SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Boris Ošaben
POTROŠAČKI KREDITI U REPUBLICI HRVATSKOJ
ZAVRŠNI RAD
RIJEKA, 2012.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
ZAVRŠNI RAD
POTROŠAČKI KREDITI U REPUBLICI HRVATSKOJ
Kolegij: Ekonomika bankarstva
Mentor: doc.dr.sc.Saša Žiković
Student: Boris Ošaben
JMBAG: 0081123709
Smjer: Informatičko poslovanje
Rijeka, rujan 2012. godina
1. UVOD
Kreditiranje je postalo neizostavan dio ljudske svakodnevice. Stoga se u financijskim
krugovima sve češće analizira kretanje kredita prema strukturama i oblicima te kretanje
kamatnih stopa. Liberalizacija financijskoga tržišta u Hrvatskoj donijela je cijeli niz
promjena, što se odrazilo i na kreditiranje. Zbog sve prisutnijega načina financiranja
putem kredita u ovome radu analizirat će se potrošački krediti u Hrvatskoj.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja se odnosi na analizu kretanja potrošačkih kredita i kamatnih stopa jer
navedena tematika nije adekvatno obrađena u postojećoj literaturi. Predmet istraživanja završnog
rada je istražiti, analizirati i definirati potrošački kredit u Republici Hrvatskoj. Problem i
predmet istraživanja se odnose na kredit kao objekt istraživanja.
1.2. Radna hipoteza
Temeljem analiziranja i sustavnog istraživanja potrošačkih kredita u Republici Hrvatskoj moguće
je pobliže i opširnije objasniti njihovu važnost, temeljna obilježja, te primjenu u ekonomiji.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja je prikazati temeljne značajke potrošačkog kredita i njegovu ulogu u
bankarskom sustavu. Cilj istraživanja je analizirati i obrazložiti važnost potrošačkog kredita te
njegovu primjenu u praksi.
II
1.4. Znanstvene metode
Prilikom izrade ovog završnog rada, korištene su različite znanstvene metode. Postupak
istraživanja temelji se na već poznatim spoznajama koje su objavljene u literaturi koja je
korištena za izradu ovog rada. Tijekom izrade rada nastojalo se zadovoljiti osnovne
značajke znanstvenih metoda: objektivnost, pouzdanost, preciznost i općenitost, dok je
samoj izradi prethodilo prikupljanje podataka iz dostupne literature.
U istraživanju su korištene slijedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metode
indukcije i dedukcije, metoda klasifikacije, metoda kompilacije i metoda deskripcije.
1.5. Struktura rada
Tematika ovog završnog rada je, uz uvod i zaključak, prezentirana u četiri zasebne cjeline
koje jedna drugu međusobno povezuju i nadopunjuju. U Uvodu je postavljen predmet i
svrha istraživanja rada, te znanstvene metode koje su korištene pri obradi zadane tematike
i na samom kraju prikazana je i struktura završnog rada. Prvi dio donosi definiciju i
značajke kredita. Obrađena je definicija kredita, kamatna stopa, vrste kredita te ugovor o
kreditu. Drugi dio nosi naslov Definicija i značaj potrošačkog kredita. Objašnjena je
definicija i značajke potrošačkog kredita, objašnjena je kamatna stopa te su navedene
vrste kredita. Treći dio rada objašnjava potrošačke kredite kroz definiciju i značajke
ovoga kredita, kretanje potrošačkih kredita i kamatnih stopa te je objašnjen ugovor o
potrošačkom kreditu. Četvrti dio opisuje budućnost potrošačkih kredita u Republici
Hrvatskoj. Posljednji dio, Zaključak, predstavlja sintezu čitavog rada.
III
Odobravanje novčanih i nenovčanih kredita, zasniva se na povjerenju prema dužniku,
odnosno ocjeni njegove kreditne sposobnosti i spremnosti vraćanja kredita u
dogovorenom roku, uz plaćanje određene naknade u obliku
kamate
. Kako bi se smanjio
rizik od nemogućnosti dužnika da uredno izvršava svoje prema vjerovniku, korištenje
kredita često je uvjetovano određenim kreditnim osiguranjem, npr. jamstvom, pravom
zaloga pokretnine, založnoga prava na nekretnine i sl..
Kredit je pravni i ekonomski proces u kojem se banka obvezuje dati korisniku kredita
određena sredstva na određeno vrijeme gdje se korisnik obavezuje plaćati obaveze koje
su ugovorene (kamatu) kao i dobiveni iznos vratiti na vrijeme, a koje je definirano
ugovorom o kreditiranju. Upravo je iz tog razloga je bitno upoznati se sa pojmovima,
vrstama i rizicima kreditiranja (Gorenc, 1997., str. 98.).
Danas kredit predstavlja robu koja ima svoju cijenu i tržište. Kredit predstavlja jedan od
osnovnih oblika financijskih ulaganja i omogućava zadovoljavanje najširih potreba
građana, gospodarstva i društva. Također ima snažan utjecaj na sve ekonomske
transakcije i predstavlja jedan od najznačajnijih regulatora procesa reprodukcije.
Upotrebom kredita kao oblika financijskog ulaganja otvaraju se tržišta za neke proizvode
i slično. Bez kredita proces reprodukcije bi u znatnoj mjeri bi bio usporen, odnosno
smanjen.
Kreditna institucija je pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, a
čija je djelatnost (Zakon o kreditnim institucijama, 2008., čl.2):
primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita
za svoj račun ili
izdavanje sredstva plaćanja u obliku elektroničkog novca (u nastavku teksta:
institucija za elektronički novac).
Kreditni poslovi spadaju u skupinu aktivnih bankovnih poslova. Banka plasira prikupljena
sredstva i zarađuje kroz kamatu. Zakon je utvrdio kredit kao novčanu vrstu kreditnih
transakcija. Pored novčanih kredita, bankarska i poslovna praksa poznaje i akceptne,
diskontne, avalirane i druge kredite. Najvažniji dio kredita je njegova kamata.
V
