskog
polozaja Vizantion je bio vazan trgovacki i pomorski grad, i mada u antickom period nije
bas uzimao znacajnu ulogu kod Grka, kasnije je ostvario snazan uticaj na citav grcki
drustveni sistem. Grcka pravoslavna crkva je, ustavom proglasena, kao preovladjujuca
religija, iako drzava takodje daje pravo gradjanima da je sami biraju. Religija grckog
naroda je vazan aspect grcke culture, a pravoslavna crkva je snazno povezana sa grckom
nacijom, jos od vizantijskih vremena, kada je patrijarh carigradski vodio jaku nacionalnu
politiku tokom turske vladavine u period 1453-1821god. Tokom nekoliko okupacija grcke
zemlje , pravoslavna crkva je ulagala velike napore, da sacuva grcki jezik, kulturu na kojoj
se danas i njeno poslovanje, pretezno zasniva, i tradiciju pravoslavne vere. Uspeli su da
ocuvaju versku svest i osecaj pripadnosti,i zahvaljujuci tome su Grci danas veliki poklonici
svoje vere. U grckom drzavnom uredjenju,pod njenim suverenitetom,postoji i crkvena
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti