Poslovno finansiranje
Univerzitet Union Nikola Tesla
Fakultet za poslovne studije i pravo
Seminarski rad
Mentor: Student:
Prof. Milica Kaličanin Zgorelac Jovana
Asistent Milan Janković Br.indeksa: I155-14
Poslovna ekonomija
Grupa 1
Beograd, jun 2017.
2
Sadržaj:
Poslovne investicije (finansiranje) – Na pocetku i u odredjenom vremenu
Kratkorocna dugovanja – Ravnoteza potreba obrtnog kapitala
Potrazivanja od kupaca – Naplata pre naplate
„Faktoring“ – Prodaja potrazivanja i Prolazni rizik
Parket- skladistenje sirovina/materijala; otplata kad se krajnji proizvodi prodaju
Kupovina u zavisnosti od finansiranja
Dugorocne pozajmice – Polu trajni kapital ili imovina stecena finansiranjem
Prema roku raspoloživosti izvora, finansiranje se deli na:
Prema vlasništvu izvori finansiranja mogu biti:
Prema poreklu izvori finansiranja se dele na:
Izvori kratkoročnog finansiranja:
Finansiranje emisijom obveznica

4
Poslovno Finansiranje
-
Proucavanje Bankarskog Duga naspram Otplacenja Nekretnine
–
U daljem tekstu razmotricemo investiranje u poslovanje koje obezbedjuje pozitivni kes za
pocetne i krajnje operacije u poslovanju. Pogledajmo Bilans Stanja kompanije, koji pokazuje
ponasanje poslovnog duga (pozajmljeni novac za operativne svrhe). Razmotricemo pivecanje
novca u kompaniji u odnosu na dugovanje ili otplacenu nekretninu i kako se oni predstavljaju u
racunovodstvenim knjigama.
Poslovne investicije (finansiranje) – Na pocetku i u odredjenom
vremenu
Iako postoje mnoga napisana dela na ovu temu, moramo objasniti jasan pregled ove oblasti.
Kako smo dosli do krajnjeg poglavlja u knjizi, osvrnucemo se na poslovni dug i otplacenu
nekretninu u koju je investirano, sta one predstavljaju i zbog cega vrhovni menadzment ili
vlasnik se odlucuju za finansiranje samo duga ili samo nekretnine ili oba. U daljem tekstu
objasnicemo poslovanje u komercijalnim bankama.Velike i male banke se takmice u poslovanju,
isto kao marketing i reklamiranje na televiziji. Svaka banka nudi odredjeni niz zaduzivanja. Iako
banke placaju slicne stope za pozajmljeni novac, dobijaju odredjeni depozit i drzavne kredite gde
svaka banka ima razlicite uslove za kredite, koji se predstavljaju u racunovodstvenim knjigama.
Na primer, Banka A moze nuditi stambeni kredit na 40% u njenom vlasnistvu iako je cilj imati
kredit na 50%, sto uslovljava banke da nude bolje stope kako bi privukle vise duznika za
stambene kredite. Banka B mozda je vec postigla cilj na stambene kredite ali nema povoljne
kredite za gradjevnske poslove, sto uslovljava da mora ponuduti bolje stope za gradjevinske
objekte ili preduzeca. U tom smislu banka B moze imati razlicite kreditne stope za stambene
kredite iako duznici placaju istu stopu za gradjevinski i stambeni kredit. Ovakav nacin
isplacivanja kreditne stope je ista bilo za pojedince, mala ili velika preduzeca.
Kompanija dobija na obrtnom kapitalu prodajom dela komapnije investitorima (prodaja
otplacenog kapitala, koji cemo detaljnije objasniti u Poglavlju 12) ili dobijanjem kredita od
banke ili druga vrsta kredita/duga. Naizgled postoje beskonacne vrste kredita, od osnovnih
pozajmica, koje cemo objasniti u daljem tekstu, do specificnijih opcija pozajmice, koje su izvan
obima ove knjige.
Glavni zajednicki atribut svih ovih oblika duga je da oni zahtevaju povracaj u nekom
trenutku, za razliku od finansiranja kapitala, koji podrazumeva stalnu prodaju udela u vlasnistvu.
Naizgled ovo finansiranje izgleda jednostavno ali postoje izuzeci kao sto je konvertabini dug,
cija otplata se moze zameniti prodajom kapitala pod odredjenim okolnostima, gde nekad
vlasnistvo kapitala se moze ponovno otkupiti posle otplate duga takodje pod odredjenim
okolnostima.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti