UNIVERZITET U TUZLI

MEDICINSKI FAKULTET

ODSJEK ZDRAVSTVENIH STUDIJA

PRAVILA UZORKOVANJA MATERIJALA ZA MIKROBIOLOŠKI 

PREGLED 

(Seminarski rad iz predmeta Mikrobiologija sa parazitologijom)

Tuzla,januar 2019.god.

SADRŽAJ

1. UVOD

.....................................................................................................................................

1

2.   OPĆA   PRAVILA   UZORKOVANJA   MATERIJALA   ZA   MIKROBIOLOŠKU 

DIJAGNOSTIKU

......................................................................................................................

2

2.1. Uzimanje materijala iz gornjeg dišnog sustava...............................................................2

2.1.1. Obrisak ždrijela i tonzila...............................................................................................2

2.1.2. Obrisak nosa..................................................................................................................3

2.1.3. Obrisak nazofarinksa.................................................................................................... 3

2.1.4. Nazofaringealni sekret..................................................................................................3

2.1.5. Obrisak larinksa............................................................................................................3

2.2. Uzimanje uzoraka iz donjeg dišnog sustava........................................................................4

2.2.1. Sputum (iskašljaj).........................................................................................................4

2.3. Uzorci iz mokraćnog i spolnog sustava...............................................................................4

2.3.1. Urin............................................................................................................................... 4

2.3.1.1. Urin iz katetera...........................................................................................................5

2.3.2. Bris uretre......................................................................................................................5

2.3.3. Ejakulat......................................................................................................................... 5

2.3.4. Bris cerviksa..................................................................................................................5

2.4. Uzorci iz probavnog sustava................................................................................................5

2.4.1. Stolica........................................................................................................................... 6

2.4.2. Obrisak rektuma............................................................................................................6

2.4.3. Perianalni otisak............................................................................................................6

2.5. Mikrobiološki uzorci s promjene na koži............................................................................6

2.5.1. Obrisak rane.................................................................................................................. 7

2.5.2. Aspirat rane...................................................................................................................7

2.5.3. Dekubitalni ulkus.......................................................................................................... 7

background image

1. UVOD

Vrste mikrobioloških pretraga možemo podijeliti na bakteriološke, virološke,

serološke, parazitološke i mikološke. 

U bakteriloškim pretragama  izolacija i identifikacija patogenih bakterija se može

vršiti   iz   uzoraka   stolice,   respiratornog   sustava,   mokraćnog   i   spolnog   sustava,   te   rana, 

punktata,  krvi,  likvora i drugih biopata. Bakteriološke pretrage se rade  u cilju nadzora nad 

bolničkim infekcijama, te ispitivanje osjetljivosti bakterijskih izolata na antibiotik metodom 

antibiogram.   Serološke   pretrage   se   temelje   na   reakciji   antigena   i   antitijela   u   serumu.   U 

serološka   ispitivanja   spadaju   aglutinacija,   precipitacija,   bakterioloiza,   RVK,   flokulacija, 

ELISA  i   imunoflorescencija  kojim  se  ispituju   bakterije,   virusi,   gljivice,   paraziti   i   njihovi 

produkti (toksini, fementi). 

Molekularne metode (PCR metode)  se sve češće koriste u kliničkoj mikrobiologiji

zbog brze identifikacije izravno iz kliničkog uzorka.

Kvaliteta pretrage je optimalna ako se uzorak dostavi u laboratorij odmah po

uzimanju. Ako to nije moguće uzorak može biti   direktno nasađeni u bujon (hemokulture, 

male količine aspirata nasađene u bujon) u termostatu na 37°C ili sobnoj temperaturi. Uzorci 

(brisevi) u transportnom mediju / sobna temperatura. Svi ostali uzorci za bakteriološku obradu 

se čuvaju  na  +4°C. Likvor za bakteriološku pretragu se transportira na sobnoj temperaturi, a 

zbog hitnosti pretrage nikad se ne pohranjuje već se odmah predaje u ruke laboranta.

Najvažniji trenutak u cjelokupnoj mikrobiološkoj obradi predstavlja uzimanje uzorka

za  mikrobiološku  obradu,  o  kojem  direktno  zavisi  rezultat.  S  toga  je  od  velikog  značaja 

pravilno   postupati   sa   uzorcima   materijala   za   mikrobiološku   dijagnostiku   prije   same 

dijagnostike.

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti