1
1.3.5.5 Postupak pred ICTY
Postupak pred ICTY izgleda kao process sagrađen na modelu akuzatorskog krivičnog
postupka, tj. pravnog spora dviju stranaka (tužioca I optuženog) pred sudom , pri čemu je
na strankama (prvenstveno tužiocu) incijativa za pokretanje I održavanje u toku postupka,
te prikupljanje I izvođenje dokaza. Međutim, postupak pred ICTY nije sasvim “čisti”
akuzatorski postupak, jer ima I elemente inkvizitornog I mješovitog tipa krivičnog
postupka (naglasak na podjelu postupaka stadijume I elemente, kumulacija funkcije
gonjenja I istraživanja u istrazi u rukama tužioca-član 18 Statua), pravo tužioca da ispituje
okrivljenog u istrazi (član 18 stav 2 Statuta) I na pripremnom ročištu za glavni process
(pravilo 63); inkvizitorno ovlašćenje raspravnog vijeća da I po vlastitioj incijativi
učestvuje u postupku prikupljanja (pravilo 85B) I izvođenja (pravilo 98) itd.
1.3.5.5.1. Subjekti postupka
Subjekti postupka pred ICTY su, u širem smislu, sva ona lica od čijih se radnji postupak
sastoji, bez obzira na to jesu li vezani presudom o glavnom pitanju postupka, postojanju
krivične odgovornosti I dopustivosti kažnjivanja. U osnovne subjekte postupka pred ICTY
spadaju subjekti koji vrše tri osnovne procesne funkcije, a to su : (1) ICTY koji vrši
funkciju vođenja postupaka I funkciju presuđivanja krivične stvari, (2) tužilac koji obavlja
funciju krivičnog gonjenja I optuženja, ali mu takođe pripada I funkcija istrage, koja nije
sudskog karaktera, već prije prestavlja neku vrstu pretkrivičnog postupka I ima
jednostranački karakter, I (3) okrivljeni, lice protiv koga se odvija postupak a koji ima
pravo na odbranu, tj. može vršiti funkciju odbrane u krivičnom postupku. Optuženi I
tužilac imaju svojstvo stranke u postupku (pravilo 2A). ICTY vrši funciju vođenja
krivičnog postupka I presuđivanja, što , u stvari, znači da on obavlja klasičnu funkciju
krivičnog suda.
1.3.5.5.1.1. Okrivljeni
Okrivljeni, kao što je rečeno, fizičko lice koje je osnovano sumnjivo da je of 1.januara
1991.godine na teritoriji bivše Jugoslavije učinilo krivično djelo iz nadležnosti ICTY.
Termin okrivljeni se, inače, ne koristi uvijek u Statutu I u Pravilniku o postupku I
dokazima. Naime, u tim aktivnostima se koriste tri različita termina protiv koga se
postupak void, odnosno protiv koga je postupak okončan osuđujućom predsudom : 1.
2
Osumnjileni, 2. Optuženi ,3. Osuđeni. Osumnjičeni (suspect) je lice za koje tužilac
posjeduje pouzdane informacije koje ukazuju na to da je mogao učiniti krivično djelo u
odnosu na koje ICTY ima nadležnost (pravilo 2). Optuženi (accused) se određuje kao lice
protiv koga je u smislu pravila 47 podignuta optužnica (pravilo 2). Osuđeni (convicted) se
ne definiše ni u Statutu niti u Pravilniku , ali to je lice koje je pravosnažno osuđeno krivim.
Statut I Pravilnik o postupku I pravilniku ne određuju donju dobnu granicu za procesnu
sposobnost okrivljenog, pa se može pretpostaviti da su ih njihovi tvorci zamislili za
punoljetna lica prema pravu zemlje državljanstva, što je inače ustanovljeno pravno načelo.
Pravni položaj okrivljenog pred ICTY obilježen je, kao I u svakom nacionalnom
krivičnom postupku, prvo činjenicom da je okrivljeni procesna stranka (što traži punu
ravnopravnost sa njegovim procesbim protivnikom) I, drugo, da je izvor saznanja o
činjenicama, koji mora biti zaštićen od prekomjernih zahvata državnih vlasti u njegova
osnovna prava I slobode. Zato izvještaj generalnog skeretara UN-a od 3.maja 1993.godine
traži da postupak pred ICTY u svim svojim stadijima mora potpuno poštovati
međunarodno priznate standard prava o građanskim I političkim pravima. Član 21 Statuta
donosi cjelokupni katalog prava odbrane okrivljenog, počev od pretpostavke nevinosti
(stav 3), pa do prava na tumača I zabrane da bude primoran “svjedočiti protiv sebe ni
priznati krivicu” (stav 4 tač.f I g). Pred ICTY nije moguće u odsustvom okrivljenog, što
takođe predstavlja jedno od tipičnih rješenja klasične anglosaksonske krivične procedure,
u kojoj je prisustvo okrivljenog tokom krivičnog postupka, apsolutno bitna procesna
pretpostavka,mada se to prihvata I mnogim evropskim zakonodavstvima.
1.3.5.5.1.2. Branilac okrivljenog
Okrivljeni ima pravo na branioca, ali je primarno njegovo pravo da se sam brani.
Okrivljeni se može braniti sam, a ima pravo na slobodan izbor branioca; ako ga ne može
platiti, ima pravo na besplatnu stručno pomoć branioca “svaki put kada to zahtjevaju
interesi pravde”. To istovremeno znači da pred ICTY ne postoji institute obavezne
odbrane, već se čak mogućnost okrivljenog da se sam,odnosno bez branioca brani,
konstituiše kao jedno njegovo posebno pravo I neprikosnoveno pravo, koje se mora
ostvariti “bez ikakvih predrasuda”, a odnosi se na kako na osumnjičenog u toku istrage,
tako I na optuženog protiv kojeh je optužnica stupila na pravnu snagu. O tim pravima mora
biti uvijek poučen (ćlan 21 stav 4 tačka d) Statuta).
4
njegovom mjestu boravka, po mogućnosti u prisustvu nezavisne osobe, ako bolest,tijelesna
nesposobnost ili drugi faktori kijentu ograničavaju mogućnost kretanja.(član 17 Kodeksa).
U vezi sa ponašanjem pred ICTY, branilac se mora uvijek pridržavati Statuta, Pravilnika,
ovog kodeksa i drugog mjerodavnog prava, ukjlučujući i odluke koje se odnose na
ponašanje i preceduru koje ICTY donese u postupcima koje rješava. Branilac je dužan
uvijek pomno paziti na pravičnost vođenja postupka (član 20 Kodeksa). Uz to, branilac je
lično odgovoran ICTY za svoje postupke i zastupanje stvari svog klijenta i ne smije
svjesno: (i) ICTY neistinto prikazati pravno relevantne činjenice ili pravno pitanje , niti (ii)
prelagati dokaze za koje zna da su netačni.
Sljedeći postupci, između ostalih, predstavljaju ponašanje branioca koje ne dolikuje
profesiji: (i) kršenje ili pokušaj kršenja Statuta, Pravilnika,ovog kodeksa i drugog
mjerodavnog prava ili svjesno pomaganje ili navođenje drugih osoba da to čine ili
izvršenje takve radnje kroz postupke drugih osoba; (ii) počinjenje krivičnog djela koje se
negativno odražava na poštenje, vjerodostojnost ili prikladnost branioca za taj posao : (iii)
postupci koji uključuju osnovu pravila 38. Međutim, nijedan pritvorenik se u principu ne
može držati u izolacijskoj jedinici duže od sedam dana uzastopno (pravilo 49). Ako je
potrebna daljna izolacija uravnik će o tome obavjestiti sekretara prije isteka
sedmodnevnog perioda,a glavni ljekar potvrdiće fizičku i duševnu sposobnost pritvorenika
da nastavi s izolacijom ta još jedan period od najviše sedam dana. Svako produženje
upotrebe izolacijske jedinice mora proći kroz istu proceduru. Sredstva ograničenja slobode
i primjenu sile regulišu pravila 50-55, remećenje reda pravilo 56, suspenziju Pravilnika o
pritvoru- pravilo 57, informiranje pritvorenika pravila 58-59 prava pritvorenika
(komunikacije,posjete,pravna pomoć,duhovne potrebe, radni program, rekreacija,lična
imovina pritvorenika i žalbe) pravila 60-88 i izmjene i dopune Pravilnika o pritvoru-
pravilo 92.
Kućni red za pritvorenike (IT/99) usvojen je u aprilu 1995.godine, a izmjenjen i dupunjen
juna 1995.godine. Ovaj tekst sadrži osnovne informacije koje je potrebno znati o kućnom
redu i opštem upravljanju pritvorskom jedinicom. Pritvorenik, između ostalog, ima pravo
da angažuje advokata po sopstvenom izboru koji će mu pomagati u postupku pred ICTY.
Ako nema dovoljno finansijskih sredstava za angažovanje advokata, ICTY ću mu dodijeliti
advokata i snositi njegove troškove. Telefonski razgovori između pritvorenog i advokata
se neće prisluškivati ni snimati. Advokat može da posjeti pritvorenika u bilo koje vrijeme
5
između 9 i 17 časova. Ivan ovog vremena posjete su moguće samo na osnovu posebnog
dogovora. Tokom ovih posjeta razgovori se neće snimati, mada mogu biti pod nadzorom
osoblja pritvorske jedinice.
Pritvorska jedinica raspolaže spiskom diplomatskih i kontularnih predstavnika u
Holandiji, prijemu u pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija i to će biti učinjeno bez
odlaganja.
Disciplinski postupak je propisan pravilnikom sa kojim se treba upoznati. Oni imaju pravo
da zatraže zdravstvene usluje od glavnog ljekara zatvora-domaćina u bilo koje
vrijeme538.Dnevno dobijaju dva hladna obroka i jedan topao obro539.U pritvorskoj
jedinici se ima pravo zadržati sve lične predmete koji ne predstavljaju opasnost za
bezbjednost i red. Takvi predmeti će biti vraćeni odmah nakon obavljanja prijemne
procedure.
Pritvorska jedinica raspolaže vlastitim dvorištem za vježbe na otvorenom prostoru.
Upravnik može da odobri grupi od najviše četiri zatvorenika da u isto vrijeme koriste
dvorište u rekreativne svrhe. Svaki pritovrenik ima pravo da provede najmanje jedan sat
dnevno u dvorištu. Pored toga, knjige se jednom nedeljno mogu pozajmljivati iz biblioteke
zatvora-domaćina.
Pritvorenici imaju pravo da telefoniraju, o sopstvenom trošku, radnim danom u bilo koje
vrijeme, i to između 9 i 17 časova. Ukoliko nemaju finansijskih sredstava, od upravnika
mogu tražiti da telefoniraju na račun ICTY. Telefonski razgovori se, u principu neće
prisluškivati ni snimati, pod uslovom da , na zahtjev tužioca , nusu od strane ICTY
nametnuta posebna ograničenja u tom pogledu.
U vezi sa dugovnim potrebama, pritvorenici imaju pravo da traže da ih posjeti lokalni
predstavnik njihove vjeroispovjesti koga će ICTY odobriti. Takođe, moga da zadrže knjige
ili literaturu kojom raspolažu, a koje služe za uadovoljavanje njihovih vjerskih, duhovnih
ili moralnih potreba. Od upravnika mogu da traže da prisustvuju službi ili duhovnim
skuovima koji se održavaju u pritvorskoj jedinici. Pored toga, imaju pravo da traže dozvolu
za posjetu vjerskom objektu u krugu zatvora, što će organizovati ukoliko bude moguće.
Sve žalbe ili zahtjevi moraju se prvo uputiti upravniku koji će odmah razmotiriti da li su
opravdrani i da li spadaju u njegovu nadležnost. Formalna žalba se može podnijeti
sekretaru ICTY u bilo kom trenutku , pod uslovom da od trenutka incidenta povod kojeg se
7
propirio motu ili na zahtjev tužioca, održati posebnu raspravu sa ciljem donošenja odluke o
povratu novca ili novčane naknade, te narediti privremene mjere obezbjeđenja. Ta
rasprava može održati i ako se imovina nalazi kod trećeg lica, u takvom slučaju ICTY mora
pozvati to lice i dati mu priliku da pred pretresenim vijećem dokaže da ima pravo na
imovinu i novčanu naknadu (pravilo 105C). Ako u nastalom sporu o svojini pretresno
vijeće vlasnika, odrediće, po svome nahođenju, povrat imovine ili novčane naknade ili
donijeti drugu odgovarajuću odluku (pravio 105D) u suprotnom slučaju obavjestiće o tome
nadležne organe nacionalne države i zatražiti od njih da to oni utvrde (pravilo 105E).
Navedena pravila ne sprečavaju oštećenog da pred nacionalnim organima određene države
potraćuje naknadu štete od lica koje je osudio ICTY po opštim propisima o odštetnoj
odgovornosti, u tom cilju, presuda ICTY veže organ nacionalne države u pogledu
prejudicijalnog pitanja krivične odgovornosti osuđenog za štetu (pravilo 106).
1.3.5.5.1.5. Amicus curiae (prijatelj suda)
Funkcija prijatelja suda amicus curiae je veoma specifična, tako da je u pitanju jedan sui
generis učesnik postupka, čije pojavljivanje nije tipično u klasičnom savremenom
krivičnom postupku. Prema članu 74 Pravila, angažovanje prijatelja suda je, s jedne strane
fakultativnog karaktera, sve dok s druge strane, ono predmetno ograničeno. Fakultativnog
je karaktera jer sudsko vijeće može ako to smatra poželjnim u cilju pravilnog odlučivanja
tj. radi donošenja odgovarajuće odluke u konkretnom slučaju, pozvati određene subjekte ili
im odobriti pristup, odnosno pojavljivanje pred vijećem, kao i prilaganje podnesaka o bolo
kom pitanju koje odredi razpravno vijeće. U te subjekte spadaju : (1) neka država, (2)
određena organizacija ili (3) fizičko lice.
1.5.5.5.2. Tok postupka
Postupak pred ICTY sastoji se od tri stadija pripremni postupak, glavni pretres i žalbeni
postupak. Prvi dio postupka pred ICTY u svojoj fazi zamišljen je da se prikupe dokazi
optužbe i uređen je poput izviđaja tužioca u SAD-u Međutim, druga faza tog dijela
postupka odstupa od američkog modela i približava se kontinentalnom evropskom
postupku jer do prvog ročišta pred ICTY dolazi tek nakon potvrde optužnice i ono ima
svrhu pripremanja glavnog procesa.
1.3.5.5.2.1 Istraga
