Potencijali agroindustrijskog sektora Republike Srbije za privlačenje stranih direktnih investicija
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA LESKOVAC
SPECIJALISTIČKE STUDIJE
Seminarski rad
iz predmeta
Agrobiznis
Tema:
Potencijali agroindustrijskog sektora Republike Srbije za
privlačenje stranih direktnih investicija
Mentor: Student:
Dr Mile Bogdanović
Leskovac, april 2018.god.
SADRŽAJ
Uvod……………………………………………………………………………...3
1. Komparativne prednosti Srbije za razvoj agroindustrije………………….....5
2. Priliv stranih direktnih investicija u agroindustrijski sektor Srbije….............6
3. Analiza agroindustrije Srbije na nivou podsektora…………………………..7
4. Mere državne politike……………………………………………………... 10
Zaključak……………………………………………………………………….12
Literatura……………………………………………………………………….13

Analiza finansijskih izveštaja za 2017. godinu pokazuje da je u
agroindustrijskom sektoru (uključujući i promet poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda) poslovalo 4.277 ili 18,9% ukupnog broja privrednih društava i
zadruga u kojima je zaposleno 77.466 ili 28% ukupnog broja zaposlenih u
Republici Srbiji.
U Srbiji je registrovano blizu 490.000 poljoprivrednih preduzeća i zadruga,
od kojih 730 raspolažu sa zemljištem čija je prosečna veličina poseda oko 700
ha, a postoji i nekoliko agroindustrijskih kompanija sa posedom preko 10.000
ha. Pored toga, postoji oko 215.000 porodičnih gazdinstava sa relativno
usitnjenim posedima (prosečno 5,12 ha) u odnosu na evropski prosek porodičnih
farmi, sa tendencijom njihovog udruživanja u zadruge, ostatak registrovanih
gazdinstava poseduju površine ispod 5 ha.
Privredni subjekti agroindustrijskog sektora su generisali 6,72 milijarde evra
ili 31,2% ukupne bruto dodate vrednosti od čega pojedinačno posmatrano,
najveće učešće od 16,5% imaju privredni subjekti u oblasti prehrambenih
proizvoda i pića, gajenje žita 7,3% i trgovine 3,6%. Na nivou sektora najbolje
poslovne rezultate je ostvario podsektor proizvodnje biljnih i životinjskih masti.
Produktivnost agroindustrijskog sektora (merena odnosom novostvorene
vrednosti i broja radnika) iznosi 15,1 hiljade EUR i za 17,6% je viša od proseka
privrede Srbije.
1. KOMPARATIVNE PREDNOSTI SRBIJE ZA
RAZVOJ AGROINDUSTRIJE
Srbija, u odnosu na zemlje okruženja ima niz komparativnih prednosti u
pogledu klimatskih uslova, kvaliteta i relativne uređenosti poljoprivrednog
zemljišta, kao i bogatih vodnih resursa. U prilog tome govore i sledeći podaci:
- Srbija se nalazi na površini od ukupno 8.840.000 ha. Površina poljoprivrednog
zemljišta obuhvata 5.734.000 hektara (0,56 ha po stanovniku), a na oko
4.867.000 hektara te površine prostire se obradivo zemljište (0,46 ha po
stanovniku). Oko 70 odsto ukupne teritorije Srbije čini poljoprivredno zemljište,
dok je 30 odsto pod šumama.
- povoljni prirodni i klimatski uslovi pospešuju razvoj poljoprivrede.
Ravničarski regioni Vojvodine, Kosova Polja, Metohije, Pomoravlja, Posavine,
Tamnave, Kruševačkog i Leskovačkog polja , pogodni su za
mehanizovanu ratarsku i povrtarsku proizvodnju.
- brdoviti i brežuljkasti predeli povoljni su za razvoj voćarske, vinogradarske i
stočarske proizvodnje. Brdsko-planinsko područje Zlatibora, Rudnika, Stare
planine, Kopaonika i Šar planine su pogodni za razvoj ovčarstva, govedarstva i
šumarstva.
Pored prirodnih komparativnih prednosti, za Srbiju je karakteristično da
poseduje dugu tradiciju u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji i da ima
stručnu i edukovanu radnu snagu. U Srbiji postoji jaka mreža akademskih
institucija, instituta kao i sistema savetodavnih službi.
Značaj razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije u Srbiji baziran na
ekonomiji znanja potvrđuju i uporedni pokazatelji nivoa produktivnosti u
proizvodnji pšenice, kukuruza, suncokreta, soje, mesa i mleka na istraživanom
području i drugim zemljama. Pri tom je bitno naglasiti da su navedeni prinosi
ostvareni uprkos tome što je nivo primene agrotehnoloških mera u
poljoprivrednoj proizvodnji Srbiji znatno ispod evropskog proseka.
Prirodne karakteristike zajedno sa dugom tradicijom, bogatim iskustvom i
stručnim znanjima, čine preduslov za formiranje sirovinske osnove za
regionalno značajnu prehrambenu industriju. Zahvaljujući ostvarenim
rezultatima poljoprivredno-prehrambeni sektor Srbije čini prepoznatljivu
lokaciju sa izuzetnim investicionim potencijalom. Politička pogodnost za
investitore u poljoprivredu i prehrambenu industriju proizilazi iz opredeljenja
Republike Srbije za poštovanje međunarodnog prava, načela tržišne privrede,
garantovanje vlasničkih prava investitora i ubrzano pridruživanje EU.
Relativne ekonomske i neekonomske pogodnosti koje potencijalnim
investitorima olakšavaju donošenje odluke da ulažu u poljoprivredu i
prehrambenu industriju Srbije su mnogobrojne:
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti