Pravilnik BAB 887
PRILOG 1
PRAVILNIK BAB 87
1
PRILOG 1.1
PRAVILNIK
O TEHNI
Č
KIM NORMATIVIMA
ZA BETON I ARMIRANI BETON
I OPŠTE
ODREDBE
1
Ovim pravilnikom propisuju se uslovi i zahtevi koji moraju biti ispunjeni pri projektovanju, izvo
đ
enju i
održavanju konstrukcija i elemenata od betona i armiranog betona.
Odredbe ovog pravilnika primenjuju se i na specijalne vrste betona i konstrukcija, betona za hidrotehni
č
ke
konstrukcije, betona za kolovozne konstrukcije i sli
č
no, ako nije druga
č
ije propisano.
2
Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na konstrukcije i elemente od betona i armiranog betona koji su u
eksploataciji izloženi temperaturi višoj od 120°C, na konstrukcije i elemente sa krutim
č
elini
č
nim
profilima, kao i na konstrukcije i elemente od lakog betona.
3
Sigurnost i stabilnost elemenata i konstrukcija od betona u celini može se utvrditi i na osnovu teorijskih ili
eskperimentalnih dokaza, zasnovanih na nau
č
nim dostignu
ć
ima, ako se time obezbe
đ
uje sigurnost
utvr
đ
ena ovim pravilnikom.
4
Projektna dokumentacija za elemente i konstrukcije od betona i armiranog betona mora da sadrži: tehni
č
ki
izveštaj, stati
č
ki prora
č
un, planove za izvo
đ
enje, tehni
č
ke uslove za izvo
đ
enje radova sa postupkom ocene
i kontrole kvaliteta i projekat osmatranja i održavanja.
Za složene konstrukcije, projektna dokumentacija iz stava 1. ovog
č
lana mora da sadrži projekat skele, a
za montažne konstrukcije - projekat montaže.
Pre spravljanja i ugra
đ
ivanja betona u elemente i konstrukcije od betona i armiranog betona mora se
izraditi projekat betona.
5
Niže navedene oznake, u smislu ovog pravilnika, imaju slede
ć
e zna
č
enje:
1) Velika slova latinicom kao oznake
M - moment
savijanja
T -
transverzalna
sila
N -
normalna
sila
S -
uticaj
E -
modul
elasti
č
nosti
MB - marka betona
Č
-
č
elik
A -
površina
preseka
O -
obim
popre
č
nog preseka
D -
pre
č
nik
B -
beton
J -
moment
inercije

3
II MATERIJALI
1. AGREGAT (GRANULAT)
6
Za spravljanje betona upotrebljava se agregat koji ispunjava uslove kvaliteta prema propisima o
jugoslovenskim standardima JUS B.B3.100 i JUS B.B2.010.
Projektom betona može se predvideti upotreba agregata koji, osim uslova iz stava 1. ovog
č
lana, mora da
ispunjava i posebne uslove.
Prirodni, neseparisani agregat može se upotrebiti samo za nearmirani beton, do najviše MB 15, za ispune,
slojeve izravnanja i sl.
7
Granulometrijski sastav mešavine agregata mora biti takav da osigurava dovoljnu obradljivost i zbijenost
betona.
8
Granulometrijski sastav mešavine agregata utvr
đ
uje se ispitivanjem i zavisi od propisanih uslova
kvaliteta, na
č
ina i uslova transporta i ugra
đ
ivanja betona i od drugih
č
inilaca koji mogu uticati na kvalitet
betona.
Granulometrijski sastav mešavine agregata utvr
đ
en na na
č
in iz stava 1. ovog
č
lana ne sme se menjati bez
odgovaraju
ć
ih dopunskih ispitivanja.
9
Izuzetno, granulometrijski sastav mešavine agregata može se odabrati prema propisima o jugoslovenskom
standardu JUS U.M1.057 i upotrebiti za beton kategorije B.I bez prethodnih ispitivanja, s tim da
najkrupnija frakcija agregata bude veli
č
ine od 16 do 32 mm.
10
Veli
č
ina najve
ć
eg zrna agregata ne sme biti ve
ć
a od jedne
č
etvrtine najmanje dimenzije preseka betonskog
elementa (kod plo
č
a - od jedne tre
ć
ine debljine plo
č
e), niti ve
ć
a od 1,25 najmanjeg
č
istog horizontalnog
razmaka profila armature.
2. CEMENT
11
Za spravljanje betona upotrebljava se cement koji ispunjava uslove kvaliteta utvr
đ
ene propisima o
jugoslovenskim standardima JUS B.C1.009, JUS B.C1. 011, JUS B.C1.013 i JUS B.C1.014.
U projektu konstrukcije od betona i armiranog betona može se predvideti upotreba specijalnog cementa
koji, osim uslova iz stava 1. ovog
č
lana, mora ispunjavati i uslove predvi
đ
ene projektom konstrukcije.
Portland-cement, sa dodatkom prirodnog pucolana ve
ć
im od 15%, može se upotrebiti samo za izvo
đ
enje
konstrukcije, odnosno delova konstrukcije od betona i armiranog betona koje su stalno u vodi ili u tlu.
Izuzetno, cement se može upotrebiti i za druge konstrukcije od betona i armiranog betona ako se
prethodnim ispitivanjem betona dokaže da takav beton ispunjava uslove kvaliteta propisane ovim
pravilnikom.
4
3. VODA
12
Za spravljanje betona upotrebljava se voda koja ispunjava uslove utvr
đ
ene propisom o jugoslovenskom
standardu JUS U.M1.058.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog
č
lana, obi
č
na voda za pi
ć
e može se upotrebiti i bez dokaza o njenoj
podobnosti za spravljanje betona.
Morska voda se sme upotrebiti samo za spravljanje betona za nearmirane konstrukcije.
13
Upotrebljivost vode za spravljanje nearmiranog betona može se proveriti uporednim ispitivanjem vremena
vezivanja i
č
vrsto
ć
e pri pritisku na uzorcima pripremljenim sa odgovaraju
ć
om vodom i destilisanom
vodom pri
č
emu razlike po
č
etka ili završetka vezivanja ne smeju biti ve
ć
e od 30 min, a razlike
č
vrsto
ć
e
pri pritisku smeju biti ve
ć
e od 101.
4. DODACI BETONU
14
Za spravljanje betona upotrebljavaju se dodaci betonu koji ispunjavaju uslove kvaliteta prema propisima o
jugoslovenskom standardu JUS U.M1.035.
15
Pre spravljanja betona sa upotrebom dodataka betonu mora se proveriti da li dodatak betonu odgovara
projektovanoj betonskoj mešavini, prema propisu o jugoslovenskom standardu JUS U.M1.037.
5. BETON
a) KLASIFIKACIJA BETONA
16
Kvalitet betona odre
đ
uje se projektom konstrukcije, na osnovu tehni
č
kih uslova za izvo
đ
enje betonskih
radova, kao i uslova za tu konstrukciju i elemente u toku eksploatacije.
Projektom konstrukcije od armiranog i nearmiranog betona, zavisno od stati
č
kih, eksploatacionih,
tehnoloških i drugih uslova, odre
đ
uju se potrebna marka betona (MB) i druga svojstva betona koja
uslovljavaju trajnost konstrukcije.
U projektnoj dokumentaciji mora se nazna
č
iti klasa betona (za datu konstrukciju ili elemenat) koja
obuhvata ili samo marku betona (MB) ili marku betona (MB) i druga svojstva betona propisana u
č
lanu
19. ovog pravilnika.
Vrsta betona, prema odredbama ovog pravilnika, jeste beton jedne klase ali drugog sastava.
17
Č
vrsto
ć
a betona pri pritisku ispituje se, prema propisima o jugoslovenskim standardima JUS U.M1.005 i
JUS U.M1.020, na kockama ivice 20 cm koje su
č
uvane u vodi ili u najmanje 95%-noj relativnoj vlazi, pri
temperaturi 20±3°C.
Karakteristi
č
na
č
vrsto
ć
a pri pritisku je vrednost ispod koje se može o
č
ekivati najviše 10% svih
č
vrsto
ć
a
pri pritisku ispitanog betona (10%-ni fraktil).
Marka betona (MB) jeste normirana
č
vrsto
ć
a pri pritisku u MPa, koja se zasniva na karakteristi
č
noj
č
vrsto
ć
i pri starosti betona od 28 dana.
U projektu konstrukcije može se odrediti karakteristi
č
na
č
vrsto
ć
a betona pri pritisku, pri starosti koja je
ve
ć
a ili manja od 28 dana.

6
Tabela 2.
Mere konzistencije sveže betonske mase
Opis (granice)
konzistencije
Mere konzistencije
VEBE
(u stepenima)
Sleganje
(u cm)
Rasprostiranje
(u cm)
Mera sleganja
vibriranjem
Kruta
više od 11
0
-
više od 1,25
Slabo plasti
č
na
5 - 1 0
2-5
do 40
1,11 - 1,24
Plasti
č
na
2-4
6 - 1 0
40 - 50
1,04 - 1,10
Te
č
na (žitka)
manje od 1
11 - 18
50 - 65
do 1,03
b) SASTAV BETONA
23
U projektu betona, koli
č
ina sastojaka betonske mešavine (agregat, cement, voda i dodaci) izra
č
unava se u
masama i apsolutnim zapreminama, a kona
č
ni sastav betona - u kilogramima.
24
Konzistencija betona odabira se tako da se raspoloživim sredstvima za ugra
đ
ivanje omogu
ć
ava dobro
zbijanje betona, što lakše ugra
đ
ivanje bez pojave segregacije i dobra završna obrada površina.
25
Usvojeni sastav betona može se menjati samo na osnovu statisti
č
ki obra
đ
enih podataka kontrolnih
ispitivanja betona.
BETON B.I
26
Najmanja koli
č
ina cementa klase 35 za betone kategorije B.I svih konzistencija osim žitke, s najkrupnijom
frakcijom 16 do 32 mm, ne sme biti manja od koli
č
ine date u tabeli 3.
Tabela 3.
Najmanja koli
č
ina cementa klase 35 za betone B.I
MB
Najmanja koli
č
ina
cementa klase 35 za
betone B.I (u kg/m
3
)
10
15
20
25
220
260
300
350
Za cement klase 45 koli
č
ina cementa data u tabeli 3 može se smanjiti za 10%, a cement klase 25 data
koli
č
ina cementa mora se pove
ć
ati za 10%.
Koli
č
ina cementa, u odnosu na koli
č
ine cementa navedene u tabeli 3 mora se pove
ć
ati za:
-
10% - ako je najkrupnija frakcija 8 do 16 mm u mešavini;
-
20% - ako je najkrupnija frakcija 4 do 8 mm u mešavini;
-
10% - ako se ugra
đ
uje beton te
č
ne (žitke) konzistencije.
27
Za sastav betona kategorije B.I može se primeniti i postupak odre
đ
ivanja sastava betona kategorije B.II
odre
đ
en u
č
lanu 29. ovog pravilnika.
7
BETON B.II
28
Sastav betona kategorije B.II odre
đ
uje se na osnovu prethodnih ispitivanja svežeg i o
č
vrslog betona
spravljenog od predvi
đ
enih materijala za predvi
đ
ene uslove gra
đ
enja i namenu konstrukcije.
Za prethodna ispitivanja mogu se pripremiti mešavine u laboratoriji ili u fabrici betona. Ako su prethodna
ispitivanja obavljena u laboratoriji, odabrani sastav mešavine mora se ponovo ispitati u fabrici betona.
29
Kriterijumi za izbor sastava betona utvr
đ
uju se postupcima tehni
č
ke statistike, odre
đ
ivanjem gornje i
donje granice karakteristi
č
nih vrednosti projektovanih svojstava svežeg i o
č
vrslog betona. Pri tom treba
uzeti u obzir rasipanje rezultata ispitivanja u proizvodnji.
Ako se ne raspolaže statisti
č
kim podacima rasipanja rezultata u proizvodnji, vrednosti rezultata
prethodnih ispitivanja zahtevanih svojstava moraju se, u odnosu na projektovana svojstva, nalaziti u
granicama navedenim u tabeli 4.
Tabela 4.
Vrednosti rezultata prethodnih ispitivanja u odnosu na projektovana svojstva betona.
Srednja
č
vrsto
ć
a pri pritisku
f
km
≥
MB
pr
+8,0 [MPa]
Vodonepropustljivost
V
min
≥
V
pr
+2
Habanje
H
max
≤
H
pr
Otpornost na mraz
M
min
≥
M
pr
+ 50 cikl.
Otpornost na mraz i soli
MS
min
≥
MS
pr
+5 cikl.
Otpornost na hemijske agresije
O
k min
≥
O
k pr
30
Ukupna koli
č
ina cementa i zrna agregata manjih od 0,25 mm za beton kategorije B.II ne može biti manja
od vrednosti prikazanih u tabeli 5.
Tabela 5.
Koli
č
ina cementa i zrna agregata manjih od 0,25 mm
Najve
ć
a frakcija agregata
(u mm)
Najmanja ukupna koli
č
ina
cementa i
č
estica manjih od
0,25 mm u kg/m
3
betona
4 - 8
8 - 1 6
16 - 32
32 - 63
500
425
350
300
31
Ako je beton izložen delovanju agresivne sredine radi osiguranja trajnosti u takvim sredinama, pri
utvr
đ
ivanju sastava betona, kao i pri njegovom ugra
đ
ivanju i negovanju, moraju se preduzeti odgovaraju
ć
e
mere.
32
Betoni izloženi delovanju mraza ili mraza i soli, moraju se štititi aeriranjem. Koli
č
ina uvu
č
enog vazduha
mora odgovarati vrednostima navedenim u tabeli 6.
Tabela 6.
Koli
č
ina uvu
č
enog vazduha
Najve
ć
a frakcija agregata
(u mm)
Sadržaj pora
(u %)
32 - 63
16 - 32
8 - 1 6
4 - 8
2 - 3
3 - 5
5 - 7
7 - 1 0
Koli
č
ina uvu
č
enog vazduha ispituje se prema jugoslovenskom standardu JUS U.M 031.

9
Standardna konzistencija, po
č
etak i kraj vezivanja i stalnost zapremine cementa ispituju se prema propisu
o jugoslovenskom standardu JUS B.C8.023.
Uzorci cementa se ispituju prilikom svake dnevne isporuke cementa iste klase ili vrste ili ako je cement
odležao više od tri meseca.
Jedno ispitivanje može se obaviti na najviše 250 t dopremljenog, odnosno upotrebljenog cementa.
Pri ispitivanju cementa proizvo
đ
a
č
mora da odvoji poseban uzorak cementa i da ga, prema propisu o
jugoslovenskom standardu JUS B.C1.012,
č
uva šest meseci, s tim da se u projektu konstrukcije može
predvideti
č
uvanje uzorka cementa do primopredaje objekta.
Ako se ispitivanjem utvrdi da cement ne ispunjava zahteve kvaliteta iz ovog
č
lana, upotreba takvog
cementa se obustavlja i vrši se potpuno ispitivanje svih fizi
č
ko-mehani
č
kih i hemijskih svojstava cementa
na posebnom uzorku.
Dodaci betonu ispituju se prema propisu o jugoslovenskom standardu JUS U.M1.037 za svaku šaržu
prilikom dopremanja dodataka betonu na gradilištu ili ako je vreme odležavanja dodataka betonu na
gradilištu duže od šest meseci.
Rezultati ispitivanja sastojaka betona evidentiraju se u dokumentaciji o ispitivanju.
40
Konzistenciju svežeg betona svake vrste betona proizvo
đ
a
č
ispituje na po
č
etku proizvodnje betona, u
smislu
č
lana 22. ovog pravilnika, pri izradi betonskih tela za ispitivanje svojstava o
č
vrslog betona, prema
propisu o jugoslovenskom standardu JUS U.M1.020 ili najmanje jedanput u toku radne smene.
Ako je to odre
đ
eno programom ispitivanja, konzistencija svežeg betona može se dodatno ispitivati na
mestu ugra
đ
ivanja betona.
Ako je projektom konstrukcije ili programom ispitivanja odre
đ
eno, koli
č
ina pora u aeriranom svežem
betonu svake vrste betona, ispituje se prema propisu o jugoslovenskom standardu JUS U.M1.031, a
prilikom betoniranja u posebnim uslovima, temperatura svežeg betona ispituje se prema propisu o
jugoslovenskom standardu JUS U.M1.032.
41
U proizvodnji betona kateogrije B.II proizvo
đ
a
č
ispituje
č
vrsto
ć
u pri pritisku na uzorku koji se uzima za
svaku vrstu betona, i to svaki dan kad se beton proizvodi ili na svakih 50 m
3
proizvedenog betona,
odnosno na svakih 75 mešavina, s tim da se uzima slu
č
aj koji daje ve
ć
i broj uzoraka.
Ako je koli
č
ina proizvedenog betona u vreme ocenjivanja
č
vrsto
ć
e pri pritisku ve
ć
a od 2000 m
3
, uzorci za
ispitivanje betona uzimaju se na svakih 100 m
3
, odnosno na svakih 150 mešavina.
U partiji betona koja se u vreme ocenjivanja proizvodi u koli
č
ini ve
ć
oj od 1000 m
3
može se izvršiti
najviše 30 ispitivanja.
Za svaku vrstu betona koja se u vreme ocenjivanja proizvodi u koli
č
ini manjoj od 1000 m
3
vrši se
najmanje 10 ispitivanja.
Rezultati ispitivanja
č
vrsto
ć
e pri pritisku betona ocenjuju se prema propisu o jugoslovenskom standardu
JUS U.M1.051.
42
Ispitivanje vodonepropustljivosti, otpornosti na dejstvo mraza, habanja i otpornosti na štetne uticaje
sredine proizvo
đ
a
č
obavlja na na
č
in odre
đ
en projektom betona i prema odgovarju
ć
im propisima o
jugoslovenskim standardima.
43
Uzorke betona za kontrolu proizvodnje uzima proizvo
đ
a
č
u fabrici betona. Uzorak svežeg betona od koga
se izra
đ
uju sva probna tela potrebna za ispitivanja
č
vrsto
ć
e i drugih svojstava betona uzima se iz iste
mešavine.
44
Na mestu pražnjenja iz transportnih sredstava, odnosno na mestu ugra
đ
ivanja betona izvo
đ
a
č
betonskih
radova mora evidentirati podatke karakteristi
č
nih svojstava betona i vreme trajanja transporta.
Konzistenciju dopremljenog betona koja mora odgovarati konzistenciji odre
đ
enoj projektom treba
kontrolisati vizuelno, meriti i evidentirati po istom postupku kao u fabrici betona, najmanje jednim
ispitivanjem u jednoj smeni.
10
g) OCENA POSTIGNUTE MARKE BETONA PO PARTIJAMA
45
Kvalitet svake vrste betona ocenjuje se odvojeno, na osnovu rezultata ispitivanja.
46
Ocena marke betona (MB) vrši se po partijama, u skladu sa programom kontrole, prema jednom od
navedenih kriterijuma:
KRITERIJUM 1
Ovaj kriterijum primenjuje se ako se raspolaže sa n
≤
15 rezultata ispitivanja
č
vrsto
ć
e na 3, 6 i sa više
uzastopno uzetih uzoraka. Partije
č
ine grupe od tri uzastopna rezultata ispitivanja (X
1
, X
2
X
3
):
3
1
m
MB k
≥
+
1
2
x
MB k
≥
−
,
gde je:
k
1
= k
2
= 3 MPa
- za uhodanu proizvodnju;
k
1
= 4 MPa i k
2
= 2 MPa - za vreme uhodavanja proizvodnje,
m
3
- aritmeti
č
ka sredina od tri uzastopna rezultata ispitivanja, u MPa,
x
1
- najmanja vrednost od tri uzastopna rezultata ispitivanja, u MPa,
KRITERIJUM 2
Ovaj kriterijum primenjuje se na ve
ć
e partije iste vrste betona, sa brojem rezultata 10
≤
n
≤
30, kada je
poznata standardna devijacija
σ
odre
đ
ena ranijim ispitivanjima iz ve
ć
eg broja rezultata (najmanje n
0
≥
30):
n
m
MB 1.2
≥
+
σ
;
1
x
MB 4(MPa)
≥
−
KRITERIJUM 3
Ovaj kriterijum primenjuje se na partije sa 15
≤
n
≤
30, kad se ra
č
una sa procenjenom standardnom
devijacijom S
n
od n rezultata:
m
n
≥
MB + 1,3
⋅
S
n
;
x
1
≥
MB - 4 (MPa)
gde je:
MB - marka betona;
n - broj rezultata ispitivanja u jednoj partiji;
m
n
- aritmeti
č
ka sredina od n rezultata ispitivanja (MPa)
σ
- standardna devijacija odre
đ
ena na osnovu velikog broja ranijih ispitivanja iste vrste betona (n
0
≥
30)
(
)
2
n
i
0
m
x
n
Σ
−
σ =
S
n
- procenjena standardna devijacija od n rezultata ispitivanja
(
)
2
n
i
n
m
x
S
n 1
Σ
−
=
−
x
1
- najmanja vrednost ispitivane
č
vrsto
ć
e (MPa) od n rezultata;
x
i
- vrednosti svake pojedine
č
vrsto
ć
e u partiji od n rezultata.

12
Varijacije stvarnih vrednosti
č
vrsto
ć
e betona pri zatezanju mogu biti ±30% datih u tabeli 7.
Pri odre
đ
ivanju grani
č
nog stanja pojave prslina, za
č
vrsto
ć
u betona pri aksijalnom zatezanju koristi se
vrednost 0,7f
bzm
Za odnos
č
vrsto
ć
e betona pri zatezanju savijanjem f
bzs
i
č
vrsto
ć
e betona pri aksijalnom zatezanju f
bz
,
koriste se vrednosti date izrazom
bzs
4
bz
f
0.4
0.6
1,
f
d
⎛
⎞
=
+
</
⎜
⎟
⎝
⎠
gde je :
d - visina popre
č
nog preseka elementa, u m;
</
-
oznaka za donju granicu važenja izraza
ž) DEFORMACIJE BETONA PRI KRATKOTRAJNIM DEJSTVIMA
52
Stati
č
ki modul elasti
č
nosti betona pri jednoaksijalnom pritisku, kad je to predvi
đ
eno projektom
konstrukcije, odre
đ
uje se eksperimentalno, prema propisima o jugoslovenskom standardu JUS U.M1.025.
Ako se ne raspolaže rezultatima ispitivanja iz stava 1. ovog
č
lana za napone pritiska 6
v
≤
0,4f
bk
, mogu se
usvojiti srednje vrednosti modula elasti
č
nosti betona date u tabeli 8.
Tabela 8.
Modul elasti
č
nosti betona
f
bk
15
20
25
30
35 40 45 50 55
60
E
b
(GPa)
27 28,5 30
31,5
33 34 35 36 37
38
Vrednosti modula elasti
č
nosti betona datih u tabeli 8 odgovaraju starosti betona t = 28 dana, a odre
đ
ene su
izrazom
3
b
bk
E
9.25
f
10 ,
=
⋅
+
gde je:
f
bk
u (MPa), a E
b
u (GPa).
Modul elasti
č
nosti betona starosti manje ili ve
ć
e od 28 dana može se odrediti koriš
ć
enjem istog izraza, s
pretpostavljenim i l i ispitanim vrednostima karakteristi
č
ne
č
vrsto
ć
e betona pri pritisku f
bk
(t) za
odgovaraju
ć
e starosti betona.
Vrednosti modula elasti
č
nosti betona odre
đ
ene ovim
č
lanom koriste se i pri zatezanju betona.
53
U
slu
č
ajevima kad se uticaj popre
č
nih deformacija betona ne može zanemariti, usvaja se vrednost
Poasonovog koeficijenta
ν
b
=0,2.
54
Modul smicanja betona izra
č
unava se prema izrazu
(
)
b
b
b
E
G
2 1
=
+ ν
13
55
Za koeficijent termi
č
ke dilatacije betona usvaja se vrednost
α
T
=10
-5
/
°
K
z) DEFORMACIJE BETONA ZAVISNE OD VREMENA – SKUPLJANJE I TE
Č
ENJE BETONA
56
Zavisnost skupljanja i te
č
enja betona od vremena i kona
č
ne vrednosti skupljanja i te
č
enja betona odre
đ
uju
se eksperimentalno, prema propisima o jugoslovenskim standardirna JUS U.M1.029 i JUS U.M1.027.
57
Ako kona
č
ne vrednosti skupljanja betona
ε
s
∞
=
ε
s
(t
∞
), za vreme t
∞
, nisu odre
đ
ene ispitivanjem, za nearmirani
beton koji se održava u vlažnom stanju najmanje prvih sedam dana i pri temperaturi sredine od približno
293°K (20°C) mogu se, za betone spravljene sa portland-cementom bez dodataka, koristiti vrednosti date u
tabeli 9.
Tabela 9.
Kona
č
ne vpednosti skupljanja nearmiranog betona
Srednja debljina
preseka elementa
d
m
(u cm)
Kona
č
ne vrednosti skupljanja nearmiranog
betona
σ
s
∞
(‰)
Relativna vlažnost sredine (u %)
40%
70%
90%
u vodi
≤
10
20
≥
40
0,56
0,48
0,42
0,10
0,34
0,30
0,15
0,12
0,10
0
Srednja debljina preseka elementa odredjena je izrazom
b
m
2A
d
O
=
gde je:
A
b
- površina popre
č
nog preseka betonskog elementa, u cm
2
;
O - obim popre
č
nog preseka elementa u dodiru sa vazduhom, u cm.
Za elemente i konstrukcije u zatvorenim prostorima može se smatrati da se nalaze u sredini sa relativnom
vlažnoš
ć
u 40% (veoma suva sredina). Za nezašti
ć
ene elemente i za elemente i konstrukcije u slobodnom
prostoru smatra se da su u sredini sa relativnom vlažnoš
ć
u 70% (srednje vlažna sredina). Za konstrukcije
neposredno iznad vodene površine, relativna vlažnost može da dostigne 90% (veoma vlažna sredina), što
se za zna
č
ajne konstrukcije mora potvrditi merenjem, prema uslovima projekta konstrukcije.
Kona
č
ne vrednosti skupljanje betona date u tabeli 9 odnose se na betone slabo plasti
č
ne i plasti
č
ne
konzistencije. Vrednosti skupljanja treba pove
ć
ati za 15% kad je konzistencija sveže betonske mase,
odre
đ
ena prema
č
lanu 22. ovog pravilnika, žitka, odnosno smanjiti za 15% kad je konzistencija svežeg
betona mase kruta.
58
Za odnose skupljanja betona u vremenu t posle prestanka negovanja betona (najmanje prvih sedam dana)
ε
s
(t) i kona
č
nih vrednosti skupljanja
ε
s
(t
∞
), u zavisnosti od dimenzija popre
č
nog preseka elementa i
relativne viažnosti sredine, za elemente i konstrukcije koje se nalaze u sredini približno stalne vlažnosti i
temperature, mogu se koristiti vrednosti date u tabeli 10.
Tabela 10.
Zavisnost skupljanja betona od vremena
Relativna
vlažnost
sredine
(u %)
Srednja
debljina
preseka
elementa
d
m
(u cm)
Zavisnost skupljanja betona od vremena
ε
s
(t)/
ε
s
(t
∞
)
Vreme t posle prestanka negovanja betona
(dana/godine)
7
14
28
90
365
3 godine
40%
≤
10
20
≥
40
0,20
0,10
0,05
0,28
0,15
0,07
0,38
0,23
0,10
0,60
0,40
0,20
0,85
0,68
0,45
0,95
0,88
0,73
70%
≤
10
20
≥
40
0,16
0,08
0,03
0,23
0,13
0,05
0,30
0,18
0,08
0,50
0,30
0,15
0,75
0,58
0,35
0,90
0,83
0,63

15
a) dilatacije te
č
enja betona
ε
b
φ
(t,t
0
) u trenutku vremena t, pri dejstvu konstantnog napona od trenutka t
0
,
linearno su zavisne od napona
( )
( )
( ) ( )
b
0
b
0
0
b
0
t
t, t
t, t
E t
ϕ
σ
ε
=
ϕ
b) dilatacije te
č
enja betona usled priraštaja napona u razli
č
itim trenucima vremena mogu se sabirati.
62
Umesto integralnog oblika veze napona i dilatacija u betonu, za prora
č
unavanje uticaja te
č
enja i
skupljanja betona u elementima i konstrukcijama može se koristiti algebarska veza napona i dilatacija u
betonu u obliku:
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
b
0
b
0
0
b
b
0
0
0
s
0
b
0
b
0
t
1
t, t
1
t, t
t
t
1
t, t
t, t
t, t
E t
E t
σ
⎡
⎤
⎡
⎤ ⎡
⎤
ε
=
+ ϕ
+
σ
− σ
+ χ
ϕ
+ ε
⎣
⎦
⎣
⎦ ⎣
⎦
gde je:
ε
b
(t,t
0
) - ukupna dilatacija betona u trenutku vremena t usled dejstva napona od trenutka t
0
i uticaja
deformacija nezavisnih od napona (skupljanje betona) u intervalu vrernena (t-t
0
);
σ
b
(t
0
),
σ
b
(t) - naponi u betonu u trenutku optere
ć
enja t
0
i trenutku vremena t,
φ
(t,t
0
) - koeficijent te
č
enja betona,
ε
s
(t,t
0
) - skupljanje betona u intervalu vremena (t-t
0
),
E
b
(t
0
) - modul elasti
č
nosti betona u trenutku optere
č
enja t
0
;
χ
(t,t
0
) - koeficijent starenja.
Za uobi
č
ajene starosti betona pri optere
ć
enju i istorije eksploatacionih optere
ć
enja armiranobetonskih
konstrukcija za kona
č
nu vrednost koeficijent starenja može se uzeti:
χ
∞
=
χ
(t
∞
,t
0
)=0.75 do 0.85
III
Č
ELIK ZA ARMIRANJE
63
Za armiranje konstrukcija i elemenata od betona koriste se žice (ø
≤
12 mm) i l i šipke ( ø > 12 mm), od
glatkog
č
elika (GA), visokovrednih prirodno tvrdih rebrastih
č
elika (RA), hladno vu
č
ene glatke i orebrene
žice - mrežasta armatura (MAG i MAR) i Bi armatura (BiA).
Osim
č
elika iz stava 1. ovog
č
lana, mogu se koristiti i drugi oblici i vrste
č
elika ako se ispitivanjem
prethodno dokaže da oni ispunjavaju uslove predvi
đ
ene ovim pravilnikom i da se njihovom upotrebom
obezbe
đ
uje sigurnost i trajnost konstrukcije i elemenata od betona.
64
Glatka armature (GA) od mekog betonskog
č
elika kvaliteta 240/360 izra
đ
uje se u obliku žice i šipki.
Žice i šipke mekog betonskog
č
elika kružnog su popre
č
nog preseka, a koriste se u nazivnim pre
č
nicima od
5, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18, 20, 22, 25, 28, 32 i 36 mm. Površina nazivnog pre
č
nika može biti manja do 5% od
nazivne površine popre
č
nog preseka.
Glatki betonski
č
elik isporu
č
uje se u pravim šipkama, šipkama savijenim u petlje i u koturovima.
Glatka armatura (GA) od mekog betonskog
č
elika kvaliteta 220/340 izra
đ
uje se u obliku žice, a koristi se u
nazivnim pre
č
nicima od 5, 6, 8, 10 i 12 mm.
65
Rebrasta armatura (RA) od visokovrednog prirodno tvrdog
č
elika kvaliteta 400/500 izra
đ
uje se u obliku
žice i šipki.
Žice i šipke rebraste armature imaju podužna i popre
č
na rebra, koja me
đ
usobno zaklapaju razli
č
ite
uglove.
Oblik, veli
č
ina i me
đ
usobni položaj rebara moraju biti takvi da obezbede potrebnu duktilnost
č
elika i
adheziju šipki i betona u stepenu koji odgovara
č
vrsto
ć
i
č
elika.
16
Žice i šipke rebraste armature RA-400/500-2 imaju popre
č
na rebra nepromenljivog popre
č
nog preseka, a
koriste se u pre
č
nicima 6, 8, 10, 12 i 14 mm (sl. 1a). Žice i šipke rebraste armature RA-400/500-2 imaju
popre
č
na rebra promenljivog popre
č
nog preseka u obliku srpa, a koriste se u pre
č
nicima od 6, 8, 10, 12, 14,
16, 19, 22, 25, 28, 32, 36 i 40 mm (sl. 1b).
Slika 1
Površina preseka žice i šipke rebraste armature može da bude manja do 4% od površine preseka
nazivnog pre
č
nika.
66
Zavarene armature mreže od hladno vu
č
ene žice izra
đ
uju se od glatkog
č
elika (MAG 500/560) i
orebrenog
č
elika (MAR 500/560).
Zavarene armaturne mreže sastoje se od pravih, me
đ
usobno upravnih zavarenih žica, tolerancije i drugo
utvr
đ
eni su jugoslovenskim standardom JUS U.M1. 091.
67
Bi-armatura BiA-680/800 jeste specijalno oblikovana armatura od hladnovu
č
ene žice. Sastoji se od dve
podužne žice me
đ
usobno spojene pre
č
kama,
č
ije su osovine u istoj ravni, a ozna
č
ava se slovima BiA i
brojem koji ozna
č
ava pre
č
nik podužnih žica izražen u desetim delovima milimetra.
Podužne žice su od glatke, okrugle hladno vu
č
ene žice kvaliteta
č
elika 680/800, a pre
č
ke - od kvaliteta
č
elika 240/360.
Slika 2
Tipovi
č
elika koji se koriste za Bi-armaturu dati su u tabeli 13. Odstupanje mera, kontrola kvaliteta i
isporuka utvr
đ
eni su jugoslovenskim standardom JUS U.M1.092.
Tabela 13.
Mere Bi
č
elika za armaturu BiA-680/800
TIP BiA
Podužne žice
Pre
č
ke
Unutrašnji
razmak
(e)
mm
Pre
č
nik Površina
(Ø) (A)
mm cm
Razmak
osovina
(c)
mm
Visina
(v)
mrn
Širina
(š)
mm
BiA 31
20
3,1 0,15
95
3,0
2,5
BiA 36
20
3,6 0,20
95
3,5
2,5
BiA 40
20
4,0 0,25
95
4,0
3,0
BiA 56
20
5,6 0,50
95
5,5
3,5
BiA 69
20
6,9 0,75
95
7,0
3,5
BiA 80
20
8,0 1,00
95
8,0
1,0
BiA 89
20
8,9 1,25
95
9,0
4,5
BiA 98
20
9,8 1,50
95
10,0
5,0
BiA 113
23
11,3 2,00
95
12,0
6,0

18
Tabela 14.
Karakteristike
č
elika za armirani beton
19
IV OSNOVE PRORA
Č
UNA
73
Uticaji u presecima armiranobetonskih elemenata i konstrukcija prora
č
unavaju se po teoriji konstrukcija.
Za prora
č
unavanje stati
č
kih uticaja u stati
č
ki neodre
đ
enim sistemima po pravilu se u ra
č
un uvode
krutosti, zavisno od stanja prslina elementa, kao i procenta armiranja preseka. Ti uticaji mogu se
odre
đ
ivati i zavisno od krutosti neisprskalog betonskog elementa, bez uzimanja u ra
č
un uticaja armature,
osim za zategnute elemente. Ako su procenti armiranja osetni, vodi se ra
č
una i o uticaju armature pri
odre
đ
ivanju krutosti elementa.
Izuzetno, uticaji u presecima mogu se odrediti i na osnovu rezultata ispitivanja na konstrukcijama i na
modelima.
74
U prora
č
un uticaja betonskih i armiranobetonskih elemenata uvode se optere
ć
enja prema propisima za
optere
ć
enja konstrukcija.
75
Preseci armiranobetonskih elemenata prora
č
unavaju se prema grani
č
nim stanjima nosivosti i prema
grani
č
nim stanjima upotrebljivosti. Prora
č
un prema grani
č
nim stanjima upotrebljivosti obuhvata prora
č
un
prema grani
č
nim stanjima prslina i prora
č
un prema grani
č
nim stanjima deformacija.
Preseci armiranobetonskih elemenata mogu se prora
č
unavati i prema dopuštenim naponima. U tom slu
č
aju,
neophodan je prora
č
un prema grani
č
nim stanjima prslina - za elemente hidrotehni
č
kih konstrukcija i
konstrukcija u vodi i l i u vlažnim i agresivnim sredinama, kao i prora
č
un prema grani
č
nim stanjima
deformacija - za elemente konstrukcija za koje je propisano ispitivanje probnim optere
ć
enjem, prema
č
lanu
278. ovog pravilnika.
1. PRORA
Č
UN PRESEKA PREMA GRANI
Č
NIM STANJIMA NOSIVOSTI
76
Konstrukcije i elementi od armiranog betona prora
č
unavaju se prema grani
č
nim stanjima nosivosti, pod
uslovom da se za takve elemente prora
č
unaju deformacije i otvori prsline
č
ije su najve
ć
e vrednosti
odre
đ
ene
č
l.110. do 118. ovog pravilnika.
a) PRORA
Č
UN GRANI
Č
NE NOSIVOSTI PRESEKA ZA UTICAJE MOMENATA
SAVIJANJA I NORMALNIH SILA
77
Osnovne pretpostavke za prora
č
un preseka prema grani
č
nom stanju nosivosti - lomu, od uticaja
grani
č
nih vrednosti momenata i normalnih sila, jesu slede
ć
e:
-
raspodela dilatacija po visini preseka je linearna;
-
beton u zategnutoj zoni pri lomu ne prima sile zatezanja;
-
raspodela napona u betonu i
č
eliku usvaja se prema idealizovanim radnim dijagramima napon-
dilatacija (
σ
/
ε
) betona i
č
elika definisanim
č
l. 82. do 86. ovog pravilnika.
78
Sile u presecima linijskih nosa
č
a odre
đ
uju se, po pravilu, prema teoriji elasti
č
nosti. Za stati
č
ki neodre
đ
ene
konstrukcije ti uticaji za grani
č
no stanje loma mogu se odrediti i prema teoriji elasti
č
nosti sa ograni
č
enom
preraspodelom, i to tako što se uticaj - momenti savijanja u najoptere
ć
enijim presecima po teoriji
elasti
č
nosti smanjuju ili
pove
ć
avaju za veli
č
inu
lim
'
20 1
%
⎛
⎞
µ − µ
−
⎜
⎟
µ
⎝
⎠

21
81
Uticaji od seizmi
č
kih sila prora
č
unavaju se prema propisima za izgradnju objekata visokogradnje u
seizmi
č
kim podru
č
jima, a nosivost preseka dokazuje se samo prema grani
č
nom stanju loma.
Prora
č
unavarije armiranorbetonskih skloništa na dejstvo udarnog talasa eksplozije i dokaz nosivosti preseka
vrši se prema jugoslovenskim propisima za zaštitne objekte.
82
Za prora
č
un preseka prema grani
č
nom stanju nosivosti - lomu, koji su napregnuti na savijanje, savijanje
normalnom silom, i l i samo normalnom silom pritiska uzima se naponsko-deformacijski dijagram (
σ
b
/
ε
b
)
pritisnutog betona u obliku kvadratne parabole, gde je:
(
)
B
b
b
b
f
4
4
σ =
− − ε ε
u intervalu 0‰
≤
ε
b
≤
2‰
a u obliku prave
σ
b
=f
b
u intervalu 2‰
≤
ε
b
≤
3,5‰
Slika 3
Ra
č
unska
č
vrsto
ć
a pri pritisku f
B
zavisi od marke betona, a brojne vrednosti date su u tabeli 15.
Tabela 15.
Ra
č
unske
č
vrsto
ć
e pri pritisku f
B
za radni dijagram parabola i prava
MB
10
15
20
30
10
50
60
f
B
(MPa)
7
10,5
14
20,5
25,5
30
33
Ra
č
unanje
č
vrsto
ć
e za marku betona 10 odnosi se na nearmirani beton.
Za elemente konstrukcije visine preseka manje od 12 cm, ra
č
unska
č
vrsto
ć
a f
B
umanjuje se za 10% u
odnosu na vrednosti date u tabeli 15.
Kod popre
č
nih preseka gde je pritisnuta zona betona kružnog i l i trougaonog oblika, kod preseka
nepravilnih oblika, kao i kod pravougaonih preseka napregnutih na koso savijanje sa normalnom silom i l i
bez nje, sa položajem neutralne l i n i je unutar popre
č
nog preseka, može se pri prora
č
unu preseka po
grani
č
noj nosivosti - lomu umesto ra
č
unskog dijagrama parabola i prava, prikazanog na slici 3a, koristiti
uproš
ć
eni dijagram u obliku pravougaonika (sl. 3b), sa grani
č
nom
č
vrsto
ć
om f
B
i neutralnom linijom:
a
b
0.8
x
h
1
/
=
⋅
+ ε ε
, gde je
ε
b
> 3‰
83
Za ra
č
unski dijagram
č
elika (
σ
a
/
ε
a
) uzima se bilinearni radni dijagram sa grani
č
nom
č
vrsto
ć
om
č
elika
jednakom granici razvla
č
enja
σ
v
, odnosno
σ
02
i najve
ć
im dopuštenim dilatacijama
č
elika
σ
a
= 10‰.
Slika 4
22
84
Za elemente napregnute na
č
isto savijanje, savijanje sa normalnom silom i sa centri
č
nom normalnom silom,
grani
č
ne vrednosti dilatacija betona
ε
b
, i
č
elika
ε
a
, date su za odgovaraju
ć
a naponska stanja preseka za
podru
č
ja 1 do 5 (sl. 5), gde je:
podru
č
je 1 - centri
č
no zatezanje i ekscentri
č
no zatezanje (mali ekscentricitet);
podru
č
je 2 -
č
isto savijanje ili savijanje sa normalnom silom sa iskoriš
ć
enom i neiskoriš
ć
enom nosivoš
ć
u
betonskog preseka (
ε
b
≤
3,5 ‰) i iskoriš
ć
enjem dilatacije
č
elika do 10 promila;
podru
č
je 3 -
č
isto savijanje i l i savijanje sa normalnom silom sa punim iskoriš
ć
enjem dilatacija ivi
č
nog
vlakna betonskog preseka (
ε
B
= 3,5‰) i dilatacijama
č
elika
ε
v
≤
ε
a
,
≤
10 ‰ ,
gde je
ε
v
=
σ
v
/E
a
podru
č
je 4 - savijanje s normalnom silom pritiska pri iskoriš
ć
enju dilatacija ivi
č
nog vlakna betona
(
ε
B
=3,5
‰
) i dilatacije
č
elika u granicama; 0
≤
ε
a
≤ε
v
.
podru
č
je 5 - centri
č
ni pritisak i l i ekscentri
č
ni pritisak (mali ekscentricitet). Za to podru
č
je je
ε
b1
= 3,5 -
0,75
ε
b2
gde je 0
≤
ε
b2
≤
2,0 ‰; Za centri
č
ni pritisak je
ε
b1
=
ε
b2
= 2,0‰.
Slika 5
85
Kod dvostruko armiranih preseka uticaj pritisnute armature može se uzeti pri prora
č
unu nosivosti
preseka ako je ta armatura povezana uzengijama
č
iji razmak ne sme biti ve
ć
i od 20 cm niti ve
ć
i od 15Ø
,
gde
je Ø najamanji pre
č
nik podužne pritisnute amrature.
86
Umesto prora
č
unskog dijagrama
σ
b
/
ε
b
,
definisanog
č
lanom 82. ovog pravilnika (sl. 3a), pri prora
č
unu preseka
prema grani
č
nom stanju nosivosti–lomu, može se koristiti i dijagram
σ
b
/
ε
b
, dat u obliku kvadratne parabole:
2
b
B
b
B
B
B
2f
2
⎛
⎞
ε
σ =
ε −
⎜
⎟
ε
ε
⎝
⎠
gde je teme parabole odre
đ
eno grani
č
nom dilatacijom
ε
B
= 3,5% i ra
č
unskom
č
vrsto
ć
orn betona pri pritisku f
B
(sl. 6 ) . Ra
č
unske
č
vrsto
ć
e betona f
B
date su u tabeli 16.
Tabela 16.
Ra
č
unske
č
vrsto
ć
e betona f
B
pri pritisku za prora
č
unski dijagram parabola II reda
MB
10*
15
20
30
40
50
60
f
B
(MPa)
7
10,5
14
21
28
32,5
35,5
Za elemente konstrukcija
č
ija je visina manja od 12 cm, ra
č
unska
č
vrsto
ć
a f
B
, umanjuje se za 10% od
vrednosti datih u tabeli 16.
Ako se pri prora
č
unu preseka koristi dijagram
σ
b
/
ε
b
, dat u ovom
č
lanu, dopušta se da, za centri
č
ni pritisak,
maksimalne dilatacije pritisnutog betona iznose
ε
b1
=
ε
b2
= 2,5‰. Pri tom, za ekscentri
č
ni pritisak - mali
ekscentricitet (podru
č
je 5 - sl. 5,
č
lan 84. ovog pravilnika) važi
ε
b1
= 3,5 - 0,4
ε
b2
.

24
91
Za prora
č
un armature unutar podru
č
ja u kome je
τ
n(T)
>
τ
r
, primenjuje se model rešetke sa promenljivim
nagibom pritisnutih betonskih dijagonala.
U podru
č
ju gde
τ
r
<
τ
n
(T)
≤
3
τ
r
(sl. 8a), potrebna armatura se izra
č
unava na osnovu redukovane ra
č
unske
transverzalne sile:
T
Ru
=T
mu
-T
bu
Sila T
bu
odre
đ
ena je izrazom:
( )
bu
r
n
1
T
3
T bz
2
⎡
⎤
=
τ − τ
⎣
⎦
U podru
č
ju u kome je ispunjen uslov 3
τ
r
<
τ
n
(T)
≤
5
τ
r
(sl.8b) uzima se ra
č
unska transverzalna sila:
T
Ru
=T
mu
Nominalni smi
č
u
ć
i napon ne sme biti ve
ć
i od vrednosti 5
τ
r
.
92
Potrebna armatura, za prijem grani
č
nih uticaja od transverzalnih sila, u vidu uzengija i l i koso povijenih
šipki, odre
đ
uje se na osnovu obrasca:
(
)
vu
a
v
H
A
,
cos
sin
ctg
=
σ
α +
α ⋅
α
gde se zna
č
enje uglova
α
i
θ
vidi na slici 10. Pri tome je:
x b
Ru
vu
x a
T
H
dx
z
=
=
=
∫
gde je:
H
vu
-
ukupna sila smicanja, tj. horizontalna sila veze na dužini osiguranja nosa
č
a
λ
= b - a, tj. na delu
nosa
č
a na kome je
τ
n
(T)>
τ
r
(sl. 8);
σ
v
- granica rarvla
č
enja upotrebljenog
č
elika.
Slika 8
Ako u oblasti oslonca dijagram napona
τ
n
(T) po karakteru odgovara slu
č
aju predstavljenom na slici 9a,
horizontalnu silu veze H
v
treba izra
č
unati za celokupnu dužinu
λ
.
Na delu C-C
2
, gde je
τ
r
<
max
τ
n
(T)
≤
3
τ
r
redukciju napona
τ
treba izvršiti prema izrazu odre
đ
enom u
č
lanu 91.
ovog pravilnika, dok na delu C-C
1
smanjenje ra
č
unskog smi
č
u
ć
eg napona od maksimalne vrednosti do
vrednosti
τ
r
treba izvršiti linearno (sl. 9a).
U slu
č
aju 3
τ
(T) <
τ
P
(T)
≤
5
τ
redukcija smi
č
u
ć
eg napona vrši se prema
č
lanu 91. ovog pravilnika
samo na delu nosa
č
a C
1
-C
2
(sl. 9b).
Uglovi
α
i
θ
, dati u izrazu za površinu armature A
a
, predstavljaju ugao nagiba armature
α
za prijem
transverzalnih sila (uzengije i koso povijene šipke), gde se uzima da je
α
m
ι
n
= 45°. Ugao nagiba pritisnutih
betonskih dijagonala
θ
(sl. 10) bira se u granicama 25°
≤θ
'
≤
55°.
25
Slika 9
Slika 10
93
Površina dodatne podužne zategnute armature
∆
A
a
, usled delovanja transverzalnih sila, koja se sabira sa
postoje
ć
om podužnom armaturom sra
č
unatom za momente savijanja, izra
č
unava se pomo
ć
u izraza:
(
)
Ru
a
v
T
A
ctg
ctg
2
∆
=
θ −
α
σ
94
Mininalna površina preseka popre
č
ne armature (A
au
) u vidu dvose
č
ne uzengije (m
=
2) ili višese
č
ne
uzengije (m>2) koja se mora usvojiti na dužini
λ
, ako je
τ
n
(T) >
τ
r
odre
đ
uje se izrazom:
min
A
au
=
min
µ
u
⋅
b
⋅
e
u
u kome e
u
predstavlja razmak uzengija, a min µ
u
≥
0,2%.
Maksimalni razmak uzengija u ovom slu
č
aju ne sme biti ve
ć
i od polovine stati
č
ke visine preseka, odnosno
manje strane preseka, odnosno 25 cm.
95
Ublažavanje uticaja transverzalnih sila T
u
iz
č
lana 89. ovog pravilnika može se uneti u prora
č
un
raspore
đ
ivanjem reakcija oslonca na širini
λ
=b+1,5d, prema slici 11.
Slika11

27
100
U slu
č
aju kombinovanog delovanja transverzalne sile T
mu
i torzionog momenta i M
TRu
, mora biti ispunjen
uslov da je:
τ
n
=
τ
n
(T+M
T
)=
τ
n
(T)+
τ
n
(M
T
)
≤
5
τ
r
.
Kada je
τ
n
<
τ
r
nije potrebna nikakva ra
č
unska armatura. Pri naponima
τ
r
<
τ
n
≤
3
τ
r
, ra
č
unske vrednosti
transverzalne sile T
mu
i torzionog momenta M
TRu
dobijaju se uzimanjem u obzir veli
č
ina T
bu
i M
Tbu
, koje
umanjuju veli
č
ine T
u
i M
Tu
. Za slu
č
aj 3
τ
r
<
τ
n
,
≤
τ
r
mora se ra
č
unati sa vrednostima T
bu
= M
Tbu
=0.
101
Podužna dodatna zategnuta armatura
∆
A
a
za prijem uticaja od transverzalne sile, izra
č
unata prema
č
lanu
93. ovog pravilnika, ra
č
una se nezavisno od podužne armature za uticaje od momenata savijanja. Ukupna
podužna armatura u slu
č
aju simultanog delovanja tih uticaja dobija se superpozicijom dobijenih vrednosti.
U slu
č
aju simultanog delovanja torzije i savijanja, podužna armatura se odre
đ
uje posebno za uticaje od
momenata torzije i, posebno, za uticaje motnenata savijanja vode
ć
i ra
č
una i o armaturi
∆
A
a
odre
đ
enoj
prema
č
lanu 93. ovog pravilnika.
102
Pri kombinovanom delovanju torzije i savijanja mora se izvršiti kontrola glavnog napona pritiska u
pritisnutoj zoni preseka. U takvim slu
č
ajevima glavni naponi pritiska sra
č
unavaju se iz srednjeg normalnog
napona u kriti
č
noj zoni i smi
č
u
ć
eg napona:
Tu
b0
0
M
,
2A
⋅δ
odre
đ
enog za istu zonu.Ovako izra
č
unata vrednost glavnog napona pritiska ne sme biti ve
ć
a od 0,6 MB.
v) PRORA
Č
UN VITKIH ELEMENATA PREMA GRANI
Č
NOJ NOSIVOSTI
103
Pritisnuti armiranobetonski elementi i konstrukcije moraju biti provereni na izvijanje zavisno od vitkosti,
odnosno mora se dokazati stabilan ravnotežni položaj spoljašnjih i unutrašnjih sila kad se uzmu u obzir i
deformacije elemenata (efekti teorije II reda).
104
Za prizmati
č
ne elemente armiranobetonskih konstrukcija vitkost
λ
i
odre
đ
uje se prema izrazu:
i
i
b
h
i
λ =
gde su:
h
i
- efektivna dužina izvijanja;
i
b
- polupre
č
nik inercije betonskog dela popre
č
nog preseka za osu oko koje se presek obr
ć
e prilikom
izvijanja i l i savijanja. On se odre
đ
uje prema izrazu:
b
b
b
J
i
A
=
gde su J
b
i A
b
odgovaraju
ć
i moment inercije i površina homogenog betonskog dela popre
č
nog preseka
(ne uzimaju
ć
i u obzir prsline).
105
Provera stabilnosti od uticaja izvijanja ne vrši se u slu
č
aju ako je
λ
i
≤
25
e/d
≥
3,5
za
λ
i
≤
75
e/d
≥
3,5
⋅
λ
i
/75 za
λ
i
> 75
λ
i
≤
50-25 M
1
/M
2
28
gde su:
M
1
i
M
2
- momenti na krajevima elementa sra
č
unati po teoriji prvog reda, pri
č
emu je |M
2
|>|M
1
|;
e - ekscentricitet normalne sile sra
č
unat po teoriji I reda za elasti
č
an sistem;
d - odgovaraju
ć
a visina popre
č
nog preseka.
106
U slu
č
ajevima koji nisu obuhva
ć
eni prethodnim
č
lanom mora se vršiti provera stabilnosti od uticaja
izvijanja (efekti teorije II reda), za najnepovoljnije mogu
ć
e kombinacije spoljnih optere
ć
enja, uzimaju
ć
i i
uticaje te
č
enja betona i geometrijske neta
č
nosti, dok se efekti skupljanja mogu zanemariti.
Za vitkost 25<
λ
i
≤
75 provera stabilnosti može se vršiti približnim postupcima (metoda zamenjuju
ć
eg štapa
i l i zamenjuju
ć
e ekscentri
č
nosti). Efekti te
č
enja se mogu zanem
ə
riti ako je:
λ
i
≤
50
e/d > 2,0
N
g
≤
0,2 N
q
,
gde je N
g
normalna sila od stalnog, a N
q
normalna sila od ukupnog optere
ć
enja.
Za vitkosti 75 <
λ
i
≤
140 provera stabilnosti mora se izvršiti po teoriji grani
č
nog stanja loma (teorija II reda).
Efekti te
č
enja uzimaju se u prora
č
un u svim slu
č
ajevima koji nisu obuhva
ć
eni stavom 2 ovog
č
lana,
uvo
đ
enjem dodatne ekscentri
č
nosti, prema izrazu:
(
)
E
E
1
g
0
e
e
e
e
1
α
⋅ϕ
−α
ϕ
⎛
⎞
=
+
−
⎜
⎟
⎜
⎟
⎝
⎠
gde su:
2
g
a
E
E
id
id
b
a
2
E
i
b
N
E
; N
EJ
; J
J
J
N
l
E
π
α =
=
⋅
=
+
⋅
J
id
- idealizovani momenat inercije;
e
g
- ekscentri
č
nost normalne sile od stalnog optere
ć
enja (N
g
);
e
0
-
ekscentri
č
nost usled neta
č
nosti pri izvo
đ
enju, odre
đ
ena
č
lanom 107. ovog pravilnika.
Vitkosti
λ
i
> 140 ne dopuštaju se. Izuzetno, može se
dopustiti vitkost
λ
i
≤
200, ali samo za proveru
stabilnosti elemenata u fazama montaže. U tom slu
č
aju mora se izvršiti dokaz stabilnosti ne uzimaju
ć
i u
obzir efekte te
č
enja betona.
107
Neta
č
nosti pri izvo
đ
enju (odstupanja od vertikale) moraju se uzeti u obzir pri ta
č
nom i pri približnom
prora
č
unu. Uticaj neta
č
nosti izvo
đ
enja uvodi se preko po
č
etne ekscentri
č
nosti, gde je e
0
= l
i
/300, koja
ne može biti manja od 2 cm niti ve
ć
a od 10 cm, gde je l
i
sistemna dužina elementa.
Za okvire sa pomerljivim
č
vorovima, umesto doatne ekscentri
č
nosti e
0
uzima se dodatni nagib
α
, za koji je
- tg
α
= 1/150 - za jednospratne okvire optere
ć
ene uglavnom vertikalnim optere
ć
enjem;
- tg
α
= 1/200 - za sve ostale slu
č
ajeve.
108
Efektivna dužina izvijanja (kriti
č
na dužina) predstavlja rastojanje izme
đ
u prevojnih ta
č
aka deformacione
linije pritisnutog armiranobetonskog elementa koje se odre
đ
uju metodama elasti
č
ne analize
konstrukcijskog sistema.
Za višespratne okvire sa pomerljivim
č
vorovima (sl. 108/1) vitkost se može odrediti i prema približnom
obrascu:
k
b
i
12 A
l
δ
λ =

30
Prora
č
un prema grani
č
nim stanjima prslina zasniva se na dokazu da karakteristi
č
ne širine prslina a
k
armiranobetonskih elemenata u toku eksploatacije, uzimaju
ć
i u obzir uticaje skupljanja i te
č
enja
betona u toku vremena, nisu ve
ć
e od grani
č
nih širina prslina a
u
.
a
k
≤
a
u
112
Za karakteristi
č
nu širinu prslina a
k
usvaja se vrednost 70% ve
ć
a od srednje širine prslina a
s
. Srednja širina
prslina a
s
odre
đ
uje se zavisno od srednjeg rastojanja izmedu prslina l
p
i srednje dilatacije zategnute
armature
ε
as
.
a
s
=l
p
⋅
ε
as
pri
č
emu se uzima u obzir sadejstvo zategnutog betona izme
đ
u prslina.
113
Grani
č
ne širine prslina a
u
armiranobetonskih elemenata odre
đ
uju se na osnovu ovog pravilnika i na
osnovu posebnih zahteva iz projektnog zadatka i l i tehnološkog, hidrotehni
č
kog, arhitektonskog i drugog
projekta objekta.
Najve
ć
e vrednosti grani
č
nih širina prslina a
u
, prikazane su u tabeli 18.
Tabela 18.
Naj
υ
e
ć
e vrednosti grani
č
nih širina prslina a
u
(mm)
Agresivnost
sredine
Trajanje uticaja
stalno i dugotrajno
promenljivo
stalno, dugotrajno i
kratkotrajno promenljivo
Slaba
0,2
0,4
Srednja
0,1
0,2
Jaka
0,05
0,1
Agresivnost sredine može biti:
-
"slaba" - za elemente u unutrašnjosti objekta koji nisu izloženi vlazi, atmosferskim i korozivnim uticajima;
-
"srednja" - za elemente koji su izloženi vlazi, atmosferskim i slabijim korozivnim uticajima;
-
"jaka" - za elemente koji su izloženi jakim korozivnim uticajima, te
č
nim il i gasovitim, uklju
č
uju
ć
i
neposredni uticaj morske vode i vazduha u blizini mora.
Najve
ć
e vrednosti grani
č
nih širina prslina a
u
iz tabele 18 odnose se na armiranobetonske elemente sa
najmanjim zaštitnim slojem betona propisanim u
č
lanu 135. ovog pravilnika. Za armiranobetonske
elemente sa ve
ć
im zaštitnim slojevima betona, najve
ć
e vrednosti grani
č
nih širina prslina a
u
, srazmerno se
mogu pove
ć
ati najviše do 50% od vrednosti prikazanih u tabeli 18, ali najviše do 0,4 mm.
Najve
ć
a vrednost grani
č
nih širina prslina a
u
armiranobetonskih elemenata u kojima se skladište te
č
nosti i
gasovi iznosi 0,1 mm.
114
Prora
č
un prema grani
č
nim stanjima prslina nije neophodan za armiranobetonske elemente sa glatkom
armaturom GA 240/360 ili sa rebrastom armaturom RA 400/500, koji se nalaze u sredini slabe i l i srednje
agresivnosti, ako primenjeni pre
č
nik šipki Ø
i koeficijenti armiranja zategnute površine betona µ
z
izraženi
u procentima, ispunjavaju uslov:
( )
z
p
u
%
k a
∅
µ
≥
⋅
pri
č
emu je vrednost iz tabele 18 a
u
> 0 , 2 mm.
Koeficijent armiranja zategnute površine betona µ
z
odre
đ
uje se zavisno od površine zategnute armature A
a
,
i zategnute površine betona A
bz
:
a
z
bz
A
.
A
µ =
Koeficijent k za glatku armaturu GA 240/360 iznosi 35, a za rebrastu armaturu RA 400/500 iznosi 30.
31
b) PRORA
Č
UN PREMA GRANI
Č
NIM STANJIMA DEFORMACIJA
115
Armiranobetonski elementi prora
č
unavaju se prema grani
č
nim stanjima deformacija radi obezbe
đ
enja
funkcionalnosti konstrukcije, posebno radi obezbe
đ
enja kompatibilnosti deformacija sa opremom,
ure
đ
ajima, pregradnim zidovima, ispunama, oblogama, izolacijama i sli
č
no, kao i radi obezbe
đ
enja
potrebnih nagiba za odvodnjavanje i radi izbegavanja nepovoljnih psiholoških i estetskih utisaka i
drugo.
Prora
č
un prema grani
č
nim stanjima deformacija zasniva se na dokazu da najve
ć
e deformacije
armiranobetonskih elemenata u toku eksploatacije, uzimaju
ć
i u obzir uticaje skupljanja i te
č
enja
betona, nisu ve
ć
e od grani
č
nih deformacija.
Treba dokazati da najve
ć
i ugibi elemenata v
max
u toku eksploatacije nisu ve
ć
i od grani
č
nih ugiba v
u
v
max
≤
v
u
.
116
Ugibi armiranobetonskih elemenata v
odre
đ
uju se dvostrukom integracijom krivine
κ
po dužini elementa l:
( )
2
l
v
dl ,
=
κ ⋅
∫∫
pri
č
emu treba voditi ra
č
una o grani
č
nim uslovima.
Krivina armiranobetonskih elemenata zavisi od stanja prslina.
Za neisprskali deo elementa, krivina
κ
I
u preseku odre
đ
uje se iz ivi
č
nih dilatacija u betonu
ε
I
b1
i
ε
I
b2
za
prora
č
unski model preseka bez prsline visine d:
I
I
I
b1
b2
.
d
ε − ε
κ =
Za isprskali deo element, krivina
κ
II
u preseku odre
đ
uje se iz dilatacije u betonu na pritisnutoj ivici
ε
II
b
i iz
dilatacije u zategnutoj armaturi
ε
II
a
za prora
č
unski model preseka sa prslinom, stati
č
ke visine h, uzimaju
ć
i u
obzir sadejstvo zategnutog betona izme
đ
u prslina; krivina
κ
II
odre
đ
uje se u tom slu
č
aju iz srednje dilatacije
betona na pritisnutoj ivici
ε
bs
po dužini elementa i iz srednje dilatacije zategnute armature
ε
as
po dužini
elementa, pa je:
II
bs
as
.
h
ε + ε
κ =
117
Grani
č
ni ugibi v
u
armiranobetonskih elemenata odre
đ
uju se tako da bude obezbe
đ
ena funkcionalnost
konstrukcije objekta, imaju
ć
i u vidu i zahteve iz projektnog zadatka i l i mašinskog, tehnološkog,
arhitektonskog i drugog projekta objekta.
U nedostatku zahteva iz stava 1. ovog
č
lana, grani
č
ni ugibi v
u
armiranobetonskih elemenata mogu se odrediti u
funkciji raspona.
u
u
l
v
k
=
pri
č
emu se za koeficijent k
u
orijentaciono može usvojiti vrednost 300 za gredne elemente, vrednost 150 za
konzolne elemente, a vrednost 750 za nosa
č
e kranskih staza.
118
Prora
č
un prema grani
č
nim stanjima deformacija nije neophodan za armiranobetonske elemente visine
popre
č
nog preseka d, raspona l i
odnosa ekstremnih momenata savijanja od dugotrajnih i od ukupnih
uticaja M
g
/M
q
, ako je ispunjen uslov:
g
u
l
m
q
M
k
d
1
l
k k
M
∞
⎛
⎞
≥
+
α
⎜
⎟
⎜
⎟
⋅
⎝
⎠
Koeficijent k
l
, zavisan od stati
č
kog sistema i optere
ć
enja, prikazan je u tabeli 19.

33
121
Za prora
č
un preseka armiranobetonskih elemenata prema dopuštenim naponima, optere
ć
enih na složeno
savijanje sa normalnom silom pritiska, primenjuje se prora
č
unski model preseka bez prsline i l i prora
č
unski
model preseka sa prslinom.
Prora
č
unski model preseka bez prsline predstavlja idealizaciju naponskog stanja faza I; aktivni presek
č
ini celokupna površina betona i celokupna površina armature.
Prora
č
unski model preseka sa prslinom predstavlja idealizaciju naponskog stanja faza I I ; aktivni presek
č
ini pritisnuta površina betona i celokupna površina armature. Pretpostavlja se da celokupna zategnuta
površina betona, zbog prisustva prsline ne prihvata normalne napone zatezanja.
Prora
č
unski model preseka bez prsline (naponsko stanje I) primenjuje se sve dok ivi
č
ni naponi zatezanja
σ
bz
u odnosu na ivi
č
ne napone pritiska
σ
b
, koji se istovremeno pojavljuju u preseku, u slu
č
aju pravog složenog
savijanja, ispunjavaju uslov:
σ
bz
≤
σ
b
/3 za
MB
≤
30
σ
bz
≤
σ
b
/4
za MB > 30
a u slu
č
aju kosog složenog savijanja – uslov:
σ
bz
≤
σ
b
/3
Prora
č
unski model preseka sa prslinom (naponsko stanje I I ) primenjuje se kad ivi
č
ni naponi zatezanja
σ
bz
ne zadovoljavaju uslov iz stava 6. ovog
č
lana.
Tabela 21.
Dopušteni naponi u armiranom betonu (MPa)
Vrste napona
Oblasti primene
Marka betona (MB)
15
20
30 40 50
60
Središni naponi
pritiska
σ
s
stubovi
b
≥
20 cm (1)
4,5 5,5
8
10 11,5
13
zidna platna d
≥
15 cm (2)
sandu
č
asti preseci
stubovi b
≥
.
20 cm
3,3 4,5
6,5 8,5 10
11,5
zidna platna d < 15 cm
sandu
č
asti d <
12 cm presec
ι
Ivi
č
ni naponi
pritiska
σ
r
pravo
savijanje ili
koso
č
isto
savijanje
stubovi b
≥
12 cm
6
8
12 16 18,5 20,5
grede
plo
č
e d
≥
12 cm
stubovi b < 20 cm
4,5
6
9
12 14
16
plo
č
e d <
12 cm
koso složeno savijanje
7
9 13,5 18 20,5
23
τ
a
Glavni naponi
zatezanja
τ
b
τ
c
konstruk-
cijska
armatura
savijanje ili torzija 0,5 0,6
0,8
1
1,1
1,2
savijanje i torzija
jednovremeno
0,6 0,8
1
1,1 1,2
1,3
prora
č
unska
armatura
savijanje ili torzija 1,5 1,8
2,2 2,6
3
3,4
savijanje i torzija
jednovremeno
1,9 2,2
2,8 3,4 3,9
4,4
prora
č
unska
gusta
armatura
savijanje
1,5 2,5
3,3
4
4,5
5
( 1 ) b - manja strana stuba
(2) d - debljina platna, zida sandu
č
astog preseka i l i plo
č
e
34
122
Dopušteni naponi u armiranom betonu dati su u tabeli 21.
Za marke betona 25, 35, 45, 55 dopušteni naponi se odre
đ
uju linearnom interpolacijom izme
đ
u dve
susedne vrednosti.
Za dopuštene središne i ivi
č
ne napone pritiska prefabrikovanih armiranobetonskih elernenata, proizvedenih
u pogonima betonskih prefabrikata, uzimaju se ve
ć
e vrednosti iz tabele 21, nezavisno od dimenzija
preseka.
Za ukupne uticaje, uklju
č
uju
ć
i i uticaje usled promene temperature, skupljanja betona i sli
č
no, dopušteni
naponi u armiranom betonu pove
ć
avaju se, i to za središnje napone pritiska 10%, a za ivi
č
ne napone
pritiska 15% od vrednosti datih u tabeli 119/1.
123
Dopušteni naponi pritiska u nearmiranom betonu navedeni su u tabeli 22.
Tabela 22.
Dopušteni naponi pritiska u nearmiranom betonu (u MPa)
Vrsta napona
Marka betona (MB}
10
15
20
30
>30
Središnji naponi pritiska
σ
s
1,5
2,5
3,5
6
0.20f
bk
Ivi
č
ni naponi pritiska
σ
v
2
3,5
5
8
0,25f
k
Dopušteni ivi
č
ni naponi zatezanja od savijanja u nearmiranom betonu iznose 10% od vrednosti dopuštenih
ivi
č
nih napona pritiska iz tabele 22.
Ivi
č
ni naponi zatezanja nearmiranih betonskih elemenata, optere
ć
enih na složeno savijanje, ne smeju biti
ve
ć
i od jedne petine ivi
č
nih napona pritiska, koji se istovremeno pojavljuju u preseku.
Dopušteni ivi
č
ni naponi zatezanja u nearmiranom betonu odnose se samo na preseke van radnih
spojnica.
124
Dopušteni naponi u armaturi dati su u tabeli 23 .
Za ukupne uticaje, uklju
č
uju
ć
i i uticaje usled promene temperature, skupljanja betona i sli
č
no dopušteni
naponi u armaturi pove
ć
avaju se za 20% u odnosu na vrednosti prikazane u tabeli 23, sa ograni
č
enjem do
180 MPa za glatku armaturu GA 240/360, a do 280 MPa za rebrastu armaturu RA 400/500.
Ako se za centri
č
no pritisnute elemente za betone MB > 30 koristi glatka armatura GA 240/360, moraju
se prora
č
unati najve
ć
e vrednosti napona u armaturi usled skupljanja i te
č
enja betona. Ako se ti naponi u
armaturi ne prora
č
unavaju, obavezno se koristi armatura sa granicom razvla
č
enja
σ
v
> 400 MPa.
Tabela 23.
Dopušteni nap
σ
ni u armaturi (u MPa)
Vrsta
armature
Oblasti primene
Dopušteni naponi u
armaturi
σ
a
(u MPa)
Glatka armatura
GA 220/340
Ø5 - Ø12
za stubove, grede
i plo
č
e
125
Glatka armatura
GA 240/360
Ø5 - Ø12
stubovi
grede
plo
č
e
d
≤
12 cm
160
plo
č
e
d > 12 cm
180
Ø14 - Ø36
stubovi
grede
plo
č
e
d
≤
12 cm
140
plo
č
e
d > 12 cm
160
Rebrasta armatura
RA 400/500
MB 20 do
MB 30
stubovi
grede
plo
č
e
d
≤
12 cm
220
plo
č
e
d > 12 cm
240
MB > 30
stubovi
grede
plo
č
e
d
≤
12 cm
240
plo
č
e
d > 12 cm
260

36
127
Dozvoljena sila nosivosti ekscentri
č
no pritisnutog nearmiranog elementa odre
đ
uje se prema slede
ć
em izrazu:
P=
σ
i
⋅
A
b
gde je:
i
i
s
s
135
e
1 0,5
100
k
⎛
⎞
− λ
λ =
⋅σ
−
≤ σ
⎜
⎟
⎜
⎟
⎝
⎠
e - ekscentricitet normalne sile u odnosu na težište preseka;
k - odstojanje ta
č
ke jezgra od središta preseka.
Za odnos e/k > 1,50 presek se mora armirati.
128
Pri odre
đ
ivanju uticaja u armiranobetonskom preseku vitkih elemenata optere
ć
enih normalnom silom i
momentom savijanja uzima se u obzir promena oblika ose pritisnutog elementa. Promena oblika utvr
đ
uje se
po teoriji konstrukcija (teorija II reda), vode
ć
i ra
č
una i o svim dugotrajnim uticajima (stalno optere
ć
enje,
skupljanje, te
č
enje betona i dr.).
Naponi u betonu i
č
eliku, koji se dobijaju iz kombinacija najve
ć
e normalne sile (stvarno stanje) i pove
ć
anog
ekscentriciteta, ne smeju prelaziti dopuštene vrednosti napona odre
đ
enih u tabelama 21 i 23.
Stabilnost ekscentri
č
no pritisnutih elemenata ne proverava se ako je:
λ
i
≤
25
i
e
3,5
za
75
d
≥
λ ≤
i
i
3,5
e
za
75
d
75
λ
≥
λ >
1
i
2
M
50 25
M
λ ≤
−
⋅
gde su: M
1
i M
2
- momenti na krajevima elementa izra
č
unati po teoriji I reda, pri
č
emu je |M
2
| > |M
1
| ;
e - ekscentricitet normalne sile sra
č
unat po teoriji I reda za elasti
č
an sistem;
d - odgovaraju
ć
a visina popre
č
nog preseka.
129
Izuzetno od odredaba
č
lana 128. ovog pravilnika, pove
ć
anje ekscentriciteta e
i
za jednostavnije konstrukcije
izra
č
unava se prema slede
ć
em izrazu:
i
*
0
1
e
e 1
,
1
⎛
⎞
⎜
⎟
+ κ
⎜
⎟
=
+
⎜
⎟
σ
−
⎜
⎟
σ
⎝
⎠
gde je:
e
i
- ukupni ekscentricitet pri izvijanju;
0
M
e
e
N
=
+
- po
č
etni najve
ć
i ekscentricitet uzet u srednjoj tre
ć
ini dužine izvijanja štapa uve
ć
an za
najmanje e
0
- ekscentricitet usled neta
č
nosti pri izvo
đ
enju;
0
b
N
A
σ =
*
3
s
2
i
40000
2,5 (MPa)
σ =
σ +
λ
σ
s
- dozvoljeni središni napon odre
đ
en u tabeli 21 (MPa);
λ
i
– vitkost
37
g
k
σ
=
σ
;
g
g
g
b
b
b
b
N
M
N
M
i
A
W
A
W
σ =
+
σ =
+
;
N
g;
, M
g
- uticaji usled stalnog optere
ć
enja;
N, M - najve
ć
i uticaji pri eksploataciji od ukupnih optere
ć
enja (sl.1 4 ) ;
A
b
i W
b
-
površina i otporni moment betonskog preseka.
Slika 14
130
Dozvoljena sila nosivosti spiralno armiranog stuba izra
č
unava se prema izrazu:
(
)
bs bk
0 0
s s
1
P
A f
1 k
2k
3
=
+ µ +
µ
gde je:
f
bk
- karakteristi
č
na
č
vrsto
ć
a betona pri pritisku;
A
bs
- površina jezgra betonskog preseka unutar osa spirala;
µ
0
- koeficijent armiranja podužnom armaturom;
µ
s
-
koeficijent armiranja spiralnom armaturom;
q
0
bk
k
f ;
0, 7
σ
=
⋅
v
s
bk
k
;
0,7 f
σ
=
⋅
σ
q
- granica gnje
č
enja podužne armature. Za prora
č
un se uzima |
σ
q
| = |
σ
v
|
Stubovi sa vitkoš
ć
u
λ
i
> 50, kao i stubovi sa ekscentri
č
nom normalnom silom ne mogu se prora
č
unavati kao
spiralni stubovi nego kao obi
č
no armirani, prema izrazima
č
l. 126. i 128. ovog pravilnika.
131
Glavni naponi zatezanja armiranobetonskih elemenata optere
ć
enih na savijanje i torziju u blizini neutralne
linije na najve
ć
em delu linijskih nosa
č
a jednaki su naponima smicanja, pa se kao takvi upore
đ
uju sa
dopuštenim naponima
τ
a
,
τ
i
τ
c
datim u tabeli 21.
Glavni naponi zatezanja (
σ
2
) elemenata optere
ć
enih na savijanje sa uticajem transverzalne sile ne smeju
biti ve
ć
i od dopuštenih vrednosti napona
τ
c
dok glavni naponi zatezanja od
č
iste torzije i l i jednovremenog
uticaja torzije i savijanja ne smeju biti ve
ć
i od dopuštenih vrednosti
τ
b
.
Ako su izra
č
unate vrednosti glavnih napona zatezanja manje i l i jednake vrednostima napona
τ
a
, u
potpunosti ih prihvata beton, pa nije potrebno obezbe
đ
enje armaturom.
Ako izra
č
unate vrednosti glavnih napona zatezanja prelaze vrednosti napona
τ
b
, a manje su i l i jednake
vrednostima napona
τ
a
sile usled glavnih napona zatezanja, primaju se kosim šipkama i uzengijama, i to
po
č
ev od mesta gde je
τ
>
τ
a
do oslonca, bez obzira na to što u oblasti oslonca naponi mogu biti manji od
napona
τ
a
(sl. 15).

39
134
Dopušteni lokalni naponi pritiska
σ
0
u armiranom betonu ne smeju pre
ć
i vrednosti prora
č
unate prema
izrazu:
bi
0
s
bk
b0
A
0, 75f ,
A
σ = σ
>/
gde su:
σ
s
- dopušteni središni napon u betonu, odre
đ
en u tabeli 21 ovog pravilnika;
A
b0
- lokalno optere
ć
ena površina (A
b0
= b
0
d
0
), u slu
č
aju linijskog optere
ć
enja (sl.17a), a u slu
č
aju
koncentrisanog optere
ć
enja (sl.17b);
A
b1
- površina A
b1
= b
1
d
1
geometrijski sli
č
na lokalnoj optere
ć
enoj površini sa istim težištem kao i površina
A
b0
(sl. 17).
Usled lokalnog dejstva optere
ć
enja javljaju se sile cepanja upravno na ravan sile, koje se moraju
prihvatiti armaturom. U slu
č
aju linijskog lokalnog oslanjanja (sl.17a) sila zatezanja ne može biti manja od
vrednosti:
0
1
d
Z 0,3P 1
d
⎛
⎞
=
−
⎜
⎟
⎝
⎠
Slika 17
V PRAVILA ZA ARMIRANJE
1. ZAŠTITNI SLOJ DO ARMATURE
135
Najmanji zaštitni sloj betona do armature, uklju
č
uju
ć
i i uzengije, odre
đ
uje se zavisno od vrste elementa,
odnosno konstrukcije, stepena agresivnosti sredine u kojoj se element nalazi, marke betona, pre
č
nika
armature i na
č
ina izvo
đ
enja, odnosno ugra
đ
ivanja betona.
Najmanji zaštitni slojevi betona do armature za elemente i konstrukcije u slabo agresivnim sredinama,
izvedene betoniranjem na licu mesta, jesu:
- a
0
= 1,5 cm za plo
č
e, ljuske i zidove i za rebraste i olakšane me
đ
uspratne konstrukcije;
- a
0
= 2 , 0 za grede, stubove i ostale elemente konstrukcije, koje nisu obuhva
ć
ene prvom alinejom ovog stava.
Najmanji zaštitni slojevi betona do armature iz stava 1. ovog
č
lana pove
ć
avaju se za 0,5 cm za elemente i
konstrukcije u umereno (srednje) agresivnim sredinama a za najmanje 1,5 cm za elemente i konstrukcije
u jako agresivnim sredinama.
Agresivnost sredine odre
đ
ena je u
č
lanu 113. ovog pravilnika.
40
Najmanji zaštitni slojevi betona koriguju se, i to:
a) + 0,5 cm - ako površine elementa, odnosno konstrukcije posle betoniranja nisu i l i su veoma teško
dostupne kontroli;
b) + 0,5 cm - za betone marke manje od MB 25;
v) + 1,0 cm - ako se površina betona naknadno obra
đ
uje postupcima koji izazivaju ošte
ć
enja zaštitnog
sloja betona;
g) + 1,0 cm - za konstrukcije koje se izvode sa klizaju
ć
om oplatom;
d) - 0,5 cm - za montažne elemente i konstrukcije proizvedene u fabri
č
kim uslovima.
Korekcija najmanjeg zaštitnog sloja vrši se simultano.
Zaštitni sloj betona do armature ne sme biti manji od pre
č
nika tog profila armature. U slu
č
aju
grupisanja profila armature u svežanj, zaštitni sloj betona do armature ne sme biti manji od pre
č
nika
zamenjuju
ć
eg profila svežnja armature, a uzima se od stvarnih površina profila armature grupisanih u
svežanj. Zamenjuju
ć
i profil svežnja armature odre
đ
en je u
č
lanu 138. ovog pravilnika.
Najmanji zaštitni slojevi betona mogu biti uslovljeni i zahtevima otpornosti pri dejstvu požara i l i drugim
posebnim zahtevima u slu
č
aju specijalnih konstrukcija i l i elemenata i konstrukcija u sredinama
neuobi
č
ajenog stepena ili karakteristika agresivnosti.
136
Ako je potreban zaštitni sloj betona do armature, odre
đ
en prema odredbama
č
lana 135. ovog pravilnika,
ve
ć
i od 5,0 cm, zaštitni sloj mora se armirati posebno tankom armaturnom mrežom.
Rastojanje te armature u zaštitnom sloju od spoljne površine betona ne može biti manje od 2 ,0 cm.
Takva armatura zaštitnog sloja ne uzima se pri dokazivanju napona, odnosno grani
č
nih stanja.
2. RASPORE
Đ
IVANJE ARMATURE U PRESECIMA ELEMENATA
137
Razmak armature mora biti dovoljan da bi se obezbedili uslovi za efikasno ugra
đ
ivanje betona, postizanje
dobrog kvaliteta zaštitnog sloja betona do armature i efikasno prianjanje betona i armature.
Č
ist horizontalan, kao i
č
ist vertikalan razmak izme
đ
u paralelnih pojedina
č
nih profila armature ne sme biti
manji od 3,0 cm. Taj razmak mora biti najmanje jednak pre
č
niku armature, a ne sme biti manji od 0,8
nominalne veli
č
ine najve
ć
eg zrna agregata. Za odre
đ
ivanje minimalnog
č
istog razmaka susednih
pojedina
č
nih profila armature razli
č
itih pre
č
nika, merodavan je profil ve
ć
eg pre
č
nika.
Odredbe ovog
č
lana odnose se i na mesta nastavljanja armature.
Č
isto horizontalno rastojanje pojedina
č
nih profila armature mora biti takvo da omogu
ć
ava prolazak
pervibratora pri betoniranju u sve delove elementa gde je to neophodno radi efikasnog ugra
đ
ivanja
betona.
138
Izuzetno, radi omogu
ć
avanja smeštanja podužne armature u popre
č
ni presek ja
č
e armiranh elemenata,
pojedina
č
ni profili armature mogu se grupisati jedan uz drugi u svežnjeve, bez me
đ
usobnog razmaka u
horizontalnoj odnosno u vertikalnoj ravni, uz vo
đ
enje ra
č
una o obezbe
đ
enju uslova za efikasno ugra
đ
ivanje
betona.
Tako grupisanih profila armature u svežnju može biti najviše
č
etiri. Pri tom se u istoj ravni mogu
postaviti jedan uz drugi najviše dva profila bez me
đ
usobnog razmaka (sl. 18).
Slika 18
U svežanj se mogu grupisati i profili armature razli
č
itih pre
č
nika. U paralelnim ravnima bez me
đ
usobnog
razmaka mogu se postaviti najviše dva profila BiA
č
elika jedan uz drugi.
Za odre
đ
ivanje najmanjeg zaštitnog sloja betona do armature u svežnju, kao i za odre
đ
ivanje najmanjeg
č
istog razmaka izme
đ
u svežnjeva armature, merodavan je zamenjuju
ć
i profil svežnja, pod kojim se
podrazumeva fiktivan profil sa površinom popre
č
nog preseka jednakom površini preseka armature
grupisane u svežanj.

42
Slika 19
143
Standardne kuke na krajevima rebraste podužne armature su pravougaone kuke. Pravougaone kuke se
oblikuju povijanjem armature za 90°, sa pravim delom dužine 8 Ø ali ne manje od 8,0 cm na kraju kuke, u
produžetku krivine. Na slici 20 prikazano je povijanje rebraste podužne armature i oblik standa
ι
dne
pravougaone kuke. Na slici 20 date su i potrebne dodatne dužine profila
∆
l
k
za ispravno oblikovanje
kuke.
Slika 20
144
Standardne kuke na krajevima uzengija od glatke armature oblikuju se kao kose kuke, povijanjem
armature za 135°, sa pravim delom dužine 5 Ø, ali ne manje od ( 8 , 0 - 3 Ø
u
) centimetara na kraju kuke,
u produžetku krivine. Na slici 21 prikazana je standardna kosa kuka za krajeve uzengija od glatke
armature, potrebne dodatne dužine profila
∆
l
k
za ispravno oblikovanje kuke, zatvorena pravougaona
uzengija i potrebne ukupne dužine armature l
u
za izradu zatvorenih uzengija pravougaonog oblika, sa
dimenzijama spoljašnje konture a
u
i b
u
.
Slika 21
43
145
Standardne kuke na krajevima uzengija od rebraste armature oblikuju se kao pravougaone kuke,
povijanjem armature za 90°, sa pravim delom dužine 10 Ø ali ne manje od 8,0 cm na kraju kuke, u
produžetku krivine. Na slici 22 prikazana je standardna pravougaona kuka za krajeve uzengija od rebraste
armature, potrebne dodatne dužine
∆
l
ku
za ispravno oblikovanje kuke, zatvorena pravougaona uzengija i
potrebne ukupne dužine armature l
u
za izradu zatvorenih pravougaonih uzengija sa dimenzijama spoljašnje
konture a
u
i b
u
.
Slika 22
146
Kad se zavarene armature koriste za izradu uzengija, one na krajevima moraju imati pravougaone
kuke, oblikovane povijanjem armature za 90°, sa pre
č
nikom povijanja 4 Ø
u
.
Na pravom delu, dužine ne manje
od 10 Ø
u
na kraju kuke, u produžetku krivine, mora biti bar jedna zavarena popre
č
na žica, udaljena
najmanje 2,0 cm od kraja uzengije. Popre
č
ne žice, bilo sa unutrašnje i l i sa spoljašnje strane uzengija, ne
smeju biti bliže od 4
Ø
u
od po
č
etka, odnosno do kraja krivine (sl. 23).
Na slici 23 date su i potrebne minimalne dodatne dužine profila
∆
l
ku
, za ispravno oblikovanje kuke, u
slu
č
aju da je za dužinu pravog dela na kraju kuke merodavna veli
č
ine 10 Ø
u
.
Slika 23
147
Uzengije od Bi-
č
elika moraju na krajevima imati pravougaone kuke, oblikovane povijanjem armature
za 90°, sa propisanim pre
č
nikom povijanja od 6 Ø
u
, sa pravim delom dužine najmanje 15 Ø
u
ali ne manje
od razmaka pre
č
ki (95 mm) na kraju kuke, u produžetku krivine (sl. 24). Na slici su date i potrebne
dodatne dužine profila
∆
l
ku
za ispravno oblikovanje kuka.

45
150
Efektivna dužina sidrenja zavisi od tipa usidrenja i stvarnog (efektivnog) napona u armaturi i
izra
č
unava se prema izrazu:
( )
( )
a
s
s
s,min
a
ef
l ef
l
l
σ
= α ⋅
</
σ
gde je:
l
s
(ef) - efektivna dužina sidrenja;
l
s
- dužina sidrenja odre
đ
ena prema
č
lanu 149. stav 5. ovog pravilnika;
σ
a
(ef) - stvarni naponi koji odgovaraju dejstvima u eksploataciji;
σ
a
- dopušteni napon u arrnaturi odre
đ
en u tablici 23;
α
=1 - za sidrenje pravim šipkama bez kuka napregnutim na zatezanje ili na pritisak, kao i za sidrenje
pritisnutih šipki sa kukama;
α
=2/3 - za sidrenje zategnutih šipki sa kukama;
-
najmanja dužina usidrenja l
s,min
iznosi za zategnute i pritisnute šipke:
s,min
s
l
0,5l
10
15cm
=
< ∅ <
/
/
151
U zoni usidrenja zategnute i pritisnute armature, za utezanje preseka mora se obezbediti popre
č
na armatura,
odnosno uzengije. Ako su profili koji se sidre Ø > 16 mm za zategnute i za pritisnute šipke na dužini
usidrenja l
s
(ef) obezbe
đ
uje se popre
č
na armatura (uzengije) koja može da prihvati 20% sile u podužnoj
armaturi koja se sidri.
152
Šipke grupisane u svežnjeve (cvasti) sidre se na na
č
in propisan za sidrenje pojedina
č
nih šipki, pa je za
svežnjeve od 2,3 i l i 4 profila dužina usidrenja 1,2; 1,3 i l i 1 ,4 puta ve
ć
a od dužine usidrenja pojedina
č
ne
šipke.
Po pravilu, šipke iz svežnja treba pri sidrenju raspertlati, tako da se iz jednog svežnja, u jednom mestu,
mogu usidriti najviše dve šipke.
153
Sidrenje zategnute glatke armature pravim šipkama bez kuka ne dozvoljava se, izuzev u slu
č
ajevima kad
se sidrenje sa kukama ne može izvesti.
Sidrenje profila zategnute rebraste armature vrši se pravim delom i l i pravim delom sa pravougaonom
kukorn (90°).
Sidrenje profila pritisnute armature po pravilu se vrši bez kuka.
Kad je u pitanju zategnuta armatura kuke ne treba postavljati u blizini slobodne površine betona.
Na dužini usidrenja 1
s
(ef), da bi se izbegli nepovoljni uticaji sile cepanja, vrši se utezanje betona
uzengijama.
Ako u zoni sidrenja postoje uticaji koji uravnotežuju sile cepanja (oslona
č
ke zone i l i ako je pre
č
nik
podužne armature Ø
<
16 mm), popre
č
na armatura u zoni sidrenja može se izostaviti.
154
Pri sidrenju petljama, da bi se izbeglo cepanje betona u ravni sidrenja, pre
č
nik unutar krivine petlje mora
ispunjavati slede
ć
e uslove:
( )
a
bk
ef
D
1, 4 2,8
e
f
σ
∅
⎛
⎞
≥
+
⋅∅
⎜
⎟
⎝
⎠
gde je:
σ
a
(ef) - stvarni napon u armaturi na po
č
etku krivine petlje;
e
-
manja od vrednosti razmaka ravni susednih petlji i l i odstojanja ravni petlje do spoljne
površine betona.
Slika 154/1
46
155
Usidrene šipke od glatke armature za prijem glavnih napona zatezanja moraju na krajevima imati kuke
i prave delove, a usidrene šipke rebraste armature ne moraju imati te kuke.
Dužina sidrenja povijene šipke koja prima glavne napone zatezanja ra
č
una se samo na pravom delu.
Dužina sidrenja tog dela iznosi 60% dužine sidrenja odre
đ
ene u
č
lanu 149.ovog pravilnika (sl. 26a) ako se
šipka sidri u pritisnutoj zoni, a 1,3 l
s
ako se šipka sidri u zategnutoj zoni (sl.26b).
156
Podužna glatka i rebrasta armatura za prijem sila zatezanja mogu se sidriti u betonsku masu, pravim
delom, a i povijanjem pod uglom od 45°.
Slika 26
Ako se sidrenje vrši povijanjem pod uglom od 45°, dužine usidrenja se mogu smanjiti za 5 Ø
.
Sidrenje iz stava 1. ovog
č
lana izvodi se obavezno sa kukom na kraju šipke za glatku armaturu i sa kukom
i l i bez nje za rebrastu armaturu:
-
na slici 27a prikazano je mogu
ć
e sidrenje u zategnutoj zoni za dobre uslove adhezije;
-
na slici 27b prikazano je mogu
ć
e sidrenje u zategnutoj zoni za uslove lošije adhezije;
gde je:
l
s
(ef) - dužina sidrenja odre
đ
ena prema izrazu iz
č
lana 150. ovog pravilnika.
Slika 27
157
Kad su u pitanju visoki nosa
č
i armatura za prijem sila zatezanja od glavnih napona zatezanja može se
sidriti u pritisnuti deo betona samo pravim delom šipke i kukom za glatku armaturu (GA) i l i samo pravim
delom i l i pravim delom i kukom za rebrastu armaturu (RA) ako pravi deo šipke, mereno od sistemne
linije, ima dovoljnu dužinu usidrenja (sl. 28).
Slika 28
158
Mrežasta armatura sidri se bez kuka, osim kad se koristi za uzenqije.
Dužina sidrenja zategnute i l i
pritisnute mrežaste armature mora da zadovolji uslove dužine sidrenja date u tabeli 26, s tim:
-
da odstojanje od kraja podužne žice do prve popre
č
ne žice iznosi a
≥
2 , 5 cm (sl. 29);
-
da razmak popre
č
nih žica bude ve
ć
i i l i jednak 5 cm, odnosno 5 Ø
,
pri
č
emu se uzima ve
ć
a vrednost;
-
da se zavareni spojevi uzimaju u obzir pri odre
đ
ivanju dužine usidrenja s najmanjirn brojem
žica (
č
vorova).

48
Tabela 27.
Vrednosti koeficijenta za dužinu nastavka
Č
ist razmak
izme
đ
u dva
susedna
preklapanja u
jednom preseku
Č
ist razmak od
najbliže
površine betona
Procenat nastavljanja šipki
preklapanjem u jednom preseku
20% 25% 33% 50% >50%
a
≤
10 Ø
a > 10 Ø
b
≤
5 Ø
b > 5 Ø
1,2
1,0
1,4
1,1
1,6
1,2
1,8
1,3
2,0
1,4
162
Procenat nastavka pritisnute amrature na preklop može iznositi do 100% ukupne armature u preseku.
Dužina preklapanja ne može biti manja od dužine sidrenja odre
đ
ene izrazom u
č
lanu 149. ovog
pravilnika.
163
Dužina preklopa nosivih žica glatke i orebrene mrežaste armature odre
đ
ena je u tabeli 28.
Tabela 28.
Dužina preklopa nosivih žica mrežaste armature
Podužne
žice u
nosivom
pravcu
Pre
č
nik Ø
(u mm)
Uslovi
adhezije
Dužina Najmanji broj
preklopa popre
č
nih žica
(u cm) (
č
vorova)
MAG MAR MAG
MAR
Jednostruke
žice
Ø
≤
12
dobri
lošiji
40
40
35
35
4
5
3
3
Dvostruke
žlce
Ø
≤
8,5
dobri
lošiji
40
40
35
35
4
5
3
4
Dvostruke
žice
8,5 < Ø
≤
12
dobri
lošiji
50
50
45
45
5
6
4
5
Dužina preklopa glatke i orebrene nenosive žice mrežaste armature data je u tabeli 29.
Tabela 29.
Dužina preklopa nenosivih žica mrežaste armature
Popre
č
ne žice
Pre
č
nik
žice
Uslovi
adhezije
Dužina pre–
klopa (u cm)
Broj podužnih
žica (
č
vorova)
Jednostruke i
dvostruke žice
Ø
≤
6,5
dobri
15
2
Ø
>
6,5
lošiji
20
3
164
Dužina preklopa kod Bi-armature iznosi najmanje pet osovinskih rastojanja pre
č
ki - za dobre uslove
adhezije i šest rastojanja pre
č
ki - za lošije uslove adhezije.
165
Ako se šipke Ø
≥
16 mm nastavljaju preklapanjem ili ako se u jednom preseku nastavlja više od polovine
ukupne armature, mora se prora
č
unati popre
č
na armatura (uzengije). Ta armatura prora
č
unava se iz
popre
č
ne sile koja je jednaka tre
ć
ini ukupne sile u nastavljenoj armaturi u jednom preseku, pri
č
emu se
uzengije postavljaju na dužini preklapanja, a njihov razmak ne sme biti ve
ć
i od 5 Ø
,
gde je Ø
pre
č
nik
nastavljene armature.
166
Nastavljanje armature zavarivanjem, osim elektrootpornog zavarivanja, može se primenjivati samo ako je
propisan postupak zavarivanja u projektu konstrukcije.
Mogu
ć
nost dobrog nastavljanja armature zavarivanjem mora se prethodno dokazati ispitivanjem.
49
6. VO
Đ
ENJE PODUŽNE ARMATURE
167
Potrebna površina podužne armature duž nosa
č
a odre
đ
uje se po pravilu prema liniji zatežu
ć
ih sila. Linija
zatežu
ć
ih sila dobija se pomeranjem linije M/Z za veli
č
inu v=
α
·h u pravcu ose nosa
č
a, gde je h - stati
č
ka
visina nosa
č
a. Veli
č
ina pomerene linije v zavisi od efikasnosti armature za prijem glavnih napona
zatezanja pa je vrednost v = 0,5 za slu
č
aj da se glavni naponi zatezanja prihvataju kosim gvož
đ
ima i
uzengijama, a v = 0,75 ako se glavni naponi zatezanja prihvataju samo uzengijama i l i ako za glavne
napone zatezanja nije potrebno osiguranje armaturom. Dužina sidrenja l
s
(ef) odmerava se od ra
č
unski
krajnje ta
č
ke R. Ako je pri odre
đ
ivanju veli
č
ine pomeranja v presek nosa
č
a promenljive visine, u ra
č
un
se uzima korisna visina odgovaraju
ć
eg preseka (sl. 31).
Slika 31
168
Podužna armatura mora se prevesti preko slobodnog krajnjeg oslonca i l i krajnjeg oslonca sa delimi
č
nim
uklještenjem od najmanje tre
ć
ine ukupne armature u polju za gredne nosa
č
e, a najmanje polovinu armature
iz polja za plo
č
e, s tim da ta armatura ne može biti manja od armature koja je odre
đ
ena izrazima iz
č
lana 132. ovog pravilnika.
Profili armature koji se prevode preko ovih oslonaca sidre se sa dve tre
ć
ine efektivne dužine sidrenja
odre
đ
ene
č
lanom 150. ovog pravilnika, ra
č
unaju
ć
i dužinu usidrenja od kontakta nosa
č
a i oslonca u
slu
č
aju direktnog oslanjanja, a u slu
č
aju indirektnog oslanjanja (zona zatezanja u podru
č
ju sidrenja) ta
dužina iznosi l
s
(ef), ra
č
unaju
ć
i tu dužinu od tre
ć
ine širine oslonca (sl. 32a i 32b).
Slika 32
169
Pri nastavljanju vertikalne armature (ankeri stubova) predvi
đ
aju se za seizmi
č
ka podru
č
ja nastavci bez
kuka. Na dužini preklopa postavljaju se uzengije na manjem razmaku nego u samom stubu, prema
propisima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmi
č
kim podru
č
jima.
Nastavci zategnute armature izvedeni na preklop za ekscentri
č
no pritisnute elemente, koji se ra
č
unaju po
fazi I, mogu se izvoditi bez kuka, s tim što se dužina preklopa za glatku armaturu i za armaturu od
rebrastog
č
elika odre
đ
uje prema
č
lanu 158. ovog pravilnika.
Ako se u jednom preseku nastavlja više od polovine armature, nastavci armature moraju se izvoditi
zavarivanjem na su
č
eljak.
Nastavci zategnute armature na prelomima moraju se izvoditi umetanjem pravih šipki, koje se sidre u
pritisnutu zonu betona potrebnom dužinom sidrenja. Svaki ugao preloma mora se utegnuti uzengijama
(sl. 33).

51
173
Za plo
č
e i grede u visokogradnji koje su kruto vezane sa svojim osloncima za jednako podeljena
optere
ć
enja dovoljno je odrediti najve
ć
e momente na ivicama oslonaca (preseci I i II na sl. 36) i prema
njima izvršiti dimenzionisanje preseka.
Ako se plo
č
e ili grede oja
č
avaju na osloncima vutama, ra
č
unska korisna visina preseka na mestu
oja
č
anja ne sme biti ve
ć
a nego što bi bila da je nagib vute 1:3 (sl. 36).
Slika 36
174
Pozitivni momenti u poljima kontinualnih plo
č
a ili greda ne smeju za uzimanje u prora
č
un biti manji
nego što bi bili da se pretpostavi obostrano puno uklještenje u srednjim poljima, odnosno jednostrano
puno uklještenje u krajnjim poljima odnosnih plo
č
a i l i greda.
Pri prora
č
unu momenta u polju u krajnjim rasponima plo
č
a i l i greda, uklještenje na krajnjim osloncima
može se uzeti u obzir samo ako je konstruktivnim merama obezbe
đ
eno i ra
č
unski dokazano.
175
U zgradama koje su ukru
ć
ene vertikalnim platnima, momenti savijanja u okvirnim konstrukcijama koji
nastaju usled vertikalnih optere
ć
enja na unutrašnjim stubovima mogu se zanemariti dok ivi
č
ne stubove
(kruto vezane sa gredama) treba ra
č
unati kao stubove okvirne konstrukcije.
176
Momenti i transverzalne sile za tavanice od plo
č
a, sitnih rebara, greda i greda T-preseka odre
đ
uju se za
puno optere
ć
enje svih polja, pri
č
emu se mora voditi ra
č
una o kontinuitetu i uklještenju. Ako su
rasponi razli
č
iti, puno optere
ć
enje svih polja može se uzeti u prora
č
un samo ako odnos raspona susednih
polja nije manji od dve tre
ć
ine.
Reakcije koje se prenose sa me
đ
uspratne konstrukcije na stubove, odnosno druge elemente zgrade,
uzimaju se u prora
č
un, po pravilu, sa dejstvom kontinuiteta.
Dejstvo kontinuiteta mora se obavezno uzeti u obzir ako nosa
č
i idu samo preko dva polja i l i ako je
odnos raspona susednih polja manji od dve tre
ć
ine.
2. LOKALNA RASPODELA OPTERE
Ć
ENJA
177
Koncentrisana optere
ć
enja koja dejstvuju na plo
č
e, rebraste tavanice ili tavanice za šupljim telima mogu
se uzeti u prora
č
un kao lokalno ravnomerno podeljena optere
ć
enja na lokalnoj površini e
1
⋅
e
2
(sl. 37).
Raspodela optere
ć
enja kroz rastresite slojeve (zastor od tucanika i sl.) uzima se sa nagibom 2 :1, a kroz
č
vrste slojeve (beton i sl.) sa nagibom 1:1.
Optere
ć
enje u srednjoj ravni plo
č
e je lokalno raspodeljeno na površini b
1
⋅
b
2
. Pravougaona površina optere
ć
enja
može se zameniti krugom iste površine (sl. 37) ako je zadovoljen odnos 2/3
≤
b
1
/b
2
≤
1,5.
52
Slika 37
3. GREDE I GREDE T-PRESEKA
178
Grede su linijski nosa
č
i proizvoljnog preseka koji su pretežno napregnuti na savijanje. Grede T-preseka
su linijski nosa
č
i kod kojih su plo
č
e i grede me
đ
usobno kruto povezane i zajedni
č
ki sadejstvuju u prijemu
stati
č
kih uticaja.
Najmanji razmaci izme
đ
u šipki armature odre
đ
uju se prema
č
l. 137. i 138. ovog pravilnika.
Odredbe za najmanje razmake izme
đ
u šipki armatura važe i na mestirna nastavljanja armature
preklapanjem. Na mestima najve
ć
ih momenata u poljima i na osloncima, odnosno na mestima uklještenja,
razmak šipki podužne armature ne sme iznositi više od 15 cm.
179
Šipke glatke armature (GA) koje su zategnute celom dužinom ili delimi
č
no, moraju na krajevima imati kuke.
180
Površina preseka glavne podužne armature na mestima najve
ć
ih momenata, u poljima i na osloncima,
mora iznositi najmanje 0,25% površine pravougaonog preseka greda. Ako se upotrebi visokovredni
č
elik sa
σ
v
> 400 MPa, taj procenat mora iznositi najmanje 0,20%.
Za prora
č
un minimalnog procenta armiranja u armiranobetonskom preseku, zavisno od marke betona,
može se koristiti izraz:
2
3
bk
min
v
f
5,1
%
µ
=
σ
Na bo
č
nim stranama greda i greda T-preseka
č
ija visina iznosi više od 50 cm rastojanje podužnih šipki
armature može iznositi najviše 30 cm. Pre
č
nik te armature mora iznositi najmanje 8 mm.
U seizmi
č
ki aktivnim podru
č
jima kod okvirnih sistema podužna armatura u gredama - kontinualnim
nosa
č
ima, na mestu oslonaca postavlja se obostrano tako da se pritisnuta armatura usvaja najmanje kao
polovina potrebne zategnute armature. U blizini
č
vora, na dužini nosa
č
a od 0,2l
,
gde je l teorijski raspon
nosa
č
a, postavljaju se zatvorene uzengije s preklopom na dvostruko manjem razmaku od maksimalno
potrebnog.
181
U gredama se moraju najmanje dve šipke glavne armature produžiti pravo preko slobodnih oslonaca. Te
šipke moraju imati na krajevima kuke i ležati uz bo
č
ne strane preseka grede (šipke A na sl. 3 8 ) . Ako se
prora
č
unom dokaže da je napon prianjanja ve
ć
i od dopuštenog, broj šipki koje se produžuju preko
slobodnog oslonca treba odrediti prora
č
unom. Šipke koje se produžuju preko slobodnog oslonca moraju
se tako sidriti da bar po
č
etak kuka pada unutar oslonca za najmanje 3 cm. U tom slu
č
aju potrebno je
osigurati kraj nosa
č
a pomo
ć
u uzengija. Za takvo usidrenje otvor kuke (D
r
) mora se prora
č
unati (sl. 38).

54
Ako se pritisnuta plo
č
a nalazi ve
ć
im delom samo sa jedne strane grede (nesimetri
č
ni T-preseci), greda
se sme ra
č
unati kao simetri
č
na greda T-preseka, ako je uklonjena svaka mogu
ć
nost pomeranja u stranu
ili uvrtanja (torzija). Za korisnu širinu pritisnute plo
č
e može se za podeljena optere
ć
enja uzeti u
prora
č
un manja vrednost od slede
ć
ih:
1)
b’=b
1
+b
0
+8d
≤
0,5e
2)
b’=b
1
+b
0
+0,25l
0
/3
≤
0,5e
Korisna sadejstvuju
ć
a širina pritisnute plo
č
e, odre
đ
ena kao manja vrednost iz izraza datih u st. 1. i 2.
ovog
č
lana, odnosi se na nosa
č
e T i G-preseka, gde debljina plo
č
e na spoju sa nosa
č
em iznosi najmanje
1 /10 njegove ukupne visine, ali ni debljina plo
č
e manja od 8 cm.
Ako je odnos debljine plo
č
e i ukupne visine nosa
č
a manji od 1/10, izrazi iz st. 1. i 2. ovog
č
lana
zamenjuju se izrazima:
b=b
0
+12d
≤
e
b’=b
1
+b
0
+5d
≤
0,5e
Za sitnorebraste tavanice sa šupljim telima važe odredbe
č
lana 185. ovog pravilnika.
Slika 41
Ako pretpostavke iz stava 2. ovog
č
lana o pomeranju i uvrtanju nisu ispunjene, grede sa jednostranom
pritisnutom plo
č
om moraju se prora
č
unavati kao grede sa kosim glavnim osovinama preseka (koso
savijanje) - (sl. 41).
4. SITNOREBRASTE TAVANICE I TAVANICE SA ŠUPLJIM TELIMA
184
Sitnorebraste tavanice i tavanice sa šupljim telima su konstrukcije kod kojih osovinski razmak rebara ne
iznosi više od 75 cm.
Debljina pritisnute plo
č
e sitnorebrastih tavanica i tavanica sa šupljim telima mora iznositi najmanje 1/10
osovinskog razmaka rebara, ali ne manje od 4 cm.
U pritisnutoj plo
č
i tavanica iz stava 2. ovog
č
lana kod kojih je razmak rebara e
≥
40 cm, uvek se predvi
đ
a
armatura upravna na pravac rebara, i to najmanje Ø 6 na 25 cm. Ako se koristi mrežasta amratura (MA), onda
je Ø
≥
4 mm na razmaku od 25 cm. Podeona armatura mora biti od najamnje jedne šipke Ø 6 izme
đ
u rebara.
185
Uzengije u rebrima tavanica moraju biti na istom razmaku kao i armatura plo
č
e upravna na rebra i izvode se
sa preklopima koji obezbe
đ
uju prijem negativnih momenata u plo
č
i (sl. 42).
Tavanice sa šupljim telima, sa pritisnutom plo
č
om i l i bez nje, prora
č
unavaju se ne uzimaju
ć
i u obzir
sadejstvo šupljeg tela.
Slika 42
55
Ako je sadejstvo šupljih tela sitnorebraste tavanice dokazano sistematskim ispitivanjima, jedan deo sile
pritiska može se preneti na šuplja tela.
Tavanice sa šupljim telima smeju se izvoditi i bez pritisnute plo
č
e, ako se popre
č
nim rebrima
obezbe
đ
uje zajedni
č
ko dejstvo glavnih rebara.
186
Sitnorebraste tavanice moraju imati dovoljan broj popre
č
nih rebara za ukru
ć
enje, i to:
-
jedno rebro za ukru
ć
enje - za raspone tavanica od 3 do 6 m;
-
dva rebra za ukru
ć
enje - za raspone tavanica ve
ć
e od 6 m, ali ne više od 9 m;
-
tri rebra za ukru
ć
enje - za raspone tavanica ve
ć
e od 9 m, ali ne više od 12 m.
Rebra za ukru
ć
enje moraju biti istog preseka kao i glavno rebro i moraju biti armirana sa po jednom
šipkom u gornjoj i donjoj zoni. Presek armature obe šipke mora biti jednak preseku armature glavnog
rebra.
5. STUBOVI I ZIDOVI
187
Stubovi su elementi konstrukcije izloženi pretežno pritisku sa odnosom strana popre
č
nog preseka b
≤
5d,
gde je d manja strana stuba.
Zidovi su elementi konstrukcija izloženi pretežno pritisku, sa odnosom strana popre
č
nog preseka b>5d.
Stubovi dimenzija < 20 cm, zidovi debljine < 12 cm i spiralno armirani stubovi izra
đ
uju se u betonu
MB
≥
20. Pre
č
nik spiralno armiranih stubova mora iznositi najmanje 20 cm.
Minimalna debljina armiranobetonskih zidova iznosi 10 cm za zidove livene na licu mesta, odnosno 8 cm
za montažne zidove, ako su zidovi povezani kontinualnim me
đ
uspratnim konstrukcijama. Ako ne postoji
kontinuitet u me
đ
uspratnim konstrukcijama, minimalna debljina zidova pove
ć
ava se na 12, odnosno 10 cm.
Minimalna debljina zida mora se pove
ć
ati od nazna
č
enih vrednosti ako to prora
č
un zida na izvijanje
(izbo
č
avanje) zahteva ili ako to proisti
č
e iz pravilnog rasporeda armature u preseku ili kvalitetnog
ugra
đ
ivanja betona.
188
Pre
č
nik žice i l i šipke podužne armature u stubovima iznosi najmanje 12 mm a u zidnim nosa
č
ima
najmanje 8 mm. Zidovi se mogu armirati i mrežastom armaturom (MA), sa najmanjim pre
č
nikom podužne
armature 5 mm.
Najmanji koeficijent armiranja podužnom armaturom u centri
č
no pritisnutim stubovima, i platnima, pri
iskoriš
ć
enim naponima u preseku, iznosi:
( )
a
i
min
b
A
100
0, 4 %
0,6%,
A
50
λ
µ =
⋅
=
−
≥
gde je:
A
a
- površina preseka podužne armature;
A
b
- površina preseka betona;
λ
i
- merodavna vitkost.
189
Kod preseka kod kojih je stvarni napon jednak dozvoljenom naponu betona procenat armiranja ne sme
biti manji od 0 , 6 ni ve
ć
i od 6.
Podužna armatura centri
č
nog pritisnutog stuba i l i zida sra
č
unava se kao proizvod minimalnog
koeficijenta armiranja i potrebnog betonskog preseka.
Ako najve
ć
i ra
č
unski napon pritiska ne dostigne dopušteni napon betona, minimalni procenat podužne
armature u stubu i l i zidu može se smanjiti, ali ne sme biti manji od 0,3% stvarnog betonskog preseka
stuba ili nose
ć
eg zida.

57
193
Ako su stubovi jako armirani, armatura se može grupisati u uglovima stubova, i to po dve, tri i l i
č
etiri
šipke armature (sl. 46a). U uglu stuba može se postaviti i po pet šipki, ali u takvom slu
č
aju armatura se
raspore
đ
uje kao na slici 46b. Pri takvom grupisanju podužne armature, nastavljanje se mora izvoditi
zavarivanjem (sl. 46).
Slika 46
194
Kad se izvodi nastavak spirale, po obimu stubova treba izvršiti preklapanje od najmanje 30 pre
č
nika
spirale, a krajeve preklopa treba završiti uvla
č
enjem duboko u betonsko jezgro oko šipke glavne
armature, i to za 20 pre
č
nika spirale. Kuke, pri tom, ne treba izvoditi.
Broj šipki armature u okruglim i poligonalnim stubovima, obi
č
no ili spiralno armiranim, ne sme biti manji
od 6 (sl. 47).
Za obi
č
no armiranje stubova pre
č
nik šipki uzengija, po pravilu, iznosi 6 mm ako je pre
č
nik glavne
armature do 20 mm, a Ø 8 mm - ako je pre
č
nik glavne armature ve
ć
i od 20 mm.
Slika 47
195
U optere
ć
enim zidovima i platnima, radi održavanja glavne vertikalne armature u odre
đ
enom položaju,
upotrebljavaju se horizontalna montažna armatura i me
đ
usobne veze obeju ravni armature. Broj veza po
kvadratnom metru zida ne sme biti manji od 4. Te veze ne moraju se izvoditi ako pre
č
nik podužne
armature iznosi najmanje 12 mm ili ako je zaštitni sloj betona najmanje jednak dvostrukoj debljini šipke
podužne armature ili ako glavna armatura leži unutar podeone armature. Ugaone šipke podužne
armature na slobodnim ivicama zida ili platna obezbe
đ
uju se uzengijama, prema slici 48.
Potrebna površina podužne armature na kraju zida odre
đ
uje se stati
č
kim prora
č
unom. Minimalne
površine podužne armature u seizmi
č
ki aktivnim podru
č
jima utvr
đ
ene su propisima za izgradnju objekata
visokogradnje u seizmi
č
kim podru
č
jima.
Slika 48
196
Površina potrebne horizontalne armature iznosi najmanje 1/5 površine vertikalne armature ali ne manje
od 0 ,1 % betonskog preseka sa svake strane zida. Za zavarene armaturne mreže ta vrednost se može
smanjiti na 0,075 betonskog preseka.
Najve
ć
e rastojanje horizontalne armature ne sme iznositi više od 30 cm, a pre
č
nik šipke ne sme biti
manji od 1 / 4 maksimalnog pre
č
nika vertikalne armature.
58
197
Ako su preseci stubova u dve susedne etaže razli
č
itih dimenzija, armatura se može nastavljati
povijanjem iz ve
ć
eg stuba u manji stub u visini tavanice. Nagib povijanja ne sme biti ve
ć
i od 1:6. Ako su
razlike u dimenzijama stubova ve
ć
e, nastavak se može izvoditi umetanjem naro
č
ite armature koja služi
za povezivanje šipke gornjeg i donjeg stuba (sl. 49).
U seizmi
č
ki aktivnim podru
č
jima nastavci podužne armature preklapaju se u zoni gde su zatezanja manja
(van plasti
č
nih zglobova), tj. van podru
č
ja za koje je propisano proguš
ć
enje uzengija (
≥
1 m, prema sl.
49). Nastavci preklapanjem po spratu izvode se samo za polovinu armature stuba, dok druga polovina
ide bez nastavka ili sa zavarenim nastavcima. Nastavci u stubovima obavezno se izvode bez kuka.
Ako je podužna armatura od šipki Ø
≥
20, nastavci se izvode zavarivanjem.
Slika 49
198
Za stubove donjih etaža višespratnih gra
đ
evina, stubove jednoetažnih konstrukcija koji nose veliko
optere
ć
enje od kranova, stubove temelja pod mašinama i stubove drugih jako napregnutih konstrukcija
upotrebljava se marka betona MB
≥
30.
6. KRATKI ELEMENTI
199
Kratki elementi su elementi konstrukcije
č
ija je visina h ve
ć
a od kraka dejstva spoljne sile, ili jednaka tom
kraku, tj. a<h (sl. 50).
Momenti savijanja i transverzalne sile koje nastaju u takvim elementima primaju se sistemorn horizontalne,
odnosno koso povijene armature na osnovu teorijskih dokaza i ispitivanja.
Ako je krak sile mali u odnosu na visinu h, uticaji momenta i transverzalnih sila mogu se primiti samo
horizontalnom armaturom.
Horizontalna, odnosno koso povijena armatura u kratkim elementima ne sme se prekinuti na ivici konzole
i l i nosa
č
a.
Vertikalna armatura izvodi se u obliku zatvorenih uzengija (sl. 50).
Slika 50

60
202
Razmak okana mreže horizontalne i vertikalne armature ne sme biti ve
ć
i od dvostruke debljine zida ni
ve
ć
i od 30 cm. Najmanja površina armature svake mreže i svakog pravca armiranja iznosi 0,125%
betonskog preseka za GA 240/360, 0,10% za RA 400/500 i 0,075% betonskog preseka za MA 500/560.
U gornjoj ivici zidnog nosa
č
a treba predvideti podužnu armaturu radi pove
ć
anja sigurnosti gornje ivice
od izbo
č
avanja.
Zidni nosa
č
i proveravaju se na preturanje i na izbo
č
avanje pritisnute zone betona, ako ta zona nije
posebnim elementima ukru
ć
ena u popre
č
nom pravcu.
203
Zone u oblasti oslonca zidnih nosa
č
a, konstruišu se i izvode tako da se nosa
č
obezbedi od gnje
č
enja
betona ili otkidanja uglova na oslona
č
kim ležištima.
U slu
č
aju da se zidni nosa
č
, po visini ili delom svoje visine, oslanja na
č
vrst oslonac, kao što je popre
č
ni
zid, popre
č
ni zidni nosa
č
, stub ve
ć
ih dimenzija i sli
č
no, mora se proveriti prijem kosih zatežu
ć
ih sila i
glavnih napona pritisaka u oblastima zidnog nosa
č
a preko kojih se prenosi optere
ć
enje sa zidnog nosa
č
a
na oslona
č
ku konstrukciju.
Ako se optere
ć
enje nalazi na donjoj ivici zidnog nosa
č
a, mora se predvideti armatura za potpuno
osiguranje prenošenja obešenog optere
ć
enja izme
đ
u mesta delovanja optere
ć
enja i gornjeg dela zidnog
nosa
č
a. Za prenošenje raspodeljenog optere
ć
enja predvi
đ
aju se vertikalne uzengije dovoljne dužine i
pre
č
nika. Te uzengije obuhvataju glavnu armaturu polja i dopiru do gornje ivice nosa
č
a, odnosno do
visine jednake rasponu l za h
>
l. U blizini oslonca dužine uzengija se mogu smanjiti, ali ne smeju biti
kra
ć
e od 0,8 h
,
odnosno 0 , 8 l za h>l.
Za prijem obešenog koncentrisanog optere
ć
enja ili optere
ć
enja koje se na zidni nosa
č
prenosi linijski
(popre
č
nim zidom, rebrom i l i stubom) na ukupnoj visini i l i na delu visine zidnog nosa
č
a predvi
đ
a se
armatura sposobna za prihvatanje i prenošenje tog optere
ć
enja na zidni nosa
č
.
Ako se konstrukcija zidnih nosa
č
a ili platna izvodi u klizu
ć
oj ili pokretnoj oplati, upotrebljava se beton
marke MB
≥
20.
8. PLO
Č
E
204
Plo
č
e su ravni površinski nosa
č
i male debljine kod kojih optere
ć
enje dejstvuje upravno na srednju ravan
plo
č
e. Plo
č
e mogu biti oslonjene linijski i l i u pojedinim ta
č
kama.
Pravougaone (poligonalne) plo
č
e mogu biti oslonjene linijski, u pojedinim ta
č
kama ili potpuno slobodne.
Stati
č
ki uticaji (momenti savijanja, transverzalne sile i reakcije oslonaca) u plo
č
ama ra
č
unaju se po teoriji
elasti
č
nosti, po teoriji plasti
č
nosti i po nelinearnoj teoriji.
Prora
č
un uticaja po teoriji elasti
č
nosti može se zasnivati na homogenom betonskom preseku, usvajaju
ć
i za
Poasonov koeficijent vrednosti izme
đ
u 0 i 0,2. Kod kontinualnih plo
č
a može se vršiti ograni
č
ena
preraspodela uticaja tako što se momenti jedne trake odre
đ
eni po linearnoj teoriji, mogu pove
ć
ati ili
smanjiti do 25%, tako da odgovaraju
ć
e srednje vrednosti momenata u polju iste trake budu podešeni da
zadovoljavaju uslove ravnoteže.
Prora
č
un stati
č
kih uticaja po teoriji plasti
č
nosti po pravilu važi za grani
č
na stanja loma usled incidentnih
dejstava (eksplozije, udari i dr.),
a primenjuje se kod zaštitnih konstrukcija - skloništa i sl. Za prora
č
un
se mogu primeniti stati
č
ke i kinemati
č
ke metode. Odnosi momenata loma, istog znaka a razli
č
itih
pravaca, kao i razli
č
itog znaka i istog pravca moraju se nalaziti u granicama koje obezbe
đ
uju punu
trajnost i funkcionalnost plo
č
a i pod najnepovoljnijim kombinacijama dejstava i optere
ć
enja u
eksploataciji.
205
Naprezanja plo
č
a oslonjenih na jednu stranu ili na dve suprotne strane, koja nastaju upravno na
pravac raspona, obezbe
đ
uju se popre
č
nom (podeonom) armaturom.
61
206
Približan prora
č
un plo
č
a koje prenose optere
ć
enje u jednom pravcu ili u dva ortogonalna pravca po
metodi traka dopušten je samo kad su plo
č
e optere
ć
ene podeljenim optere
ć
enjem.
207
Ukupna debljina plo
č
e iznosi najmanje 7 cm za stati
č
ka podeljena optere
ć
enja, a debljina krovnih plo
č
a
izuzetno može biti 5 cm.
Debljina plo
č
a po kojima se kre
ć
u vozila treba da iznosi najmanje 10 cm za putni
č
ka vozila, a 12 cm za
teretna vozila.
Ako se stanje deformacija ne dokazuje posebno, najmanja debljina plo
č
e koja se ra
č
una u jednom ili dva
pravca treba da iznosi l/35 manjeg raspona, odnosno odstojanja nultih ta
č
aka momenata kod kontinualnih
ili uklještenih plo
č
a. Ako odstojanje nultih ta
č
aka nije odre
đ
eno stati
č
kim prora
č
unom, može se uzeti da
to odstojanje iznosi 4/5 raspona.
Debljina plo
č
a po kojima se samo povremeno hoda (radi
č
iš
ć
enja i opravki) iznosi najmanje l/40 manjeg
raspona, odnosno rastojanja nultih ta
č
aka momenata, ali ne manje od 5 cm.
208
Razmaci izme
đ
u šipki glavne armature u zonama najve
ć
ih naprezanja ne smeju biti ve
ć
i od 2d za jednako
podeljena optere
ć
enja, odnosno 1,5d za koncentrisana optere
ć
enja, gde je d ukupna visina plo
č
a, niti
ve
ć
a od 20 cm. Na mestima na kojima se armatura smanjuje usled smanjenja momenata, razmak šipki
armature ne sme iznositi više od 40 cm.
Č
ist razmak izme
đ
u šipki armature ne sme iznositi manje od 4 cm. U gornjoj zoni plo
č
e armatura se
postavlja na najmanji razmak kojim se obezbe
đ
uje pravilno razastiranje i ugra
đ
ivanje betona.
209
Na krajnjim slobodnim osloncima plo
č
a treba poviti jednu tre
ć
inu do jednu polovinu glavne armature i
prevesti je preko oslonca u gornju zonu. Na krajevima šipki treba izraditi kuke. Povijanje potrebne
armature nad slobodnim osloncem može se zameniti armaturom koja je prevedena preko oslonca i tako
povijena da može prihvatiti eventualne negativne momente (sl. 52a alternativa).
Slika 52
Na srednjim osloncima plo
č
a može se, ako to glavni naponi zatezanja dozvoljavaju, izostaviti povijanje
armature iz polja. U tom slu
č
aju momenti nad osloncima pokrivaju se dodavanjem pravih šipki armature
(sl. 52b).
Šipke donje glavne armature, koje se završavaju na slobodnim osloncima, moraju imati kuke i dužinu
usidrenja, prema odredbama
č
lana 149. ovog pravilnika (sl. 52).
210
Duž slobodne ivice plo
č
e bez oslonca, pored potrebne armature za momente savijanja mora se dati
podužna armatura iz konstruktivnih razloga, koja se sastoji od najmanje po jednog profila u gornjem i
donjem uglu. Podužne šipke uz ivicu debljih plo
č
a, raspore
đ
uju se i po visini plo
č
e. Popre
č
na armatura
duž slobodne ivice, koja obuhvata podužnu armaturu, sastoji se od uzengija "ukosnica", zatvorenih
uzengija ili armature plo
č
e upravne na slobodnu ivicu plo
č
e (sl. 52c).
Stav 1. ovog
č
lana primenjuje se i na obezbe
đ
enje otvora u plo
č
i, s tim što se oko otvora u ravni plo
č
e
dodaje i koso položena armatura, radi obezbe
đ
enja uticaja od skretnih sila oko otvora plo
č
e.
Pri prora
č
unu stati
č
kih uticaja u plo
č
i mogu se zanemariti manji otvori.

63
11. KRUŽNE PLO
Č
E
217
Kružne plo
č
e, prosto oslonjene i uklještene, armiraju se, po pravilu, prstenastom i radijalnom armaturom
za prijem tangencijalnih, odnosno radijalnih momenata savijanja.
Armatura kružnih plo
č
a u sredini plo
č
e izvodi se na na
č
in prikazan na slici 54.
Kružne plo
č
e manjeg raspona mogu se prora
č
unavati i armirati kao kvadratne plo
č
e koje prenose
optere
ć
enja u dva pravca, pri
č
emu se za prora
č
un i raspored armature u plo
č
i uzima da je stranica
kvadratne plo
č
e a
≈
0,9D, gde je D pre
č
nik kružne plo
č
e.
Slika 54
12. PE
Č
URKASTE PLO
Č
E
218
Pe
č
urkaste plo
č
e su plo
č
e koje se neposredno oslanjaju na stubove sa oja
č
anom glavom stuba
(kapitelom) i l i bez oja
č
anja glave stuba i koje su sa stubovima kruto i l i zglobno povezane.
U prora
č
unu se može usvojiti da je Poasonov koeficijent
ν
= 0.
219
Pe
č
urkaste plo
č
e sa pravougaonim rasporedom stubova i jednako podeljenim optere
ć
enjem mogu se
prora
č
unavati približnim postupkom, pomo
ć
u metode zamenjuju
ć
ih kontinualnih okvira (kruta veza
izme
đ
u plo
č
e i stubova) ili pomo
ć
u metode zamenjuju
ć
ih kontinualnih grednih nosa
č
a (zglobna veza
izme
đ
u plo
č
e i stubova), ako odnos l
x
/l
y
me
đ
usobno upravnih osovinskih razmaka stubova zadovoljava
uslov 0,75
≤
l
x
/l
y
≤
1,33. Za širinu rigle okvira, odnosno za širinu grednog nosa
č
a uzima se osovinski
razmak stubova odgovaraju
ć
eg pravca, a za visinu se uzima debljina plo
č
e.
Pri odre
đ
ivanju stati
č
kih uticaja u zamenjuju
ć
em kontinualnom okviru, odnosno grednom nosa
č
u uzima
se, za svaki pravac, ukupno odgovaraju
ć
e optere
ć
enje, vode
ć
i ra
č
una i o najnepovoljnijem položaju
pokretnog (korisnog) optere
ć
enja.
Raspodela stati
č
kih uticaja sa zamenjuju
ć
eg kontinualnog okvira, odnosno grednog nosa
č
a na pojedine
delove (trake) plo
č
e ra
č
una se po teoriji plo
č
a.
Ako je pre
č
nik (strana) kapitela na spoju sa plo
č
om ve
ć
i od 0,3 l
min,
gde je l
min
kra
ć
i osovinski razmak
stubova, i ako je nagib konusa i l i piramide upisanih u kapitel u odnosu na ravan plo
č
e ve
ć
i i l i jednak 1:3,
prora
č
un stati
č
kih uticaja pri primeni približnog postupka mora se sprovesti pomo
ć
u metode
zamenjuju
ć
ih okvira, odnosno mora se uzeti u obzir kruta veza izmedu rigle i stubova (sl. 5 5 ) . Kruta
veza izme
đ
u rigle i stubova primeni
ć
e se i onda kad krutost stubova nije mala u odnosu na krutost rigle,
bez obzira na veli
č
inu kapitela.
Slika 55
64
Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava 4. ovog
č
lana, prora
č
un se sprovodi pomo
ć
u metode zamenjuju
ć
ih
kontinualnih grednih nosa
č
a.
Ako kapitel ima nagib
≥
1:3 (sl. 55b), pri dimenzionisanju preseka plo
č
e u oblasti kapitela prema
momentima savijanja sme se u ra
č
un uvesti samo ona stati
č
ka visina koja odgovara nagibu 1:3.
Najmanje 50% armature iz polja mora se voditi pravo, bez povijanja, duž raspona l
x
, odnosno l
y
.
Odredbe
č
l. 212. i 211. ovog pravilnika primenjuju se na razmak šipki armature i najmanji procent
armiranja pe
č
urkastih plo
č
a.
220
Kod plo
č
a koje se neposredno oslanjaju na stubove bez kapitela i kod plo
č
a optere
ć
enih koncentrisanim
optere
ć
enjem mora se plo
č
a u kriti
č
nom preseku obezbediti od probijanja. Uzima se da je kriti
č
ni presek,
u osnovi, kružnog oblika i da se nalazi na udaljenosti h
s
/2 od ivice kružnog stuba pre
č
nika d
s
(sl. 56).
Slika 56
Napon smicanja
τ
u kriti
č
nom preseku izra
č
unava se prema izrazu:
max
kp
s
T
,
O
h
τ =
⋅
gde je
T
max
- najve
ć
a transverzalna sila u kriti
č
nom preseku pri eksploatacionim optere
ć
enjima;
O
kp
= d
kp
·
π
- obim kriti
č
nog kružnog preseka plo
č
a za unutrašnji stub;
h
s
- srednja (prose
č
na) stati
č
ka (korisna) visina plo
č
e za dva usvojena pravca armature u kriti
č
nom
preseku.
Za obim kriti
č
nog preseka plo
č
e kod stuba na ivici plo
č
e uzima se 60%, a kod stuba u uglu plo
č
e 30% od
obima O
kp
kriti
č
nog preseka plo
č
e za unutrašnji stub. Unutrašnjim stubom, u smislu ovog pravilnika,
smatra se i svaki krajnji stub
č
ija je osa udaljena od ivice plo
č
e najmanje za 0,5l
x
, odnosno 0,5l
y
. Ako je
odstojanje ose stubova od ivice plo
č
e manje od 0,5l
x
, odnosno 0,5l
y
, za obim kriti
č
nog preseka može se
uzeti me
đ
uvrednost kao linearna interpolacija vrednosti kriti
č
nog obima za unutrašnji i ivi
č
ni stub.
Pri prora
č
unu napona smicanja
τ
treba voditi ra
č
una o uticaju otvora u plo
č
i koji se nalazi u blizini
oslonca.
Ako popre
č
ni presek oslonca (stuba) ima oblik pravougaonika
č
ije su strane b i d, onda se, pri odre
đ
ivanju
napona smicanja
τ
, u ra
č
un uvodi zamenjuju
ć
i kružni stub pre
č
nika:
s
d
1.13 b d
=
⋅
Ako je duža strana pravougaonika ve
ć
a za više od 1,5 puta od kra
ć
e strane, u ra
č
un se sme uvesti da je
duža strana najviše 1,5 puta ve
ć
a od kra
ć
e strane.
Uticaj nesimetri
č
nog naprezanja plo
č
e usled savijanja u oblasti oko unutrašnjih stubova (ekscentri
č
no
oslanjanje plo
č
a na stubove) može se zanemariti pri optere
ć
enju koje deluje upravno na plo
č
u. Uticaj
ekscentri
č
nog oslanjanja plo
č
e na veli
č
inu napona smicanja na mestu ivi
č
nih i ugaonih oslonaca (stubova)
usled dejstva optere
ć
enja upravnog na plo
č
u ne mora se posebno odre
đ
ivati ako se napon smicanja
τ
,
izra
č
unat prema izrazu u ovom
č
lanu, pove
ć
a za najmanje 40%.

66
13. LJUSKE I POLIEDARSKI POVRŠINSKI NOSA
Č
I
223
Ljuske su jednostruko i l i dvostruko zakrivljeni površinski nosa
č
i male debljine sa ivi
č
nim ukru
ć
enjima i l i
bez ivi
č
nih ukru
ć
enja. Poliedarski površinski nosa
č
i su prostorni površinski nosa
č
i sastavljeni od ravnih
me
đ
usobno kruto povezanih plo
č
a.
224
Za odre
đ
ivanje veli
č
ine uticaja u presecima i deformacijskih veli
č
ina, kao osnova prora
č
una može se uzeti
elasti
č
no ponašanje konstrukcija - faza I.
Za odre
đ
ivanje veli
č
ine uticaja iz stava 1. ovog
č
lana može se
primeniti i uproš
ć
eni na
č
in prora
č
una prema
teoriji membrana, zavisno od oblika, krutosti, zanemarenja sekundarnih napona i sekundarnih deformacija,
vode
ć
i ra
č
una o ivi
č
nim smetnjama.
Ljuske se mogu ra
č
unati i po teoriji loma (teorija plasti
č
nosti) kad se dokazuje samo kapacitet nosivosti,
odnosno sigurnost na lom.
Stabilnost ljuske i poliedarskih nosa
č
a, usled mogu
ć
ih uticaja (optere
ć
enja, skupljanja i te
č
enja betona,
promena temperatura, spuštanja oslonca), ispituje se na deformisanom sistemu.
Mogu
ć
a odstupanja pri izvo
đ
enju projektovane krivine treba proceniti i uneti u prora
č
un.
Za konstrukcije i elemente iz
č
lana 223. ovog pravilnika mora se
proveriti izbo
č
avanje koje nastaje usled
elasti
č
nih deformacija i promene oblika, usled skupljanja i te
č
enja betona, kao i usled mogu
ć
ih odstupanja
projektovane krivine pri izvo
đ
enju.
225
Pri dimenzionisanju nosa
č
a ljuske prora
č
unavaju se zatežu
ć
i naponi u betonu koji, pod pretpostavkom punog
sadejstva betona u zategnutoj zoni, nastaju od optere
ć
enja u srednjoj površini ljuske ili poliedarskog
površinskog nosa
č
a usled dejstva normalnih sila, smi
č
u
ć
ih sila i eventualnih momenata savijanja.
226
U ivi
č
nim elementima ljuski koji su pretežno napregnuti na savijanje, armatura se odre
đ
uje na na
č
in
predvi
đ
en za grede.
Armatura ljuski i poliedarskih površinskih nosa
č
a u jako napregnutim podru
č
jima treba što bolje da sledi
trajektorije napona zatezanja. U ostalim podru
č
jima, armiranje prema trajektorijama napona zatezanja može
se zameniti mrežom odgovaraju
ć
eg oblika. Armaturu treba postaviti u srednjoj površini ljuske u oblasti
membranskog stanja, a u oblasti ivi
č
nih poreme
ć
aja armatura treba da sledi zone zatezanja od momenata i
normalnih sila.
Razmak šipki armature u ljuskama i poliedarskim površinskim nosa
č
ima ne sme prelaziti dvostruku
debljinu ljuske, a ne može iznositi ni više od 20 cm.
Ako se za armiranje upotrebi glatki
č
elik pre
č
nika šipke 10 mm, kuke se ne moraju izvoditi pod uslovom
da se predvidi dovoljna dužina usidrenja i l i preklapanja armature.
14. MONTAŽNI ARMIRANOBETONSKI ELEMENTI
227
Montažni armiranobetonski elementi izra
đ
uju se od betona, najmanje marke MB 20.
Svi detalji spojeva, uklapanja, usidrenja i drugi moraju biti prikazani na detaljnim crtežima u projektu.
228
Užad za dizanje, petlje na tim užadima i drugi elementi sistema za dizanje elemenata moraju se
prora
č
unavati na mogu
ć
nost stoprocentnog pove
ć
anja težine betonskog elementa koji se diže.
67
229
Beton za zalivanje spojeva montažnih armiranobetonskih elemenata treba da ima najmanje onaj kvalitet koji
ima beton elemenata koji se me
đ
usobno spajaju.
Na svakom montažnom armiranobetonskom elementu moraju biti ozna
č
eni gornja strana elementa, položaj i
orijentacija u konstrukciji, na na
č
in odre
đ
en u detaljnim crtežima.
230
Montažni armiranobetonski elementi moraju biti tako uskladišteni, transportovani i postavljeni da se spre
č
i
njihovo prekomerno naprezanje ili ošte
ć
enje.
Projektom montaže odre
đ
uje se na
č
in povezivanja i podupiranja montažnih armiranobetonskih elemenata u
toku montaže.
VII IZVOÐENJE BETONSKIH RADOVA
231
Izvoda
č
konstrukcija i elemenata od betona i armiranog betona mora voditi dokumentaciju prema ovom
pravilniku, kojom dokazuje kvalitet materijala i izvo
đ
enja radova, kao i drugu dokumentaciju predvi
đ
enu
projektom.
232
Betonski radovi se izvode prema projektu konstrukcije i projektu betona.
Pre po
č
etka izvo
đ
enja konstrukcije i elemenata od betona i armiranog betona mora se izraditi projekt
betona, koji sadrži:
-
sastav betonskih mešavina, koli
č
ine i tehni
č
ke uslove za projektovane klase betona;
-
plan betoniranja, organizaciju i opremu;
-
na
č
in transporta i ugra
đ
ivanja betonske mešavine;
-
na
č
in negovanja ugra
đ
enog betona;
-
program kontrolnih ispitivanja sastojaka betona;
-
program kontrole betona, uzimanja uzoraka i ispitivanja betonske mešavine i betona po partijama;
- plan montaže elemenata, projekt skele, za složene konstrukcije i elemente od betona i armiranog betona,
ako nije dat u projektu konstrukcije, kao i projekt oplate za specijalne vrste oplata.
Projekt betona ne izra
đ
uje se za individualnu gradnju prizemnih zgrada, baraka, šupa i sli
č
nih objekata.
1. BETONSKI POGONI
233
Za proizvodnju betona kategorije B.II koriste se ure
đ
aji koji ispunjavaju uslove utvr
đ
ene propisom o
jugoslovenskom standardu JUS U.M1.050.
234
Transport agregata obuhvata sve radne operacije, od uskladištenja agregata na mestu proizvodnje do
ure
đ
aja za doziranje i mešanje betona.
Frakcije agregata transportuju se
odvojeno i skladište tako da se ne zaprljaju, da ostanu nepromenjenog
granulometrijskog sastava i da ne do
đ
e do drobljenja zrna. Deponija frakcija agregata smešta se na podlogu sa
dovoljnim nagibom za odvodnjavanje.
Nije dopušteno na istom mestu deponovanje agregata istih nazivnih frakcija, a razli
č
itog porekla i
separacije.

69
3. SKELE I OPLATE
242
Skele i oplate moraju biti tako konstruisane i izvedene da mogu preuzeti optere
ć
enja i uticaje koji nailaze u
toku izvo
đ
enja radova, bez štetnih sleganja i deformacija, i osigurati ta
č
nost predvi
đ
enu projektom
konstrukcije.
243
Nadvišenja skele i oplate odre
đ
uju se zavisno od objekta i njegove namene i estetskog izgleda.
Za specijalne i, naro
č
ito, složene objekte nadvišenje skele odre
đ
uje se prora
č
unom.
244
Skele i oplate moraju biti tako izvedene da odgovaraju na
č
inu ugra
đ
ivanja, vibriranja, negovanja i termi
č
ke
obrade betona, prema projektu betona.
245
Oplata mora biti takva da za vreme betoniranja ne bude gubitaka sastojaka betona.
246
U slu
č
aju kad oplata i delovi oplate ostaju ugra
đ
eni u konstrukciju, treba proveriti njihovu trajnost ako je
oplata sastavni deo konstrukcije ili njenog elementa. Ako je takva oplata ili deo oplate bez uticaja na nosivost
konstrukcije, treba proveriti da njen uticaj na konstrukciju nije štetan.
Ako sredstva za u
č
vrš
ć
ivanje oplate prolaze kroz beton, ne smeju štetno delovati na beton.
Oplatu treba tako izvesti da je mogu
ć
e lako skidanje, bez ošte
ć
enja betona.
247
Unutrašnje stranice oplate moraju biti
č
iste i, prema potrebi premazane zaštitnim sredstvom.
Premaz oplate ne sme biti štetan za beton, ne sme delovati na promenu boje površine vidnog betona i na
vezu izme
đ
u armature i betona, i ne sme štetno delovati na materijale koji se naknadno nanose na beton.
248
Oplata se skida po fazama, bez potresa i udara, kada beton dovoljno o
č
vrsne.
Ako projektom konstrukcije nije druk
č
ije odre
đ
eno, za vreme skidanja oplate
č
vrsto
ć
a betona ne sme biti
manja od:
-
30% propisane marke betona kod stubova, zidova i vertikalnih delova oplate greda;
-
70% propisane marke betona kod plo
č
a i donjih delova oplate greda.
Ako je betonski element za vreme skidanja oplate optere
ć
en,
č
vrsto
ć
a betona mora da odgovara uslovima za
marku betona odre
đ
enu projektom konstrukcije.
Kad tehnologija gra
đ
enja zahteva podupiranje konstrukcije i posle skidanja oplate, raspored i na
č
in
podupiranja moraju se predvideti projektom betona.
Specijalni na
č
ini ugradjivanja i specijalni betoni mogu zahtevati posebne uslove za oplatu (podvodni beton,
pumpani beton i sl.).
249
Za nosive elemente, kod kojih je slobodna dužina ve
ć
a od 6 m, oplata se postavlja tako da posle njenog
optere
ć
enja ostane nadvišenje veli
č
ine l/1000, gde je l
-
raspon elementa.
Pre po
č
etka ugra
đ
ivanja betona treba proveriti dimenzije skele i oplate i kvalitet njihove izrade.
70
4. ARMATURA
250
Prilikom transporta i uskladištenja
č
elika ne sme do
ć
i do mehani
č
kih ošte
ć
enja, lomova na mestu
zavarivanja i prljavštine koja može smanjiti adheziju, kao i do gubitka oznaka i smanjenja preseka zbog
korozije.
Transport i uskladištenje prefabrikovanih armaturnih sklopova i mreža treba obaviti tako da se
pored
navedenog izbegnu deformacije i nedopuštena razmicanja šipki armature.
251
Armatura se savija u hladnom stanju i nastavlja na na
č
in odre
đ
en projektom konstrukcije.
Pre postavljanja, armatura se mora o
č
istiti od prljavštine, masno
ć
a, ljuski korozije i sli
č
nog.
252
Zavarivanje nosive armature obavlja se u armira
č
kom pogonu, radionici ili na gradilištu.
Šipke armature mogu se zavarivati ako su zavarljive, prema propisu o jugoslovenskom standardu JUS
C.K6. 020. Zavarivanje gorionikom i kovanjem je zabranjeno.
253
Provera zavarljivosti vrši se zatezanjem i savijanjem epruveta zavarenih spojeva.
Nastavljanje armaturnih šipki zavarivanjem dopušteno je samo na pravim delovima. Udaljenost vara od
po
č
etka krivine mora iznositi najmanje 10Ø.
Kad su armaturne šipke zavarene na druge
č
eli
č
ne elemente, prora
č
un, izvo
đ
enje i kontrola takvih
varova izvode se
u skladu s propisima o zavarivanju, pošto se prethodnim ispitivanjem proveri
zavarljivost armature i
č
eli
č
nih elemenata.
254
Nosivost zavarenih šipki dokazuje se ispitivanjem prema jugoslovenskom standardu JUS C.K6.020.
255
Dužina i položaj nastavka armaturnih šipki s preklapanjem odre
đ
uju se projektom konstrukcije. Nosivost i
deformabilnost spojnica za mehani
č
ko nastavljanje proveravaju se prethodnim ispitivanjem.
Mesta nastavljanja armature ozna
č
avaju se u planovima armature.
256
Radi osiguranja projektovanog položaja u toku ugra
đ
ivanja betona, armatura se
č
vrsto vezuje potrebnim
brojem grani
č
nika i podmeta
č
a odgovaraju
ć
eg tipa.
257
Ako se armatura postavlja na tlo, predvi
đ
a se izravnavaju
ć
i sloj betona, debljine najmanje 5 cm.
258
Pri ugra
đ
ivanju pocinkovanih
č
eli
č
nih elemenata ne sme do
ć
i do kontakta tih elemenata sa armaturom.
259
Pre po
č
etka betoniranja mora se zapisni
č
ki utvrditi da li montirana armatura zadovoljava u pogledu:
-
pre
č
nika, broja šipki i geometrije ugra
đ
ene armature predvi
đ
ene projektom konstrukcije;
-
u
č
vrš
ć
enja armature u oplati;
-
mehani
č
kih karakteristika: granice razvla
č
enja i granice kidanja.
Armaturu koja je uprljana betonom, cementnim malterom i sli
č
no, potrebno je
pre betoniranja o
č
istiti.

72
7. PROIZVODNJA I UGRA
Đ
IVANJE BETONA U POSEBNIM USLOVIMA
268
Ugra
đ
ivanje betona u kalupe i l i oplatu pri spoljnim temperaturama nižim od +5°C i l i višim od +30°C smatra
se betoniranjem u posebnim uslovima. Za betoniranje u posebnim uslovima moraju se osigurati posebne
mere zaštite betona.
269
U pogonima u kojima se predvi
đ
a proizvodnja i ugra
đ
ivanje betona pri spoljnim temperaturama nižim od
+5°C, pre prvih mrazeva treba osposobiti i proveriti opremu koja
ć
e se koristiti za proizvodnju i ugra
đ
ivanje
betona pri niskim temperaturama.
270
Agregat mora biti otporan na mraz, naro
č
ito pri višeciklusnom smrzavanju i odmrzavanju. Agregat ne sme
sadržati organske primese koje usporavaju hidrataciju cementa. Upotreba smrznutog agregata nije dopuštena.
271
Pri izboru cementa prednost treba dati visokoaktivnim cementima s nižom standardnom konzistencijom i
bržim osloba
đ
anjem hidratacione toplote. Cement sa dodatkom pucolana po pravilu se ne koristi.
272
Dodaci ne smeju usporavati proces hidratacije na niskim temperaturama, pove
ć
avati vodopropusnost betona i
koroziju
č
elika u betonu. Delovanje dodatka na beton treba proveravati na temperaturi +5°C i +20°C, sa
predvi
đ
enom i dvostrukom koli
č
inom doziranja.
273
Pre prvog smrzavanja beton mora imati najmanje 50% zahtevane
č
vrsto
ć
e. Beton koji
ć
e u eksploataciji biti
izložen smrzavanju mora pre prvog smrzavanja imati zahtevanu
č
vrsto
ć
u, a beton koji
ć
e istovremeno biti
izložen i delovanju soli za odmrzavanje mora imati i zahtevanu otpornost na mraz i soli za odmrzavanje.
274
Kad se u vrlo hladne dane skida oplata i l i uklanja toplotna zaštita, ne sme do
ć
i do naglog hla
đ
enja betona,
pa se spoljne površine betona moraju zaštititi.
275
Pri betoniranju na visokim temperaturama po
č
etnu obradljivost treba odrediti prema prethodno utvr
đ
enom
gubitku obradljivosti prilikom transporta i gradnje.
Ako se koriste usporiva
č
i vezivanja i dodaci za pove
ć
anje obradivosti, njihovo delovanje treba prethodno
dokazati na uzorcima sa odabranim cementom i o
č
ekivanom temperaturom betona.
276
Cement i ostali sastojci betona koji se ugra
đ
uje u masivne elemente moraju biti takvi da temperatura
ugra
đ
enog betona ni u kom slu
č
aju ne bude viša od +65°C. U protivnom, preduzimaju se mere za hla
đ
enje
komponenata betona i l i hla
đ
enje betona u samom elementu.
73
VIII ZAVRŠNA OCENA KVALITETA BETONA
U KONSTRUKCIJI
277
Za beton kategorije B . I I mora se dati završna ocena kvaliteta betona, koja obuhvata:
-
dokumentaciju o preuzimanju betona po partijama
-
mišljenje o kvalitetu ugra
đ
enog betona, koje se daje na osnovu vizuelnog pregleda konstrukcije, pregleda
dokumentacije o gra
đ
enju i verifikaciji rezultata iz evidencije teku
ć
e kontrole proizvodnje sa rezultatima
kontrole saglasnosti sa uslovima kvaliteta.
Na osnovu završne ocene kvaliteta betona u konstrukciji dokazuje se sigurnost i trajnost konstrukcije i l i
se traži naknadni dokaz kvaliteta betona.
IX PROBNO
OPTERE
Ć
ENJE
278
Ispitivanje probnim optere
ć
enjem vrši se za armiranobetonske konstrukcije, i to:
-
mostove raspona ve
ć
eg od 15 m;
-
kranske staze za kranove nosivosti ve
ć
e od 5t;
-
rezervoare, silose, bazene;
-
tribine na sportskim gra
đ
evinama i tribine u dvoranama;
-
krovne konstrukcije raspona ve
ć
eg od 30 m;
-
sisteme me
đ
uspratnih konstrukcija od prefabrikovanih montažnih elemenata koji se prvi put primenjuju;
-
konstrukcije koje se prvi put izvode novim tehnološkim postupcima;
-
dalekovodne stubove sistema koji se prvi put primenjuju;
-
sve ostale konstrukcije za koje je to predvi
đ
eno projektom.
Probnom optere
ć
enju konstrukcije može se pristupiti pošto se pribave dokazi o kvalitetu ugra
đ
enih
komponenata betona, ili armiranog betona i li montažnih armiranobetonskih elemenata prema odgovaraju
ć
em
propisu o jugoslovenskim standardima.
279
Probno optere
ć
enje mostova sprovodi se prema propisu o jugoslovenskom standardu JUS U.M1.046, a
probno optere
ć
enje konstrukcije u visokogradnji - prema propisu o jugoslovenskom standardu JUS
U.M1.047.
280
Položaj i veli
č
ina optere
ć
enja pri probnom optere
ć
enju odre
đ
uju se projektom konstrukcije. Na
č
in
optere
ć
enja, po pravilu, odgovara na
č
inu optere
ć
enja u eksploataciji (stati
č
ko optere
ć
enje, dinami
č
ko
optere
ć
enje).
281
Utvr
đ
ivanje nosivosti prefabrikovanih montažnih armiranobetonskih elemenata izloženih savijanju
ispitivanjem do loma sprovodi se prema propisu o jugoslovenskom standardu JUS U.E3.050.
282
Ispitivanje konstruktivnih elemenata do loma, izloženih pretežno savijanju, obavezno je i za konstruktivne
elemente, ako se oni izvode novim tehnološkim postupcima i l i u serijama ve
ć
im od 500 komada. Takva
ispitivanja sprovode se na prototipovima i l i modelima pre po
č
etka serijske izrade konstruktivnih elemanata.
283
Ako su rezultati probnog optere
ć
enja negativni, obavezna je sanacija konstrukcije. Posle izvršenja sanacije,
obavezno se ponavlja probno optere
ć
enje.

75
289
Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaju da važe:
Pravilnik o tehni
č
kim merama i uslovima za beton i armirani beton ("Službeni list SFRJ", br. 51/71),
Pravilnik o tehni
č
kim merama za upotrebu Bi-
č
elika u armiranobetonskim konstrukcijama ("Službeni list
SFRJ", br. 18/69 i 14/70), Pravilnik o tehni
č
kim merama i uslovima za upotrebu mrežaste armature u
armiranobetonskim konstrukcijama ("Službeni list SFRJ", br. 32/69) i Pravilnik o tehni
č
kim propisima za
upotrebu rebrastog
č
elika za armirani beton ("Službeni list SFRJ", br. 39/65 i 16/68) .
290
Prora
č
unski dijagram
σ
b
/
ε
b
u obliku kvadratne parabole iz
č
lana 86.
ovog pravilnika može se koristiti
najduže dve godine od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Prora
č
un preseka prema dopuštenim naponima iz
č
lana 75. stav 2. i
č
l.119, 120, 121, 122, 124, 125, 126,
128, 129, 131, 132, 133 i 134. ovog pravilnika može se primenjivati najduže dve godine od dana stupanja
na snagu ovog pravilnika.
291
Ovaj pravilnik stupa na snagu po isteku tri meseca od dana objavljivanja u "Službenom listu SFRJ".
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti