Prava i obaveze učenika u Osnovnoj školi
1
SADRŢAJ:
1.
Uvod
2
2.
Prava učenika
2
3.
Pravo na obrazovanje – temeljno ljudsko pravo 4
4.
Zabrana diskriminacija
5
5.
Deklaracija o ljudskim pravima
6
6.
Konvencija o dječijim pravima
7
7.
Duţnosti učenika
8
8.
Zaključak
11
9.
Literatura
12
Prava i obaveze učenika u Osnovnoj školi
2
Uvod
Učenici ostvaruju svoja prava i duţnosti prema odredbama Zakona, Pravila i ostalih normativnih
akata koji se donose na nivou škole. Obzirom da je predmetna oblast ureĎena, škola je obavezna na
početku svake školske godine upoznati učenike s njihovim pravima, odnosno duţnostima i
odgovornostima koja su definisana odgovarajućim Zakonima i Pravilima.
Nastavnici, pedagozi i svi zaposleni u školi su takoĎe obavezni pomoći učenicima da ostvaruju
svoja prava i ispunjavaju školske i druge obaveze.
Propisi ne mogu da predvide svaku situaciju u kojoj se moţe naći jedan učenik, niti svaki problem
sa kojim se moţe susresti učenik. Ţivot je brţi od svakog zakona. U svakom slučaju, učenici se
trebaju slobodno obratiti učitelju/učiteljici, odjeljenskom starješini, upravi škole, Prosvjetnoj
inspekciji i Ministarstvu obrazovanja, nauke i kulture. Ipak, bez pravila ţivot nije moguć ni u
porodici, ni u školi, ni u društvu. Bez poštovanja pravila, odnosno ispunjenja obaveza ne moţemo
da ostvarujemo ni svoja prava. Kada se svi trudimo da ispunjavamo svoje obaveze i duţnosti, to
znači da zajednički stvaramo uslove za ostvarenje svojih prava, ali i da razumijemo i poštujemo
prava drugih.
Prava učenika
Ako uzmemo poglavlje V (od člana 44, pa zaključno sa članom 70), odnosi se na učenike Zakona o
osnovnom obrazovanju Kantona Sarajevo, (koji je stupio je na snagu 30.04. 2004. godine), prvi od
spomenutih članova glasi: „
Svako dijete ima pravo i obavezu da pohađa školu u toku perioda
predviđenog za obavezno obrazovanje i Ministarstvo je obavezno da osigura da se to pravo i
obaveza provede u praksi. Roditelji ili staratelji djeteta koje je uzrasta za obavezno školovanje
dužni su da osiguraju da dijete bude upisano u školu, da redovno pohađa školu kao i da sarađuju
Prava i obaveze učenika u Osnovnoj školi
4
U društvima koja se bore sa razjedinjenošću i meĎugrupnom napetošću, praćenom ili čak
uzrokovanom homogenizacijom unutar grupa, obrazovanje je i moćan potencijalni izvor kako
kohezivnih, tako i dezintegrativnih sila. Utoliko moţemo govoriti o konstruktivnoj i destruktivnoj
dimenziji obrazovnog sistema, destruktivna dimenzija u Bosni i Hercegovini, kao društvu koje
karakteriše upravo društveno-politička razjedinjenost odnosno dominacija dezintegrativnih snaga u
obrazovanju, značila bi stalno generisanje isključivosti, netolerancije i nepoštivanja ljudskih prava,
čime bi se onemogućilo obnavljanje bosansko-hercegovačkog društva kao multikulturnog i
multietničkog te izgradnja istinski pluralističke zajednice, dok bi djetetu kao osnovnom korisniku
obrazovanja oteţalo razvoj vlastitog, otvorenog i kritičkog pogleda na svijet. Klasičan primjer su
„dvije škole pod jednim krovom“, koje na ţalost još egzistiraju u nekim sredinama na prostoru
Federacije Bosne i Hercegovine
Pravo na obrazovanje – temeljno ljudsko pravo
Pravo na obrazovanje je meĎunarodno priznato i utvrĎeno temeljno ljudsko pravo, garantirano
Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (1948), i UN Konvencijom o pravima djeteta
(1989).
Ove konvencije obavezuju sve drţave, članice Ujedinjenih nacija, na poštivanje prava na
obrazovanje, i stvaranje uslova za njegovu realizaciju. Konvencija o pravima djeteta precizira i na
jednom mjestu posebno naglašava bitna ljudska prava koja pripadaju djetetu : graĎanska, politička,
ekonomska, kulturna, socijalna i naravno, obrazovna prava, koja su vaţeća i u miru i u ratu.
Realizacija prava djeteta iz ove konvencije je obaveza drţava, a njen pravni status u tim drţavama
je različit. Negdje ona ima pravni status nacionalnog zakona, negdje ima svojstvo zakona, a u našoj
zemlji ima snagu ustavne odredbe, jer je navedena u Aneksu i Ustava BiH.
3
3
Osnovno pravo na obrazovanje - Save the Children Norway, Sarajevo 2009.
