SVEU

ILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Jasenka

osi

, Draženka Jurkovi

, Karolina Vrande

PRAKTIKUM IZ FITOPATOLOGIJE

Osijek, 2006.

PODJELA BILJNIH BOLESTI PREMA UZRO

NICIMA

Biljne bolesti poznate su od vremena kada je

ovjek bio sakuplja

plodina i nomad

sto

ar, a na zna

enju su dobile u trenutku kada

ovjek prestaje biti sakuplja

plodina i

kada se trajno nastanjuje na nekom podru

ju.

ovjek tada po

inje svjesno uzgajati

pojedine biljne vrste i javljaju se prve monokulture koje su ina

e u prirodi rijetke. U

monokulturi biljne se bolesti šire lakše i brže jer uzro

nik bolesti na maloj površini nalazi

velik broj biljaka doma

ina. Ranije prostorna izolacija biljaka koje pripadaju istoj vrsti

nije omogu

avala intenzivan i brz razvoj bolesti. Iako se u povijesti rijetko spominje,

bolesti su bile više puta pravi uzrok seoba naroda u potrazi za novim izvorima hrane.
Biljne bolesti uzrokuju razli

iti

imbenici koji se mogu podijeliti u dvije velike grupe:

Neparazitski uzro

nici bolesti

Neparazitske bolesti (fiziološke ili funkcionalne bolesti) su uzrokovane abiotskim

imbenicima fizikalne, kemijske ili mehani

ke prirode. To su poreme

aji koji nastaju pod

utjecajem nepovoljnih klimatskih i edafskih

inilaca i nisu zarazne, ne prelaze s jedne

biljke na drugu. U neparazitske uzro

nike bolesti ubrajaju se:

temperaturni ekstremi

nedostatak svjetla

prevelika ili nedovoljna vlažnost

nedostatak ili suvišak mineralnih tvari

prisutnost štetnih plinova u tlu i atmosferi

kemijske ozljede

a, snijeg, vjetar, grom i sl.

Parazitski uzro

nici bolesti

Parazitske bolesti su izazvane bioti

kim

imbenicima, odnosno živim organizmima. U

parazitske uzro

nike bolesti ubrajaju se:

gljive

bakterije

virusi

viroidi

mikoplazmama sli

ni organizmi (fitolpazme)

rikecije

fanerogamni paraziti ili parazitne cvjetnja

SIMPTOMATOLOGIJA

Bolesti se naj

eš

e javljaju u vidu vidljivih znakova ili simptoma, karakteristi

nih za

odre

enu bolest. Ponekada se na temelju simptoma može sa sigurnoš

u re

i o kojoj se

bolesti radi (smrdljiva snijet pšenice, bijela trulež suncokreta, kovr

avost lista breskve)

dok u nekim slu

ajevima to nije mogu

e. Oni su posljedica razli

itih procesa koji se

doga

aju u ili na biljci pod utjecajem aktivnosti patogena i reakcije biljke. Prije nego se

simtomi pojave patogen mora prodrijeti u biljku i u njoj se proširiti.

a promjena boje

nastupa kod žutica ili kloroza. Žutica može biti izazvana

nedostatkom željeza u tlu, odnosno inaktiviranjem željeza uslijed suviška kalcija (

esta

pojava kod vapnenih tala). Žutica tako

er nastaje i kao posljedica dugotrajne vlage

(pomanjkanje kisika), što je

est slu

aj kod žitarica zasijanih na težim i slabije propusnim

tlima ili nakon dugotrajnih obilnih kiša.
Zarazna žutica uzrokovana je naj

eš

e virusima, a posljedica je smanjenje produkcije

klorofila ili degeneracije kloroplasta.
Op

a promjena boje može biti posljedica genetskih poreme

aja što je dosta rijetko

(albinizacija - potuni nestanak klorofila, biljke pobijele, kod žitarica).
Izvanredan je primjer

djelomi

ne promjene boje

nasljedna

panašira ili nezarazni mozaik. Panašira je

esta kod ukrasnog

bilja (Slika 3), drve

a, grmlja i trava, a pod panaširom se

podrazumijeva šarolikost liš

a, pri

emu se osim zelene

javljaju i druge boje (naj

eš

e bijela i žuta), i boje su

usobno oštro odijeljene jedna od druge.

Djelomi

ne promjene boje

esto su posljedica zaraze

virusima, kada su uo

ljive promjene boje lista u vidu razli

itih

svijetlozelenih, tamnozelenih i žu

kastih pjega nepravilnog

oblika.
Razlikujemo nekoliko vrsta mozaika:

prstenasti mozaik (Slika 4) - kloroti

ne pjege

na liš

u su okruglastog oblika poput prstena,

pri

emu je unutarnji dio prstena zelene boje,

kao i preostali dio lista ( šarka šljive, prstenasti
mozaik krušaka);

aucuba mozaik - mozai

ne pjege su ve

manje ili više oštro odijeljene od ostale zelene
boje lista (aucuba mozaik krumpira); ako su
pjege ve

e i pokrivaju ve

i dio lisne površine,

radi se o calico mozaiku (calico virus
breskve);

prugasti mozaik - mozai

ne pjege se šire u

vidu svijetlozelenih pruga duž žila ;

mozaik žila - uz glavne žile je svijetlozeleno ili tamno obojeno tkivo;

užilni mozaik - izme

u žila je uo

ljiv mozai

ni simptom.

Pjegavost

je mjestimi

na ograni

ena promjena boje

na bilo kojem organu biljke (list, grana, cvijet, plod i
dr.). Pjege su vrlo razli

ite po veli

ini, obliku i

rasporedu. Uzroci pjega mogu biti abiotske i biotske
prirode.
Suha pjegavost može nastati uslijed tu

e. Te su pjege

u po

etku svjetlije, a kasnije potamne. Sun

ana palež

(Slika 5) naj

eš

e nastaje u plasteni

kom i

Slika 3 Nasljedna panašira

Slika 4 Prstenasti mozaik

Slika 5 Sun

ana palež na paprici

stakleni

kom na

inu proizvodnje. Na primjer na plodovima jabuke sun

ana palež javit

se na onoj strani koja je neposredno izložena sun

evim zrakama. I neki pesticidi izazivaju

palež u obliku suhe pjegavosti (fitotoksi

nost sredstava).

Suha pjegavost može nastati i kao posljedica napada nekih gljiva (

Mycosphaerella

sentina

- uzro

nik sive pjegavosti liš

a krušaka;

Phyllosticta prunicola

- siva pjegavost

lista šljive). Ove su pjege obi

no oštro odijeljene od zdravog dijela lista.

Paleži su pjegavosti s dubokim razaranjem biljnog
tkiva, pri

emu na razli

itim organima nastaju

ulegnute pjege (rodovi

Colletotrichum

(Slika 6),

Ascochyta

Gleosporium

;

Erwinia amylovora

Ovdje pripadaju i paleži
kore koje mogu nastati
kao posljedica abiotskih
(smrzavanje) i biotskih

imbenika (rak kore

jabuka -

Nectria

galligena

(Slika 7).

Krastavost je takav tip pjegavosti gdje su pjege u obliku krasta.

Ovaj tip simptoma
mogu izazvati gljive
(

Venturia inaequalis

krastavost jabuka (Slika
8), bakterije
(

Streptomyces scabies

krastavost krumpira
(Slika 9) i virusi
(Psorosis virus na
citrusima).

Unutarnje suhe pjegavosti nastaju unutar tkiva plodova,
lukovica ili gomolja, a sastoje se od suhog stani

ja unutar

zdravog tkiva. One mogu biti nezarazne (uzrok su abiotski

imbenici) ili zarazne (uzrok su biotski

imbenici, naj

eš

virusi). Primjer nezaraznih unutarnjih suhih pjega je "crno
srce gomolja krumpira" koje nastaje kao posljedica
djelovanja visokih temperatura ili uslijed nedostatka kalija.

Nekroza

Nekroza je

est simptom za koji je karakteristi

an prestanak funkcije i odumiranje tkiva

(Slika 10). Nekrozi

esto prethode neki drugi simptomi (promjena boje, pjegavost), a sam

proces nekroze

esto je vrlo brz.

Uzro

nici nekroza mogu biti gljive i virusi, a dijele se na:

nekroze na listu -

Plasmopara viticola

(uzro

nik plamenja

e vinove loze);

Slika 6 Colletotrichum lindemuthianum -

uzro

nik antraknoze na mahunama

Slika 7 Nectria galligena -

uzro

nik raka kore jabuka

Slika 8 Venturia inaequalis - uzro

nik

krastavosti jabuke

Slika 9 Streptomyces scabies -

uzro

nik krastavosti

krumpira

Morfološkim promjenama pripadaju i virescencija (cvijet uslijed zaraze virusom
pozeleni), proliferacija (proraš

ivanje cvijeta u stabljiku ili list), nitavost lista (od plojke

ostaje samo glavna žila ili uski dio plojke uz glavnu žilu), novotvorevine (šiške, gale,
cecidije - nastajanje izraslina uslijed podražaja stranog organizma).

Rane

Rane su pasivno nastale ozljede koje su vezane uz razdvajanje ili gubitak tkiva i ujedno
za stvaranje kalusa (regeneracija tkiva). Rane nastaju uslijed djelovanja tu

e, zime,

munja, djelovanja insekata ili drugih životinja i sli

no.

Izlu

ivanje sluzi i smole

Izlu

ivanje sluzi i smole je posljedica patoloških procesa u unutrašnjim tkivima.

Izlu

ivanje smole

est je slu

aj kod košti

avog vo

a. Na ranama drve

esto dolazi do

izlu

ivanja sluzi u kojoj se nalaze bakterije.

Prisutnost parazita na biljci

Pepelnica na liš

u jabuke (

Podosphaera leucotricha

), vinove loze (

Uncinula necator

) ili

žitarica (

Blumeria graminis

) stvara pepeljaste prevlake micelija i spora koje se lako

avaju. Sorusi na kukuruzu siguran su znak zaraze gljivom

Ustilago maydis

(mjehurasta snijet), dok su rakaste tvorevine na gomoljima krumpira posljedica zaraze
uzro

nikom raka krumpira (

Synchitrium endobioticum

Bolesti bez simptoma

Simptomi kao vidljivi znakovi bolesti biljaka mogu po svojoj ja

ini varirati od vrlo slabih

do jakih, ali ponekad mogu i potpuno izostati. Tako je, na primjer krumpir sorte Erstling
100% zaražen virusom mozaika (Solanum virus 1), ali nikada nema znakova bolesti.

Uzro

nici bolesti bez simptoma mogu biti:

apatogen uzro

nik (uzro

nik bolesti je slabo patogen i njegovo prisustvo ne izaziva

reagiranje doma

ina);

tolerantan (otporan) doma

in (doma

in ima nasljednu ili ste

enu toleranciju, odnosno

tolerantan je na napad parazita i ne reagira na njegovu prisutnost).

Zaraze bez simptoma nazivaju se latentne zaraze. Latentnost može biti faza u razvoju
bolesti ili samostalan proces razvoja bolesti.
Ukoliko simptomi izostanu zbog nekih vanjskih

imbenika, kažemo da su maskirani.

PARAZITNE CVJETNJA

Parazitne cvjetnja

e ili fanerogamni paraziti pripadaju grupi bioti

kih

imbenika kao

uzro

nika bolesti, a sve parazitne cvjetnja

e pripadaju dvosupnicama. Danas ih je poznat

veliki broj (oko 200), ali kod nas gospodarsko zna

enje ima samo manji broj vrsta.

To su više biljke koje parazitiraju na drugim višim biljkama. One mogu biti poluparaziti
(