30.PRESTANAK AKCIONARSKOG DRUSTVA

 – Akcionarsko drustvo, kao I svako trgovacko drustvo 

prestaje, ako postoje razlozi prestanka predvidjeni za likvidaciju drustva. Likvidacija se sprovodi  u 
slucaju : kada je upravnom merom zabranjeno vrsenje delatnosti zbog neispunjenja uslova; kada su 
prestali uslovi, prirodni I drugi za vrsenje delatnosti; zbog prvosnazne sudske odluke o nistavosti upisa 
preduzeca u sudski registar;  istekom roka na koji je preduzece osnovano;  ako preduzece nije osnovano 
u skladu sa zakonom.  Likvidacioni postupak pokrecu  : osnivaci, vlasnik, duznik I sud ili 10% akcionara. 
Likvidacioni postupak sprovodi  likvidaciono vece I likvidicioni upravnik. Kod stecaja, posle namirenja 
poverilaca, po prioritetu idu vlasnici akcija.

31.POVEZIVANJE PRIVREDNIH DRUSTAVA-

 Dva ili vise drustava se mogu povezati putem ucesca u 

osnovnom kapitalu ili ortackim udelima (povezivanje kapitalom), putem ugovora (ugovorno 
povezivanje), kao I putem kapitala I ugovora (mesovito povezivanje). Zabranjeno je povezivanje drustava 
suprotno propisima kojima se uredjuje zastita. Privredna drustva povezivanjem formiraju :            

                              *Grupu drustava: postoji kada kontrolno drustvo pored upravljanja zavisnim 

drustvima obavlja I druge delatnosti.

                              *Holding drustvo: je drustvo koje kontrolise jedno ili 

vise drustava I koje za iskljucivu delatnost ima upravljanje I finansiranje tih drustava.

                              *Drustva sa uzajamnim 

ucescem u kapitalu: su drustva od kojih svako od tih drustava poseduje znacajno ucesce u kapitalu 
drugog drustva.

32.STATUSNE PROMENE-

 Statusnom promenomse drustvo  (drustvo prenosilac) reorganizuje tako sto 

na drugo drustvo (drustvo sticalac) prenosi imovinu I obaveze dok njegovi clanovi u tom drustvu sticu 
udele,odnosno akcije. Statusne promene su :

                              *Pripajanje: jedno ili vise drustava moze se pripojiti drugom drustvu 

prenosenjem na to drustvo celokupne imovine I obaveza cime drustvo koje se pripaja prestaje da postoji 
bez sprovodjenja postupka likvidacije.

                              *Spajanje: dva ili vise drustava mogu se spojiti 

osnivanjem novog drustva I prenosenjem na to drustvo  celokupne imovine I obaveza, cime drustva koja 
se spajaju prestaju da postoje bez sprovodjenja postupka likvidacije.

                              *Podela: drustvo se moze 

podeliti tako sto ce istovremeno preneti celokupnu imovinu I obaveze na: 1.Dva ili vise novoosnovanuh 
drustava (podela uz osnivanje); 

                              2.Dva ili vise 

postojecih drustava (podela uz pripajanje);

  

3.Jedno ili vise novoosnovanih I postojecih drustava.

                    

*Izdvajanje:Drustvo se moze podeliti tako sto ce istovremeno preneti deo svoje imovine I obaveze na:   
1. Jedno ili vise novoosnovanih drustava (izdvajanje uz osnivanje);                                                               
2.Jedno ili vise postojecih drustava (izdvajanje uz pripajanje); 
3. Jedno ili vise novoosnovanih I postojecih drustava (mesovito izdvajanje).

33.JAVNO PREDUZECE (POJAM I VRSTE)- 

Javno preduzece osniva Republika ili jedinstvenalokalna 

samouprava radi obavljanja delatnosti od opsteg  interesa. To su I preduzeca sa vise od vise od 50% 
vlasnistva republike I zaposljavaju  vise od 50 lica. Osnivaju se u javnom interesu u oblastima 

energetike,vodoprivrede, PTT,sumarstvo, komunalija.                                                                               
*Organizaciju I delatnost uredjuje statut;                                                                                                                  
*Sredstva za rad obezbedjuje osnivac; 
*Akcenat je na ostvarivanju javnog interesa koji se ostvaruje kroz davanje saglasnosti na statut,izbor 
direktora,povecanje capital statusne promene I cene roba I usluga JP; 
*Dobit nije osnovna svrha poslovanja, a rad mora biti u funkcijiopsteg interesa.

34.ZADRUGE- 

su regulisane u nasem pravnom sistemu zakonom o zadrugama. One predstavljaju 

organizacije koje nastaju dobrovoljnim udruzivanjem clanova,po pravilu proizvodjaca ili potrosaca 
(iskljucivo fizickih lica), sa zajednickim ciljem da tako organizovani efikasnije zastite sopstvene 
ekonomske interese.                                                                                                                                               
Zadrugu mogu osnovati zadrugari I to, zavisno od vrste, najmanje u broju propisanom zakonu. Osnivacki 
akt je ugovor o osnivanju, u pisanoj formi, potpisan od osnivaca. Sadrzaj je odredjen zakonom I istovetan 
je sadrzaju osnivackog akta privrednih drustava. Zadruzna pravila (statut) se donose na osnivackoj 
skupstini. Tu se vrsi I izbor prvih organa. Zadruga je osnovana I stice svojstvo pravnog lica upisom u 
registar. Uz prijavu se prilazu I osnivacki akt, pravila, zapisnik sa osnivacke skupstine I druge isprave. 
Vrste zadruga su : zemljoradnicke; stambene; potrosacke; omladinske; studentske; ucenicke; zanatkse.

35.BERZE (POJAM, OSNIVANJE I VRSTE)-

Berza predstavlja specijalizovano trziste na kome se u 

odredjeno vreme (berzanski sastanci) okupljaju njeni clanovi ili posednici clanova, radi zakljucivanja 
odredjenih poslova. Nas zakon priznaje berzi svojstvo pravnog lica.                                                        
Zavisno od predmeta trgovine, mogu biti robne, efektne (fiansijske), I mesovite. 
*Berze imeju tri organizaciona oblika:                                                                                                       
1.Specijalizovana AD neprofitnog  tipa;                                                                                                              
2.Dobrovoljna udruzenja neprofitnog tipa; 
3.Kao drzavna sluzba (organe I posrednike).                                                                                              
*Osnivanje I upis u registar. U uporednom pravu u osnovi postoje tri sistema osnivanja berzi :             
1.Sistem drzavne odluke- prihvataju ga zemlje sa nesamostalnim konceptom berzi (Italija I Francuska);  
2.Normativni sistem- po ovom sistemu osnivac koji ispuni zakonske uslove moze registrovati berzu 
(zemlje anglosaksonske tradicije);                                                                                                                   
3.Sistem dozvole nadleznog organa- kod ovog tipa osnivac uz ispunjenje zakonskih uslova mora dobiti 
dozvolu nadleznog organa,koji procenjuje celishodnost osnivanja berze. Ovaj sistem prihvata Nemacka I 
nase pravo.

36.BERZANSKI POSREDNICI

 - su brokeru ili dileri. Broker je posrednik izmedju kupca i prodavca. Broker je 

strucnjak za hartije od vrednosti i drugu finansijsku aktivu. Informise o kotacijama, berzanskim indeksima na 
zahtev potencijalnih kupaca i prodavaca. Za svoje usluge naplacuje proviziju.
Diler je finansijski posrednik,ali on kupuje i prodaje hartije od vrednosti i drugu finansijsku aktivu prvenstveno 
kao principal, u svoje ime i za svoj racun. On je preprodavac. Diler je taj koji snosi rizik poslovanja jer kupuje i 
prodaje,a njegova zarada nije provizija kao u brokera, nego u razlici izmedju prodajne i kupovne cene.

37.DRUSTVO ZA OSIGURANJE- 

Status drustva za osiguranje je regulisan posebnim zakonom o 

osiguranju. Uz to se na ova drustva primenjuje I zakon o privrednim drustvima. Organizacione forme za 
obavljanje delatnosti osiguranja I pruzanja usluga u osiguranju su:                                                  

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti