SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET "VITEZ" U TRAVNIKU
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU
TRAVNIK
POTROŠNJA I ŠTEDNJA
SEMINARSKI RAD
Predmet:
Mentor:
Student: Suada Beganović
Broj indeksa: 0164-11/VE
TRAVNIK 2013
1
Sadržaj :
UVOD …………………………………………………..……………………………….. 3
1. POTROŠNJA I ŠTEDNJA ....................................................................................... 4
1.1.Analiza skolonosti potrošnji i štednji ................................................................ 4
2. SAVREMENA FUNKCIJA POTROŠNJE ........................................................... 5
3. ENGELOVI ZAKONI ............................................................................................ 12
ZAKLJUČAK ................................................................................................................ 14
LITERATURA ……………………………………………………………………… 15
2
Ukupan nacionalni dohodak zavisi od obima ukupne zaposlenosti (Z). Ukupna
zaposlenost zavisi od agregatne efektivne tražnje (Te) koja se sastoji iz dva dijela, i to
rashoda na potrošnju (Tp) i rashoda na investicije (Ti) iz čega slijedi da je:
Te=Tp+Ti
Dohodak se sa druge strane raspodjeljuje na potrošnju i štednju. Slijedi da je potrošnja
(P), ukoliko nema spoljne trgovine, državne investicije, oporezivanja itd, jednaka razlici
dohotka (D) i štednje (Š).
P=D+ Š
dok je
D=P+ Š
Š=D-P
1
Kao što vidimo dohodak se dijeli na dva dijela:
- dio usmjeren ka potrošnji
- dio usmjeren ka štednji
Međusobni odnos potrošnje i štednje, kao dva namjenska dijela individualnih dohodaka,
je komplementaran.To, dakle, znači da povećanje jedne veličine dovodi do smanjenja
druge, i obrnuto. Zatim, očigledno je da ukoliko imalac dohotka svoj dohodak više
usmjeri ka potrošnji, relativno je mala mogućnost mu ostaje za štednju, te ukoliko imalac
dohotka svoj dohodak više usmjeri ka štednji, doći će do opadanja potrošnje.
1.1.Analiza skolonosti potrošnji i štednji
Nivo potrošnje i štednje zavisi od nivoa nacionalnog dohotka. Ukoliko je nacionalni
dohodak niži, njegov najveći dio će tada odlaziti na potrošnju, a štednja će biti niska.
Ovdje Kejns uvodi kategorije sklonost potrošnji (SP) i sklonost štednji (SŠ) koje daju
uvid u dio jedinice nacionalnog dohotka koji se odvaja za potrošnju i dio koji se odvaja
za štednju.
SP=P/D
SŠ=Š/D
1
Dr Lazar Pejić,dr Miomir Jakšić; Elementi makroekonomske analize,Beograd 1986, str.13
4
S obzirom da su ove dvije veličine komplementarne, njihov zbir je jednak jedinici:
SP+ SŠ =1
2
Ukoliko bi se cijeli dohodak usmjerio ka potrošnji logično je da bi se ostavarila i najveća
sklonost potrošnji.
Važnost ovih koncepcija je u tome što, analizirajući potrošnju i štednju pjedinih grupa
stanovništva, možemo zaključiti da je kod stanovništva sa niskim dohotkom (relativno
veliki udio potrošnje, relativno mali udio štednje) sklonost potrošnji veća, a sklonost
štednji manja. Kod stanovništva sa visokim dohotkom vrijedi obrnut slučaj od
prethodnog. Na primjer, siromašniji dio stanovništva, koji prima relativno mali dohodak,
sav svoj dohodak troši za kupovinu osnovnih životnih namirnica i drugih stvari potrebnih
za egzistenciju. Budući da to moraju kupiti, uglavnom potroše sav ili veći dio dohotka, te
im samim tim ne ostaje ništa (ili vrlo mali iznos) za štednju.
Za bogatiji dio stanovništva ovo ne vrijedi, jer oni primaju veći dohodak, te im ponešto
ostane i za štednju.
Kod stanovništva sa nižim dohotkom, sklonost potrošnji je veća, a sklonost štednji manja.
Za dio stanovništva koji ima viši dohodak vrijedi obrnuto. Samim porastom dohotka
procentualno opada udio potrošnje, a povećava se udio štednje.
5. SAVREMENA FUNKCIJA POTROŠNJE
Savremena funkcija potrošnje, za razliku od klasične (kada je dohodak bio jednak
potrošnji konzumnog tipa) sastoji se iz tri potpuno različita oblika potrošnje:
1.
Potrošnja domaćinstava ili stanovništva (C),
2.
Potrošnja javnog sektora (država), (G) i
3.
Investiciona potrošnja (I)
Sva tri oblika potrošnje čine ukupnu funkciju potrošnje. U procesu razvoja privrede i
društva, ali i na različitom nivou razvoja (iz per capita dohotka), odnosa i stanja i sl.
uspostavljaju se različiti odnosi u osnovnim komponentama funkcije potrošnje.
Ukupna funkcija potrošnje, vidjeli smo, dobija sljedeći oblik:
Y = C + I +G
Ako se tome doda i otvorena privreda i djelovanje izvoza i uvoza, tada funkcija
2
Dr Lazar Pejić,dr Miomir Jakšić; Elementi makroekonomske analize,Beograd 1986, str.15
5
