VISOKA ŠKOLA „CEPS-CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK

Zaštita na radu i zaštita od požara

Zaštita na radu 

SEMINARSKI RAD

Potporni zidovi, kao mjere zaštite u prometu

Mentor:                                                                                                 Student:
Pred. VŠ Nermin Palić                                                                         Kenan Šišić

U Kiseljaku, 2018. Godine

1

Sadržaj

1. Uvod................................................................................................................................2

2. Historijat..........................................................................................................................3

3. Potporne konstrukcije (Potporni zid)..............................................................................4

3.1.

 

Svrha

 

potpornih 

konstrukcija...................................................................................4

3.2.

 

Potporni 

zid..............................................................................................................4

3.3.

 

Podjela

 

potpornih 

konstrukcija................................................................................5

3.3.1. Zasipne potporne konstrukcije......................................................................6 

3.3.2. Ugrađene potporne konstrukcije...................................................................7

4. Primjena potpornih konstrukcija u saobraćaju..............................................................10

4.1.

Gravitacioni

 

potporni 

zidovi...................................................................................10

4.1.1. Kameni gravitacioni zidovi.........................................................................10

4.1.2. Betonski gravitacioni zidovi.......................................................................11

4.1.3. Armirano betonski gravitacioni zidovi.......................................................12

4.2.

 

Sidreni

 

potporni 

zidovi...........................................................................................13

4.2.1. Sidreni blokovi............................................................................................14 

4.2.2. Sidrene vertikalne grede..............................................................................14

4.2.3. Sidrene vertikalne grede sa ispunom..........................................................14

4.2.4. Sidrene horizontalne grede..........................................................................14 

4.2.5. Sidreni roštilj...............................................................................................15 

4.2.6. Sidreni roštilj sa ispunom............................................................................15 

4.2.7. Sidreni zidovi..............................................................................................15

4.2.8. Posebni sidreni zidovi građeni od gore prema dole....................................15

4.2.9. Sidreni zidovi od bušenih šipova................................................................16

5. Pritisci na zidove uz uvažavanje interakcije zida s tlom...............................................17

5.1.

 

Zasuti 

zidovi...........................................................................................................17

background image

3

4

2.HISTORIJAT

Značajnija gradnja velikih potpornih zidova bilježi se krajem 17. i početkom 18. stoljeća za 

potrebe izgradnje vojnih obrambenih utvrda protiv naglo uznapredovanog teškog topništva, 

često s dubokim rovovima u tlu i vertikalnim bočnim stranama. Tako veliki zahvati traže i 

racionalnije načine gradnje i pouzdane konstrukcije pa se javljaju prvi pokušaji razvoja teorija 

pritisaka tla na zidove kao i njihove stabilnosti. Među brojnim inženjerima koji su se tada 

bavili problemom stabilnosti potpornih zidova, ističe se C. A. Coulomb1, koji je kao mladi 

vojni časnik, nakon devet godina provedenih na izgradnji obrambenih utvrda na Martiniqueu, 

1773. pročitao pred Francuskom kraljevskom akademijom znanosti u Parizu rad o rezultatima 

svojih   istraživanja   o   pritiscima   na   potporne   zidove   i   njihovoj   stabilnosti   te   njime   trajno 

obilježio daljnji razvoj teorija pritisaka tla do današnjih dana (Heyman, 1972). 

Coulomb je ispitivao čvrstoću tla u uređaju koji po svom mehanizmu liči na današnje uređaje 

za direktno smicanje. Posmičnu čvrstoću tla na nekoj zamišljenoj ravnini podijelio u dvije 

komponente: jednu koja je neovisna o normalnoj sili na toj ravnini (kohezija) i jednu koja je 

razmjerna normalnoj sili (trenje), upravo kako se čvrstoća tla, uz male dorade, opisuje i danas 

u mehanici tla. Zatim je problemu pritiska tla na zid pristupio analizirajući ravnotežu klina tla 

koji kliže niz ravnu kliznu plohu i pritišće na zid (slika 5-7). Varirajući nagib klizne plohe 

utvrdio je mjerodavnu silu na zid kao onu koja odgovara klinu koji izaziva najveći pritisak.

background image

6

temeljno   tlo,   usmjeravanje   rezultante   ukupnog   opterećenja   potpornog   zida   i   za   što   bolje 

učvršćivanje zida u tlu. Temelj je obično horizontalan, a može biti i blago nagnut. Dubina 

temelja se ovisno o tipu tla kreće između 80 i 100 cm.

Potporni zidovi su sastavni dijelovi raznih građevina, kao što su:

-

krila upornjaka mosta

-

zaštita predulaza u tunele

-

valobrani

-

zidovi brodskih prevodnica

-

zidovi suhih dokora

-

građevine koje se izgrade u zasjecima ili usjecima

-

u nožici nasipa i sl.

Provjere koje treba provesti kod svakog potpornog zida su:

-

prevrtanje potpornih zidova

-

provjera stabilnosti na klizanje zida

-

provjeru dopuštene nosivosti tla temelja s obzirom na slom tla pod temeljem

-

provjeru dopuštenog slijeganja temelja zida

-

provjeru unutarnje stabilnosti naprezanjem karakterističkim presjecima i dnu temelja

-

procjena stabilnosti na seizmičke sile potresa

3.3. Podjela potpornih konstrukcija

Potporne konstrukcije dijelimo u dvije široke skupine čija je jedina razlika u načinu njihove 

izgradnje. Osnovna podjela potpornih konstrukcija prema načinu njihove izgradnje je :

-

zasipne potporne konstrukcije (mogu se graditi samo ako tlo na njih ne pritišće)

-

ugrađene potporne konstrukcije (grade se u tlu bilo prije ili tijekom iskopa tla ispred 

njih)

U   zasipne   potporne   konstrukcije   spada   masivni   potporni   ili   gravitacijski   zid,   armirano   – 

betonski L i T zidovi, razni tipovi montažnih zidova, gabioni i konstrukcije od armiranog tla.

Želiš da pročitaš svih 24 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti