1. Šta je država i koji su njeni elementi?

Sa pravnog aspekta, država je sistem ljudi i funckija koji stvaraju pravila obaveznog ponašanja, 
a njihovu primenu obezbedjuju prinudnom snagom kojom raspolažu.

Elementi države su:
–         vlast
–         teritorija
–         stanovništvo

2. Šta je osnovni zadatak države?

Vladavina prava. 

Koncepcije o pravnoj državi i vladavini prava počivaju na ideji da je osnovna 

funkcija države upravljanje javnim poslovima.

 

Početkom 20. veka dolazi do uobličavanja ove ideje i 

država predstavlja organizaciju koja ima tzv. socijalnu funkciju i njen osnovni zadatak se ogleda u 

pružanju javnih usluga građanima. 

Država ovo postiže vršeći vlast Vršenje vlasti, sa svoje strane, sastoji 

se u donošenju i primjeni prava.

3. Šta je pravo i ko ga donosi?

naša pravna teorija je takvo shvatanje usvojila i pravo definisala kao skup pravila ponašanja u društvu 

čiju primjenu obezbjeđjuje država svojim aparatom za fizičko nasilje, a koja služe za održavanje onog 

načina proizvodnje koji je u interesu vladajuče klase.

Danas na razvoj prava vrlo veliki uticaj ima i medjunarodna zajednica i to u osnovi u dva pravca. Jedan 

se sastoji u formiranju opštevažećih civilizacijskih standarda. Drugi pravac je normativna djelatnost 

(donošenje prava) same međjunarodne zajednice koja je sve razvijenija.

4. Šta su društvene norme?

Društvene norme u širem smislu predstavljaju ukupnost normi - pravila ponašanja u datcm društvu. U 
užem smislu, negativno deflnisane, to su sve one norme koje nisu pravne, odnosno čiju primjenu, kako 
je već rečeno, ne obezbjedjuje država svojim aparatom za fizičku prinudu.

5. Običaji i moral.

U toku cijelog trajanja prvobitne zajednice životne funkcije društva oddjale su se u okviru 
organizovanih zajednica, čiji su unutrašnji odnosi izmeđju ljudi bili regulisani običajima. Prema tome, 
običaji se javljaju kao prvobitni oblik društvenih normi besklasnog društva i zadržavaju se sve do 
današnjih dana u svojstvu dopunskih pravila o ponašanju ljudi. Običaji su društvena pravila ponašanja 
koja nastaju dužim ponavljanjem odredjenih odnosa jedne grupe ljudi cime se u svijesti pojedinaca iz 
takve grupe ljudi formira shvatanje o nužnosti takvog postupanja.

Moral predstavlja jedan od oblika društvene svijesti koja nataje onda kada čovjek svoju individualnost 

počinje da uskladjuje sa zahtjevima zajedničkog života sa drugim ljudima. Predstava o dobru i zlu 

predstavlja postojanje mjerila i kriterijuma usvojenih od strane jedne za sebe uzete zajednice i prema 

kojima se ljudska djelovanja ocjenjuju kao '’dobra" i "zla". Izraz etika, moral, otuda često označava 

skup   načela,   moralnih   pravila,   društvenih   normi   često   veoma   različitih   kod   pojedinih   grupa   istog 

društva. Za razliku od pravnih pravila na moralne norme sankcije primjenjuje neorganizovano društvo 

najčešće u obliku javne osude.

6. Pojam i elementi pravne norme.

Pravila ponašanja čiju primjenu obezbjedjuje država jesu pravne norme. To su osnovni sastavni dijelovi, 
atomi prava 1 pravo se više na sitnije ne može djeliti. Doduše, pravnu normu kao takvu, moguće je 
podijeliti na njene sastavne dijelove - elemente 

i

 mi ćemo to niže, radi shvatanja suštine pravne norme i 

učiniti, medjutim, u tom slučaju ti sastavni dijelovi pravne norme sami po sebi više nisu pravo. Pravna 
norma čini u svemu jednu pravnu cjelinu i u potpunosti pravno precizira jedno u društvu određjeno 
ponašanje,

1

Osnovm elementi pravne norme jesu: I. dispozicija, 2. sankcija. Dispozicijom pravne norme pravnom 
subjektu se naređjuje odredjeno ponašanje koje je u interesu viadajuće klase (Npr.: naredi uje se imaocu 
odredjene neporektnosti - zemlje ili zgrade da na tu nepokretnost mora da plati porez).
Sankcija je u stvari alternativno pravilo ponašanja koje dolazi do primjene onog trenutka kada pravni 

subjekt odbija da se dobrovoljno ponaša po dispoziciji.
Pored ova dva osnovna elementa svaka pravna norma ima pretpostavku (hipotezu) pravne norme, ili 
bolje rečeno ima dvije pretpostavke i to: pretpostavku dispozicije i pretpostavku sankcije.

7. Podjela pravnih normi prema  sadržini.

U odnosu na samu sadržinu pravila ponašanja pravne norme dijele se na: obavezujuće, zabranjujuče i 

ovlašćujuće.
Obavezujućie pravne norme obavezuju ođredjenog pravnog subjekta da se ponaša na odredjeni način. 
Pri tome konkretnom subjektu nije ostavljena nikakva mogućnost izbora ponašanja
Zabranjuju ;e pravne norme zabranjuju pravnim subjektima ođređjena ponašanja, odnosno izvršenje 
izvjesnih radnji, koje sama norma kvalifikuje kao za manjene radnje.
Ovlašćujuće pravne norme ovlašćuju pravne subjekte na odredjena ponašanja, ličina^ postupanja, 
izvršenja ođredjene radnje u skladu sa ovlašćujućom pravnom normom jeste da se tom radnjom postiže 
odredjeno pravno dejstvo u skladu sa konicretnom pravnom normom.

8.  Podjela pravnih normi sa gledišta građanskog i privrednog prava. 

Kad je riječ o gradjanskom i privrednom pravu (materiji koja je predmet ovih naš .h izlaganja) onda 

treba voditi računa o podjeli pravnih normi na imperativne 

i

 đispozitivne.

Imperativi:e pravne norme ođređjuju konkretne pravne odnose subjekata tako da ih oni ne mogu svojom 
voljom mijenjati niti drukčije uredjivati.
Đispozitivne pravne norme karakteristične su za gradjanska - imovinska prava. One predstavljaju 
konkretizaciju načela autonomije volje stranaka - kao njajkarakterističnijeg načela koje građjansko i 
privredno pravo, dakle, imovinska prava, razlikuje od ostalih grana prava,

9.  Šta je pravni poredak?

Ukupnost pravnih normi u ođredjenom društvu - državi i njihova medjusobna povezanost na način da 

jedna drugoj ne protivuiječe predstavlja pravni poredak ođredjenog društva - države.

10.  Šta je pravni institut?

Pravni  institut  je skup  pravnih  normi  koje regulišu  jedan  odredjeni društveni  odnos.  Npr.  pravni 

institut prava svojine sačinjavaju one pravne norme koje se odnose na način prisvajanja u jednom 

društvu, dakle, koje predstavljaju nadgradnju nad svojinom u ekonomskom smislu.

11.  Šta je pravni akt?

Pravni akt je psihički-voljni akt pravnih subjekata i kao takav suprostavlja se materijalnim aktima, tj. 
tjelesnim ljudskim radnjama. Medjutim, pod pravnim aktom u svakodnevnom pravnom životu 
podrazumijevamo konkretne forme - oblike u kojim se javljaju izjave volje pravnih subjekata. Na taj 
način pravni akti se objektiviziraju i postaju neovisni od pravnih subjekata koji su ih svojim svjesnim - 
voljnim radnjama donijeli.

12.  Podjela pravnih akata.

Pravne akte dijelimo na opšte i pojedinačne i na više i niže.

Najviši pravni akt u svakoj državi jeste ustav. To je akt najveće pravne snage u ođređjenoj državi, a svi 

ostali pravni akti izviru iz njega, niže su pravne snage od njega i moraju biti u sagiasnosti sa njim.

2

background image

Želiš da pročitaš svih 8 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti