1. Preduzetnik:
TEST 1
-
pojam preduzetnika -
Preduzetnik je fizičko lice koje samostalno u vidu zanimanja obavlja
određenu privrednu djelatnost u cilju sticanja dobiti.
-
registracija preduzetnika -
Preduzetnik nema pravni subjektivitet i za razliku od privrednih društava,
mali i srednji preduzetnici ne registruju se u sudu, nego kod nadležnog
opštinskog organa. Međutim, veliki preduzetnici, koji imaju godišnji prihod
preko 200.000,00 KM, registruju se u sudu, odnosno u registru poslovnih
subjekata Okružnog privrednog suda.
-
odgovornost preduzetnika -
Za obaveze preuzete u pravnom prometu preduzetnik odgovara cjelokupnom
svojom imovinom.
2. Imovina privrednog društva:
-
pojam imovine –
Imovinu privrednog društva čine pravo svojine, udio i akcije u drugom
privrednom društvu (ulagač gubi pravo svojine na ulogu u drugo privredno
društvo, a za uzvrat stiče udio u njemu ili akcije, izuzev ako na nekoj stvari
nije zadržao pravo svojine i koja ulazi u njegovu imovinu), pravo
industrijske svojine, potraživanja i druga imovinska prava. Predmeti ovih
prava čine imovinsku masu (stvari i novac).
Sve što je unutar privrednog društva čini njegovu imovinu, izuzev stvari na
kojoj je zadržano pravo svojine ulagača, koja pripada vlasnicima nad
privrednim društvom.
-
odgovornost za obaveze –
Imovina privrednog društva služi za obavljanje djelatnosti, s tim da
privredno društvo odgovara za obaveze preuzete u pravnom prometu
cjelokupnom svojom imovinom.
1
3. Pojam i vrste privrednih društava:
- pojam privrednog društva -
Privredno društvo je pravno lice koje osnivaju pravna i/ili fizička lica radi
obavljanja djelatnosti u cilju sticanja dobiti.
- društva lica, podjela i karakteristike -
U društva lica spadaju ortačko i komanditno društvo.
Za društva lica je bitan međusobni odnos njihovih članova - ortaka, koji
mogu biti fizička i pravna lica, odnosno odnos
intuitu personae –
odnos
međusobnog povjerenja. Odnos međusobnog povjerenja je potreban iz
razloga što ortaci društva u pravilu odgovaraju za obaveze društva
cjelokupnom svojom imovinom. Društva lica su pretežno mala društva sa
malim brojem ortaka. Osnovni kapital nije zakonom propisan, a društvo
može prestati smrću jednog od ortaka ili gubitkom njegove poslovne
sposobnosti. Prenos udjela u pravilu zahtjeva saglasnost svih ortaka društva.
- društva kapitala, podjela i karakteristike -
U društva kapitala spadaju društvo sa ograničenom odgovornošću i
akcionarsko društvo.
Za društva kapitala je bitno da članovi društva unesu ugovoreni ulog u
društvo i tu se njihova obaveza po pravilu završava. Za društva kapitala
zakon propisuje minimalni osnovni kapital koji je potreban za osnivanje
društva i pravilo o održavanju minimalnog zakonom propisanog osnovnog
kapitala tokom poslovanja društva, iz razloga što članovi društva ne
odgovaraju za obaveze društva, nego snose rizik do visine kapitala unesenog
(upisanog i uplaćenog) u društvo. Društvo ne prestaje prestankom jednog od
njegovih članova, a prenos udjela je uređen na liberalniji način.
4. Ulog u privredno društvo:
- pojam uloga –
Ulog je određena vrijednost, neko dobro koje se od strane osnivača unosi u
društvo kako bi se na taj način formirao osnovni kapital društva. S obzirom
2
društva sa ograničenom odgovornošću i zatvorenog akcionarskog društva, s
tim da je u praksi veoma zastupljeno jednočlano društvo sa ograničenom
odgovornošću.
6. Probijanje pravne ličnosti (lifting the veil-piercing the corporate veil):
Po pravilu članovi društva sa ograničenom odgovornošću ili akcionari
akcionarskog društva odgaraju za obaveze društva do visine uloga u društvo.
Međutim, ukoliko članovi ili akcionari iskoriste društvo s ciljem da izigraju
povjerioce, primjenjuje se institut „dizanja vela pravne ličnosti“ uslijed čega
oni za obaveze društva odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom.
Taj slučaj predviđa i Zakon o privrednim društvima: Komanditori
komanditnog društva, kao i članovi društva sa ograničenom odgovornošću i
akcionari akcionarskog društva mogu prema trećim licima lično odgovarati
za obaveze društva ako zloupotrijebe privredno društvo za nezakonite ili
prevarne ciljeve ili ako sa imovinom privrednog društva raspolažu kao sa
sopstvenom imovinom na način kao da privredno društvo kao pravno lice ne
postoji.
7. Poslovno ime (Firma):
- pojam –
Poslovno ime je naziv pod kojim privredno društvo posluje. Zakon o
privrednim društvima, umjesto ranijeg termina „firma“ koristi termin
„poslovno ime“.
Poslovno ime ortačkog i komanditnog društava najčešće sadrži personalna
imena jednog, nekolicine ili svih ortaka, što opet po pravilu nije slučaj sa
poslovnim imenom društva sa ograničenom odgovornošću i akcionarskog
društva.
- obavezni sadržaj –
Poslovno ime ortačkog društva sadrži oznaku "ortačko društvo" ili
skraćenicu "o. d." ili "od".
Poslovno ime komanditnog društva sadrži oznaku "komanditno društvo" ili
skraćenicu "k. d."ili "kd".
4
Poslovno ime društva s ograničenom odgovornošću sadrži oznaku "društvo s
ograničenom odgovornošću" ili skraćenicu "d. o. o." ili "doo".
Poslovno ime akcionarskog društva sadrži oznaku "akcionarsko društvo" ili
skraćenicu "a. d."ili "ad".
Poslovno ime privrednog društva u postupku likvidacije sadrži i oznaku "u
likvidaciji" a u postupku stečaja ''u stečaju''.
- Skraćeno ili modifikovano poslovno ime –
Privredno društvo može u poslovanju, pored poslovnog imena da koristi i
jedno ili više modifikovanih i/ili skraćenih poslovnih imena, ako su ta imena
navedena u osnivačkom aktu, pod istim uslovima i na način pod kojima se
koristi poslovno ime.
- Ograničenja korišćenja poslovnog imena –
Poslovno ime privrednog društva može da sadrži naziv Republike Srpske ili
jedinice lokalne samouprave, kao i njihova obilježja ili oznake koje ih
podražavaju, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa. Poslovno ime
privrednog društva može da sadrži ime ili simbole strane države ili
međunarodne organizacije, u skladu sa propisima te države, odnosno
međunarodne organizacije. Poslovno ime ne može da sadrži ili da podražava
službene znakove za kontrolu i garanciju kvaliteta.
Poslovno ime privrednog društva može da sadrži ime ili dio imena fizičkog
lica, uz njegovu saglasnost, a ako je to lice umrlo, uz saglasnost svih
nasljednika prvog nasljednog reda. Ako privredno društvo svojim
poslovanjem ili na drugi način povređuje čast i ugled lica čije je ime uneseno
u njegovo poslovno ime, to lice, odnosno njegovi nasljednici ako je ono
umrlo, ima pravo da traži brisanje njegovog imena iz poslovnog imena
društva.
8. Zaštita poslovnog imena:
Poslovno ime privrednog društva uživa višestruku pravnu zaštitu (zaštita po
samom zakonu – po službenoj dužnosti, zaštita po osnovu postojanja
opravdanog poslovnog interesa – tužba, zaštita po osnovu nelojalne
utakmice i krivičnopravna zaštita). Zaštita poslovnog imena se sastoji u:
odbijanju zahtjeva za upis; brisanju kasnije registrovanog poslovnog imena;
5
Privredno društvo može da počne da obavlja djelatnost koja obuhvata
proizvodnju, promet, distribuciju, preradu i uskladištenje materija opasnih i
štetnih po zdravlje ljudi i životnu sredinu, ako nadležni organ rješenjem
utvrdi ispunjenost uslova u pogledu tehničke opremljenosti, zaštite na radu i
zaštite i unapređivanja životne sredine, kao i ispunjenost drugih propisanih
uslova.
10. Sjedište privrednog društva:
Sjedište privrednog društva je mjesto iz koga se upravlja poslovima društva.
Sjedište privrednog društva je bitan elemenat individualizacije u pravnom
prometu. Svako privredno društvo mora imati svoje sjedište, koje se utvrđuje
u konstitutivnom aktu.
- značaj sjedišta –
Sjedište privrednog društva ima višestruki značaj u pravnom prometu: za
ispunjenje fiskalnih obaveza, za određivanje mjesne nadležnosti registra, za
određivanje mjesne nadležnosti sudskih i upravnih organa itd.
11. Privredni subjekti i treća lica:
- pojam zastupanja i zastupnici –
Privredni subjekti preuzimaju obaveze u pravnom prometu putem
zastupanja. Zastupnik istupa u ime i za račun privrednog društva ili
preduzetnika, te su time preuzeta prava i obaveze iz zaključenih pravnih
poslova putem zastupanja prava i obaveze tog društva. Privredna društva su
pravna lica i ne mogu direktno istupati u pravnom prometu radi realizacije
svoje djelatnosti iz konstitutivnih akata, već to mogu samo preko svojih
zastupnika, dok preduzetnik može direktno sklapati poslove (pravilo) ili to
činiti preko imenovanog zastupnika ili punomoćnika.
Prema Zakonu o privrednim društvima, privredno društvo zastupa direktor.
Ovo zakonsko zatupničko ovlašćenje proizilazi iz samog statusa direktora,
koji se u zastupničkim poslovimma pojavljuje kao sastavni dio društva, kao
njegov organ, izražavajući volju društva.
7
