UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET
POSLOVNO PRAVO
PREDMET
:
Ekonomske osnove države i prava
TEMA:
------- (
Poslovni ciklus i nezaposlenost
) -------
-
seminarski rad
-
Kandidat:
Mentor:
Milošević Vedran prof.Faruk Jašarević
Broj indeksa:2293
Kiseljak, 28.12.2017. godina
SADRŽAJ
UVOD......................................................................................................1
TEORIJSKA POZADINA I EMPIRIJSKI DOSEZI...............................2
UVOD U KLASIFIKACIJU POSLOVNIH CIKLUSA......................3
POSLOVNI CIKLUSI.............................................................................4
TEORIJE POSLOVNIH CIKLUSA........................................................5
NAJVAŽNIJE TEORIJE POSLOVNIH CIKLUSA ............................6
KONCEPT USKLAĐENOSTI POSLOVNIH CIKLUSA.....................7
NEZAPOSLENOST.................................................................................8
MJERENJE NEZAPOSLENOSTI...........................................................9
PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI............................................10
ZAKLJUČAK..........................................................................................11
LITERATURA.........................................................................................12
TEORIJSKA POZADINA I EMPIRIJSKI DOSEZI
Prije pristupa samoj temi bilo bi dobro pojasniti osnovnu terminologiju koja će se analizirati
kroz rad. Proučavanje gospodarskih ciklusa od velike je važnosti. Određivanjem sadašnjeg
stanja i predviđanja budućih cikličkih kretanja povećava se mogućnost utjecaja na spomenute
cikluse. Često korišten termin usklađenosti (sinkroniziranosti) poslovnih ciklusa, kao
indikator neslaganja kretanja fluktuacija između zemalja i kroz određeno vremensko razdoblje
je zapravo mjera usklađenosti. Većina ekonomista koristi termin usklađenosti kako bi
objasnili slaganje cikličkih kretanja rasta između zemalja. Upravo taj primjer slijedit će se
kroz teoretski dio rada iako će se u empirijskom dijelu rada učiniti metodološki odmak
korištenjem dvije mjere usklađenosti. Za sada će se zadržati naglasak na usklađenosti
poslovnih ciklusa.
UVOD U KLASIFIKACIJU POSLOVNIH CIKLUSA
Klasifikacija teorija poslovnih ciklusa omogućuje otvaranje empirijskog prostora za daljnje
istraživanje istih. Sve teorije nastale su s obzirom na pokretače ciklusa za koje su ekonomisti
smatrali da su upravo oni presudni za nastajanje i predviđanje poslovnih ciklusa. Najbolji
dokaz je klasifikacija teorija ciklusa od klasičnih ekonomista do sredine 20. stoljeća
(Schumpeter, 1975; Haberler, 1963). Kada bi se osvrnuli na sam nastanak teorije poslovnih
ciklusa mogli bi krenuti od biblijskih zapisa, ali empirija se intenzivnije počinje baviti njima u
doba klasičnih ekonomista i u vrijeme rasprava o stabilnosti kapitalističkih gospodarstava.
S obzirom na ukazanu važnost poslovnih ciklusa pred uvođenje eura u Ekonomskoj i
monetarnoj uniji (EMU) nastao je popriličan broj znanstvenih radova na tu temu. Friedman i
Shwartz (1963) u svojoj su poznatoj knjizi ''A Monetary History of the United States 1867 –
1960'' postavili vezu između monetarne politike i realne gospodarske aktivnosti dok je u
zadnje vrijeme takvo pitanje suženo na analizu utjecaja monetarne politike na poslovne
cikluse (Korenok i Radschenko, 2004). Pitanje usklađenosti poslovnih ciklusa tema je brojnih
znanstvenih radova nakon što se nametnula potreba za istraživanjem optimalnog valutnog
područja unutar EMU. Teorija optimalnog valutnog područja svoj razvoj započinje radom
Mundella iz 1961. godine. Nakon istraživanja postojanosti optimalnog valutnog područja
unutar EMU (Massmann i Mitchell, 2004, Fidrmuc i Korhonen, 2006), pojavila se potreba za
analizom međusobne usklađenosti poslovnih ciklusa unutar EU i EMU-a (de Haan i ostali,
2005). Brojna su i različita stajališta o monetarnoj integraciji i usklađenosti poslovnih ciklusa
unutar Unije, stoga je i teorijska pozadina širokog opsega dok su empirijski dosezi i dalje
temeljeni na sličnim rezultatima (Arčabić, 2011).
POSLOVNI CIKLUSI
Poslovni ciklus je tok ukupne društvene proizvodnje dohotka i zaposlenosti koji obično traje
od 2 do 10 godina,obilježen velikom ekspanzijom ili kontrakcijom u većini sektora
ekonomije.
Ekonomisti obično dijele cikluse u dvije faze:recesija i ekspanzija.
Recesija su povremena usporavanja uprivrednoja ktivnosti neke zemlje praćena istodobnim
pogoršanjima opće ekonomske klime (pad realnog dohotka, porastnezaposlenosti, nizak
stupanjiskorištenosti proizvodnih kapaciteta.Uobičajena obilježja recesije su:
-nagli pad porošnje a zalihe automobila i ostalih trajnih roba neočekivano rastu
-smanjenje proizvidnje i pad ulaganja u proizvodnju
-pad potražnje za radom;otkazi i porast nezaposlenosti
-usporavanje inflacije,pad potražnje za sirovinama
-pad dobiti poduzeća,pad cijena dionica
-pad realnog BDP-a
Ekspanzije:Ulazna faza poslovnog ciklusa,tj.slika recesije u zrcalu pri čemu svaki predhodni
faktor djeluje u suprotnom smjeru.
1
1
Acocella, N., Economic Policy in the Age of Globalization, Cambridge University Press, 2005.
