SADRŽAJ

SADRŽAJ......................................................................................................... 3
1. UVOD........................................................................................................... 4
2. ŠTA JE NOVAC?......................................................................................... 6
3.  PRANJE NOVCA........................................................................................ 6

3.1. Faza ulaganja........................................................................................10
3.2. Faza prikrivanja....................................................................................11
3.3. Faza integracije....................................................................................11

4. MEĐUNARODNI STANDARDI...............................................................13
5. PRANJE NOVCA KAO KRIVIČNO DELO U NAŠEM KRIVIČNOM 
ZAKONODAVSTVU..................................................................................... 14
6. GLAVNI ELEMENTI EFIKASNE BORBE PROTIV PRANJA NOVCA
.........................................................................................................................17

6.1 Mere i postupci koji se preduzimaju na međunarodnom i domaćem 
planu............................................................................................................ 17
6.2. Pravna sredstva u borbi protiv pranja novca........................................18
6.3. Institucije za borbu protiv pranja novca...............................................20
6.4. Međunarodna saradnja.........................................................................21
6.5. Engmont grupa.....................................................................................22

7. SISTEM OTKRIVANJA I SPREČAVANJA PRANJA NOVCA 
USAGLAŠEN SA ZAHTEVIMA EVROPSKE UNIJE................................23

7.1. Obveznici koji su dužni da preduzimaju radnje i mere za otkrivanje 
sprečavanja pranja novca............................................................................24
7.2. Radnje i mere koje preduzimaju obveznici..........................................25
7.3. Evidencija, zaštita i čuvanje podataka..................................................26
7.4. Kaznene mere....................................................................................... 27

8. SPREČAVANJE I SUZBIJANJE KORUPCIJE U REPUBLICI SRBIJI. .27

8.1. Pojam korupcije....................................................................................28
8.2. Međunarodne obaveze koje se odnose na sprečavanje i suzbijanje 
korupcije......................................................................................................29
8.3. Preduzete mere za sprečavanje i suzbijanje korupcije.........................30
8.4. Mere koje treba preduzeti za sprečavanje i suzbijanje korupcije.........31

9. PODMIĆIVANJE KAO NAJRASPROSTRANJENIJI OBLIK 
KORUPTIVNOG PONAŠANJA....................................................................33

9.1. Pojam podmićivanja i njegov odnos sa pojmom korupcije..................33
9.2. Aktivno i pasivno podmićivanje domaćih javnih službenih lica..........34
9.3. Podmićivanje u privatnom sektoru.......................................................36
9.4. Sankcije i mere.....................................................................................38

10. ODGOVORNOST PRAVNIH LICA ZA KRIVIČNA DELA.................39

10.1. Relevantni međunarodni dokumenti..................................................39

ZAKLJUČAK................................................................................................. 42
LITERATURA................................................................................................43

1. UVOD

Pranje   novca   je   proces   prikrivanja   ilegalnih   izvora   prihoda   ostvarenih 

putem krivičnih radnji, u cilju uključivanja tih prihoda u tokove legitimnog finansijskog 

poslovanja.   Pitanje   pranja   novca   je   integralno   povezano   sa   problemima   korupcije, 

organizovanog kriminala, finansijske prevare, šverca i drugih krivičnih dela usmerenih na 

ostvarivanje profita. Ovaj problem uzrokuje ozbiljne posledice ukoliko se ne rešava na 

adekvatan način. Sposobnost kriminalaca da prikupe i legitimiziraju dobit može dovesti do 

podrivanja  demokratskih  institucija  i zloupotrebe ekonomskih  sistema.  Ilegalno  stečeni 

prihodi omogućavaju kriminalcima da razviju svoju političku i ekonomsku moć i to na 

račun poštenih građana i legitimnog poslovanja. Prljavim novcem se smatra svaki novac 

koji je stečen kaznenim delom i sva imovina koja proizilazi iz tog novca. To znači da 

pranje novca bez prethodne kriminalne aktivnosti ne postoji. Zemlje koje na adekvatan 

način ne rešavaju pitanje pranja novca su ustanovile da se zvaničnici u tim zemljama 

podložniji korupciji. Prema tome, programi za borbu protiv pranja novca predstavljaju i 

više od jednostavnog sredstva za sprovođenje zakona, koji se koristi u slučaju prihoda 

stečenih  krivičnim  radnjama,  oni  predstavljaju  suštinske komponente  u  procesu  zaštite 

demokratskih i ekonomskih sloboda svake zemlje. 

Studije MMF-a pokazale su da neto prihod od ovakvih radnji doseže visinu 

500-1000 milijardi $, što je skoro 2% svetskog društvenog prihoda. Stručnjaci MMF-a 

smatraju da je ukupna vrednost sredstava pranja novca mnogo veća nego bruto društveni 

proizvod u mnogim zemljama. Neretko organi vlasti dolaze u situaciju da ih podrivaju 

organizovani   kriminal   i   korupcija,   ukoliko   nema   adekvatnih   zakona   i   procedura   za 

rešavanje ovog pitanja, koje se tiče sprečavanja, otkrivanja, istraživanja i preduzimanja 

zakonskih mera u slučajevima pranja novca. Savremeno pranje novca podrazumeva: 

- Stalno unapeđivanje načina pranja novca putem primene sofisticiranih tehnika i 

metoda;

- Veće investiranje  sredstava stečenih od narkotika, terorizma i drugih nezakonitih 

radnji u zakonite poslove, sa ciljem povećanja iznosa predmetnih sredstava i maskiranja 

toka kojim se kretao novac;

-   Instrumentalizacija   mreže   za   pranje   novca,   koje   su   spojile   više   zemalja   i 

finansijskih centara;

2

background image

2. ŠTA JE NOVAC?

Novac je zamisao. Ideja da nekom objektu može biti određena vrednost i da 

se   može   koristiti   u   trgovini   vrlo   je   stara,   ali   univerzalna.   Svako   novac   doživljava   na 

drugačiji način i nije ni malo čudno da se ta mišljenja razlikuju, pogotovo u svetu različitih  

kultura.   Jasno   razumevanje     procesa   pranja   novca   jednako   tako   zahteva   razumevanje 

prirode novca i njegove uloge. Novac se najčešće shvata kao gotovina. Koliko stvarno 

vredi jedan dinar, euro ili dolar?Možda bi bolja definicija novca bila da je on „sve ono što 

je opšteprihvaćeno kao način podmirivanja troškova“. Novac se pojavio hiljadama godina 

pre papira i kovanica, a nikad se neće saznati ko je došao na ideju da se nekom objektu 

odredi vrednost i nameni tako važno mesto u trgovini. Kao zamisao, novac može imati bilo 

koji oblik. U različizim vremenima, na različitim mestima, novac može biti gotovo sve što 

se može zamisliti. Zašto je sve to toliko važno za prevenciju pranja novca? Moramo biti 

svesni da, iako većina procesa pranja novca obuhvata samo neke oblike novca, sve može 

biti   upotrebljeno   u   procesu   pranja   novca:   dijamanti,   zlato,   kreditne   kartice,   deonice, 

garancije, retke kovanice, polise osiguranja i još mnogo drugih različitih oblika novca. Te 

vrste transfera novca u različite oblike ograničene su samo maštom osobe, a ne oblikom u 

kojem se novac pojavljuje.

3.  PRANJE NOVCA

  Sam pojam  pranja  novca potiče  od  engleske  reči money  laundering,   što 

znači legalizacija  kapitala  stečenog  kriminalnom  delatnošću,  odnosno  finansijske 

transakcije  radi  prikrivanja  stvarnog  porekla  novca  i  drugih  oblika  kapitala  na  tržištu. 

Sastoji   se   u   falsifikovanju   finansijske   dokumentacije   i   manipulacije   u   sistemu 

međubankarskih transakcija. Poslednjih godina se značajno izražava u utajama poreza, 

ilegalnoj trgovini drogama i oružjem, u organizovanoj kocki, prostituciji i reketu, kao i u 

procesima privatizacije kapitala u bivšim socijalistički m zemljama Istočne Evrope, kao i u 

organizovanim kriminalnim kanalima na Zapadu. Termin „pranje novca” nastaje u SAD u 

periodu prohibicije (vreme zabrane točenja alkohola), u III deceniji prošlog veka, kada su 

kriminalci   zarađeni   novac   od   ilegalne   proizvodnje   i   krijumčarenja   alkoholnih   pića 

prikazivali   kao   zaradu   koju   su   ostvarili   u   lancu   svojih   perionica   za   pranje   rublja   i 

4

automobila, povodom te pojave počeo je da se upotrebljava termin „pranje novca”, odakle 

ga je preuzela Kriminološka nauka. 

Osnovne odredbe (Član 2.)

1

:

1)

Pranjem novca, u smislu ovog zakona, smatra se:

- konverzija ili prenos imovine stečene izvršenjem krivičnog dela;

-   prikrivanje   ili   netačno   prikazivanje   prave   prirode,   porekla,   mesta 

nalaženja, kretanja, raspolaganja, vlasništva ili prava u vezi sa imovinom koja je stečena 

izvršenjem krivičnog dela;

-sticanje, držanje, ili korišćenje imovine stečene izvršenjem krivičnog dela.

2)

Finansiranjem terorizma, u smislu ovog zakona, smatra se obezbeđivanje ili 

prikupljanje imovine ili pokušaj njenog obezbeđivanja ili prikupljanja, u nameri da se 

koristi ili sa znanjem da može biti korišćena, u celosti ili delimično:

- za izvršenje terorističkog akta;

- od strane terorista;

- od strane terorističkih organizacija.

Pod   finansiranjem   terorizma   smatra   se   i   podstrekivanje   i   pomaganje   u 

obezbeđivanju i prikupljanju imovine, bez obzira da li je teroristički akt izvršen i da li je 

imovina korišćena  za izvršenje terorističkog akta.

3)

Terorističkim   aktom,   u   smislu   ovog   zakona,   smatra   se   delo   utvrđeno 

sporazumima navedenim u aneksu uz Međunarodnu konvenciju o suzbijanju finansiranja 

terorizma, kao i bilo koje drugo delo čiji je cilj da izazove smrt ili težu telesnu povredu 

civila   ili   bilo   kog   drugog   lica   koje   ne   učestvuje   aktivno   u   neprijateljstvima   u   slučaju 

oružanog   sukoba,   kada   je   svrha   takvog   dela,   po   njegovoj   prirodi   ili   spletu   okolnosti 

povezanih   sa   tim   delom,   da   zastraši   stanovništvo,   ili   da   primora   neku   vladu   ili   neku 

međunarodnu organizaciju da učini ili da se uzdrži od činjenja nekog dela.

4)

Teroristom, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje samo ili sa drugim 

licima sa umišljajem:

- pokuša ili učini teroristički akt na bilo koji način, neposredno ili posredno;

- podstrekava ili pomaže u izvršenju terorističkog akta;

- raspolaže saznanjem o nameri grupe terorista da izvrši teroristički akt, 

doprinese   izvršenju   ili   pomogne   grupi   nastavljanje   vršenja   terorističkog   akta   sa 

zajedničkom svrhom.

1

 

Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma („SL. Glasnik RS“, br. 

20/2009, 72/2009, 91/2010, 139/2014 i 113/2017).

5

background image

U Karipskoj državici Belize za 500 dolara može se otvoriti anoniman konto, dok se 

za dodatnih 500 dolara može dobiti čak i fiktivno ime nosioca računa. Ovakve povoljnosti 

kruže  u  nizu  zemalja,  uglavnom  onih  jedva  vidljivih  na  mapi,  naročito  su  omiljena 

Karipska  ostrva  te  jedva  nastanjene  ostrvske  državice  krajnje  egzotičnih  imena,  rasute  u 

Tihom  okeanu.  U  njima  takođe  komotno  možete  da  osnujete  tzv.  anonimna  akcionarska 

društva  gde  se  uopšte  ne  zna  ko  je  vlasnik  ili  pak  preduzeće  koje  od  sve  svoje  imovine 

poseduje tek poštansko sanduče.

Na   Kajmanskim   ostrvima   sa   samo   39.000   stanovnika   recimo   postoji   34.000 

registrovanih kompanija, 590 banaka i 500 milijardi dolara na računima.

S   obzirom   da   kriminalci   ne   objavljuju   godišnje   finansijske   izveštaje   teško   je 

proceniti koja se količina para u svetu „opere”. Procena Međunarodnog monetarnog fonda 

je ipak, da tzv.  „  bruto kriminalni proizvod” u svetu iznosi više od 500 milijardi dolara 

godišnje, a po proceni Ujedinjenih nacija čak 80% navedenog iznosa ostvaren je trgovinom 

narkoticima.

Postoji krilatica da je san svakog perača novca da plati porez! Put koji treba da se 

pređe od prljavog novca do plaćanja poreza nije ni lak, ni jeftin. Vlasnici prljavog novca, 

stečenog trgovinom oružjem, narkoticima, pljačkom, piraterijom, ali i ucenama političara 

žele da ga uvedu u legalne tokove, da bi mogli da ulažu u legalan biznis i da ga uvećavaju. 

Za to, međutim moraju dobro da plate. Finansijskim stručnjacima koji će da odrade taj 

posao plaćaju i do 25% vrednosti ukupne sume, a procenat i dalje raste. Osamdesetih 

godina, ova usluga je koštala svega 6%, da bi krajem devedesetih dostigla 20%.

Novac dobijen iz kriminalnog delovanja obično korumpira službenike finansijskog 

tržišta uzrokujući dugotrajnu i teško popravljivu štetu tržišnom kredibilitetu. Pranje novca 

može korumpirati delove finansijskog sistema i onemogućiti uspešno upravljanje bankama 

i nadzornim telima. Ukoliko neki bankarski rukovodilac postane korumpiran, netržišno 

ponašanje može se proširiti u druga područja koja nisu povezana s pranjem novca, što 

ugrožava sigurnost i bonitet banke. Osobe koje obavljaju nadzor nad radom Banke takođe 

mogu   biti   korumpirane   ili   zastrašene   pretnjama,   što   smanjuje   bonitet   i   potpuno 

onemogućava delotvornost nadzora. S toga je nužno jačati zakonske odredbe protiv pranja 

novca, ali to ne znači smanjenje tradicionalne bankarske kontrole.

Ukoliko su banke umešane u pranje novca, narušava se poverenje koje javnost ima 

u   njih,   te   se,   ako   su   povezane   sa   organizovanim   kriminalom,   podriva   njihova 

stabilnost.Uprkos kratkotrajnoj mogućoj dobiti, preti im neposredna opasnost od gubitka 

zbog prevara, kako zbog nemarnosti u proveri neželjenih stranaka ili narušenog integriteta 

7

Želiš da pročitaš svih 41 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti