DIPLOMSKI RAD
PRANJE NOVCA
MENTOR: STUDENT:
Prof. dr Joko Dragojlović Nemanja Tošković
Sokoloac, 2020. godine
2
SADRŽAJ
1. Uvod
3
2. Pojam pranja novca
4
3. Način (postupak) pranja novca
5
4. Izvori ilegalno stečenog novca
5
5. Centri pranja novca
6
6. Savremene tendencije pranja novca
9
7. Faze pranja novca
12
8. Tehnike pranja novca
14
9. Efekti pranja novca
16
10.
Pranje novca u Crnoj Gori
22
11.
Pranje novca kao krivično delo u međunarodnom pravu
25
12.
Organi za borbu protiv pranja novca
28
13.
Novac se pere u Vatikanu
33
14.
Zaključak
34
15.
Literatura
35
4
2. Pojam pranja novca
Pranje novca podrazumijeva izvršavanje radnji putem više transakcija kojima se prikriva pravi
izvor novca ili druge imovine za koju postoji sumnja da je nezakonito pribavljena u zemlji ili
inozemstvu, u cilju da se novac ili imovina prikažu kao zakonito stečeni.
Pranje novca je međunarodni fenomen, a tehnike koje se pritom koriste mnogobrojne su i mogu biti
sofisticirane. Nove tehnike plaćanja (e-banking) i međunarodna različitost financijskih tržišta
pojedinih jurisdikcija, te razvoj novih financijskih proizvoda, paralelno prate i omogućavaju razvoj
novih tehnika u prikrivanju pravog izvora novca, odnosno pranja novca i financiranja terorizma.
Glavni cilj tog procesa je pretvaranje nezakonito stečenih sredstava u neki drugi oblik
imovine sa svrhom da se prikrije njegov nezakonit izvor. Pranjem novca se, dakle, nezakonito
stečena sredstva transformiraju u prividno zakonita. Počinitelji kriminalnih aktivnosti na taj način
povećavaju svoje prihode, izbjegavaju kazneni progon i oduzimanje nezakonito stečenih sredstava.
1
3. Način (postupak) pranja novca
Perači novca razradili su niz naizgled jednostavnih tehnika kojima nastoje zaobići zakonske i
finansijske kontrole u zemljama u kojima žele legalizovati novac na nedopuštene načine.
Kombinacijama mnogobrojnih metoda oni postižu najbolji učinak, a treba istaći da se prljavom
novcu najteže ulazi u trag. Iz iskustva tragača jednostavnih rješenja za otkrivanje ovih
inkriminisanih radnji nema, pa stoga kontrola mora imati: transakcija nekretnina, životna
osigiranja, kockanje, pokloni, nasljeđe, te krediti iz inozemstva, a posebno mjesto zauzimaju
fiktivna plaćanja drugim zemljama izmišljenih faktura za nepostojeću robu.
Ovakva sredstva se kreću kroz 3 osnovna kanala.
Relativno mali dio nezakonitih sredstava se odmah ponovo investira u nezakonite radnje, većinom
se reinvestira u sektore koji imaju visoke stope profita i visok stepen kompetencije
1
Z. Muhović, S. Kreso, F. Čaušević, M. Pamukčić, O. Piljak, E.Gacić, J. Sović, E. Backović, A. Šaković, M.Trifković,
D. Stojanović, S. Proho, S. Durmić; Poslovne finansije; Svjetlost; Sarajevo; 1998.godina
5
(građevinarstvo, poljoprivreda, trgovina na malo) ali ipak najveći dio sredstava u gotovini odlazi u
inostranstvo.
Da bi osigurali i efikasnije izvršili ovakve poslove oni upošljavaju stručnjake iz finansija.
Sredstva koja se kreću kroz prvi kanal nemaju dodire sa legalnim finansijskim sredstvima jer se
koriste za proširenje zakonskih poslova, a ostala sredstva koja se kreću kroz druga dva kanala se
peru putem finansijskih institucija.
4. Izvori ilegalno stečenog novca
Nije lako ni jednostavno doći do saznanja da se vrši pranje novca, odnosno da je izvršeno
istoimeno krivično djelo. Pri otkrivanju krivičnog djela pranja novca treba imati u vidu činjenicu
da je raspolaganje prljavim novcem ili drugom imovinom uslovljeno prethodnom kriminalnom
djelatnošću kojom je i pribavljena određena protivpravna imovinska korist. Raznovrsna su
krivična djela čijim se izvršenjem pribavlja protivpravna imvinska korist, bilo u novcu ili nekoj
drugoj imovini. Znači, cjeli proces od sticanja protivpravne dobiti do njene legalizacije putem
pranja novca, može se podjeliti u dva osnovna dijela. Prvi, koji predstavlja vršenje krivičnih dijela,
odnosno kriminalnu djelatnost s kojom se stiče protivpravna dobit i drugi, kojim se na nezakonit
način, putem bankarskih, finansijskih i drugih transakcija, tj. putem fazapranja novca (savljanje
polaganje, integracija) legalizuje kriminalom dobijen novac ili imovina.
2
Za otkrivanje pranja novca najpodesniji je period kada se raspolaže prljavim novcem i kada se
nastoji da se kroz razne transakcije taj novac unese u legalne privredne i finansijske tokove. Znači,
otkrivanje pranja novca treba usmjeiti još u periodu njegovog primana, raspolaganja, zamjene i
pokušaja stavljanja u funkcijske i privredne tokove, jer kada novac dobijen kriminalnom
djelatnošću uđe u finansijski sistem države, veoa je teško otkrivati i dokazivati njegovo kriminalno
porjeklo, a samim tim doći do saznanja da je izvršeno ovo krivično djelo. Jedna od indicijalnih
činjenica koju ne treba zapostaviti, a koja ukazuje na mogućnost vršenja krivičnih djela i pranje
novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću jeste i posledica materijalnog dejstva krivičnog djela
na učinioca koja se manifestuje u naglom bogaćenju i promjeni načina života i koja omogućava
2
Z. Muhović, S. Kreso, F. Čaušević, M. Pamukčić, O. Piljak, E.Gacić, J. Sović, E. Backović, A. Šaković, M.Trifković,
D. Stojanović, S. Proho, S. Durmić; Poslovne finansije; Svjetlost; Sarajevo; 1998.godina
7
komunikacija i političke stabilnosti, te u kojima obim bankarskog poslovanja ima malo veze sa
veličinom i potrebom lokalnog tržišta.
Veliko tržište kapitala OFF-SHORE finansija koje je proteklih 30 godina postalo glavni dio
internacionalnog finansijskog sistema oslabilo je globalni kapacitet kontrole finansijskih tokova,
ograničilo je suverenitet uobičajnih bankarskih okruženja u odnosu na poreze za preduzeća i
pojedince i pružilo je uvjete za pranje novca i druge nezakonite aktivnosti. Nagli razvoj OFF-
SHORE finansijskih sistema kao mjesta za investiranje (kada je to moguće zasnovati na društvenoj
i političkoj stabilnosti) vođen je prednostima u poreskom sistemu, pravilima o tajnosti u bankama i
slabim regulativama.U privatnom bankarstvu koje su koristili izvršioci aktivnosti pranja novca,
tajnost je najprivlačniji element. U nekim OFC-ima odavanje podataka o korisnoj transakciji je
krivično djelo. S obzirom na to da tajnost u bankama i slaba regulativa predstavljaju plodno tlo za
rast nezakonitih aktivnosti i otežavaju izvršenje operacija, borbe protiv pranja novca, OFC vlasti su
pod pritiskom međunarodne zajednice, da preduzmu mjere sa ciljem što boljeg regulisanja svojih
finansijskih sistema.
Premda su praktični mehanizmi OFF-SHORE finansija obično sakriveni iza OFC-ovih zakona o
tajnosti podataka, veliki broj usluga koje nude ove institucije mogu biti kategorisane u šest
dijelova.
-
OFF-SHORE bankarstvo (privatno bankarstvo, udruženo bankarstvo, međunarodni
krediti),
-
OFF-SHORE fondovi,
-
OFF-SHORE trustovi,
-
OFF-SHORE preduzeća,
-
Prihvatljivo osiguranje,
-
Razne druge finansijske usluge (off-shore trgovina, dionice, off-shore penzije, hipoteka
na više valuta, usluge transporta i avionskog prevoza).
