FRS Gromobrani - Sigurnosno tehničke instalacije

Home

 

 

Kontakt

 

 

Mi o nama

 

 

Service

 

 

Aktuelno

 

 

Ponuda

 

 

Pravilinik o tehničkim propisima gromobrana

 

 

Links

 

 

Pravilnik o tehničkim propisima gromobrana

Na osnovi člana 6. stav 1. Zakona o tehničkim mjerama ("Službeni list", br. 

12/65), savezni sekretar za privredu propisuje

 

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM PROPISIMA O 

GROMOBRANIMA

*Primjena provedbenih propisa utvrđena je člankom 53. Zakona o normizaciji (N.N., br. 55/96.) 

koji glasi:

Članak 53.

(1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u roku od tri 

godine od dana njegovog stupanja na snagu.

(2) Ovlašćuje se ravnatelj Zavoda da propisima iz stavka 1. ovoga članka može odrediti 

prekršaje i propisati kazne za te prekršaje.

(3) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka, osim odredaba koje su u suprotnosti s 

odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o 

standardizaciji ("Narodne novine", br. 53/91., 26/93., 29/94. i 25/96.).

(4) U propisima iz stavka 3. ovoga članka naziv preuzetih normi s oznakom "JUS" mijenja se u 

naziv "Hrvatska norma" s oznakom "HRN", a slovna i brojčana oznaka ostaju iste.

(5) U propisima iz stavka 3. ovoga članka odredbe kojima je utvrđeno da je primjena hrvatskih 

normi u cijelosti ili djelomično obvezatna ostaju na snazi do 31. prosinca 1996.

 

Član 1.

Pri projektiranju, građenju i održavanju gromobrana primjenjivat će se 

tehničke mjere sadržane u Tehničkim propisima o gromobranima, koji su 

odštampani uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Član 2.

Izgradnja gromobrana započeta prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika 

može se nastaviti odnosno završiti prema već odobrenoj tehničkoj 

dokumentaciji za njihovu izgradnju u skladu sa do sada postojećim propisima 

za građenje gromobrana.

Član 3.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti: Pravilnik o 

tehničkim propisima za građenje i održavanje gromobrana ("Službeni list", br. 

7/57) i Tehnički propisi za građenje i održavanje gromobrana, koji čine njegov 

sastavni dio, a objavljeni su u dodatku "Službenog lista", br. 7/57.

Član 4.

Ovaj pravilnik stupa na snagu po isteku 30 dana od dana objavljivanja u 

"Službenom listu".

 

 

TEHNIČKI PROPISI O GROMOBRANIMA

 

1 PREDMET PROPISA

Ovim propisima određuje se koje objekte treba štititi gromobranom i način 

izgradnje i održavanja gromobrana.

2 PODRUČJE PRIMJENE 

Gromobranom se moraju zaštititi:

2.1 visoke kuće, tvornički dimnjaci, silosi, osmatračnice i drugi objekti koji 

znatno nadvisuju okolinu;

2.2 objekti za preradu drveta, mlinovi, tvornice i skladišta boja, lakova, 

eksploziva, zapaljivih tekućina i plinova, kao i drugi objekti koji su lako 

zapaljivi ili u kojima lako može doći do požara ili eksplozije;

2.3 kazališta, kinematografi, sportske i druge dvorane, cirkusi, sajamske hale, 

background image

suprotstavlja udarnoj struji stranog čela pri prolazu kroz uzemljivač.

3.111 

Otpor uzemljenja

 je zbroj otpora rasprostiranja uzemljivača i otpora 

zemljovoda.

3.112 

Referentna zemlja

 je područje zemljišta a osobito njegova površina koja 

je od pripadajućeg uzemljivača udaljena toliko da se između ma kojih tačaka 

tog područja ne pojavljuju značajnije potencijalne razlike.

3.2 Dijelovi gromobranske instalacije

3.201 

Gromobran 

je električna instalacija izvedena tako da mogućnost udara 

groma u zaštićeni objekt bude svedena na minimum. Ta instalacija je 

sastavljena od: hvataljki, odvoda, uzemljivača i dopunskog pribora (prema 

potrebi)

3.202 

Hvataljke

 su metalni štapovi, vodovi na krovu (krovni vodovi), kao i 

metalni dijelovi krova uopće, čiji je zadatak da prihvate grom odnosno 

atmosfersko pražnjenje.

3.203 

Odvod 

je dio instalacije gromobrana, koji spaja hvataljku sa 

uzemljivačem odnosno sa zemljovodom, a sastoji se od metalnog voda ili 

metalnih masa (dijelova) zaštićenog objekta.

Glavni odvodi 

su odvodi koji po materijalu i dimenzijama odgovaraju 

odredbama tačke 4.21 ovih propisa.

Pomoćni odvodi 

su ostali odvodi, naročito odvodi premalenog presjeka, 

žljebovi i sl.

3.204 

Spoj, stezaljka, var 

itd. su dijelovi koji služe za međusobno provodno 

spajanje dijelova gromobrana, kao i za spajanje gromobrana sa metalnim 

masama zaštićenog objekta.

Mjerni spoj 

(rastavna spojnica) je spoj u odvodu, koji se može rastaviti radi 

mjerenja otpora rasprostiranja.

3.205 

Priključni vodovi 

su vodovi koji spajaju hvataljke ili metalne mase u 

zgradi i na njoj, među sobom ili sa krovnim vodovima.

3.206 

Uzemljivači 

su u zemlju ukopani metalni dijelovi koji su s njom u 

provodnoj vezi. Dijelovi dovoda do uzemljivača, koji leže neizolirano u zemlji, 

smatraju se dijelovima uzemljivača.

3.207 

Zemljovodi 

su vodovi koji povezuju odvode (od mjernog spoja) sa 

uzemljivačem ili sabirnim zemljovodom, i položeni su izvan zemlje ili 

izolirano u zemlji.

3.208 

Sabirni zemljovod 

je podzemni vod koji spaja najmanje dva 

uzemljivača priključena na glavne odvode.

3.209 

Uzemljenje 

je skup uzemljivača spojenih provodno među sobom 

pomoću zemljovoda ili sabirnih zemljovoda.

3.210 

Dopunski pribor

 je pribor specijalnih gromobranskih instalacija koji u 

normalnim pogonskim prilikama električno odjeljuje elektroenergetske 

instalacije od gromobranske instalacije, ali ih dobro spaja s njom prilikom 

atmosferskih pražnjenja (odvodnik prenapona, iskrište i sl.).

3.211 Vanjske ili unutrašnje 

metalne mase

 su veće metalne mase na 

zaštićenom objektu iIi u njemu, koje po svojoj prvobitnoj namjeni nisu 

sastavni dio gromobranske instalacije (čelične konstrukcije, metalni krovovi i 

dimnjaci, cijevi za ventilaciju itd., odnosno dizalice, strojevi, rezervoari, 

cjevovodi, električni vodovi itd.).

4. OPĆE ODREDBE O GROMOBRANIMA 

4.1 Opće

4.11 Gromobran mora biti izveden tako da atmosfersko praženjenje može 

odvesti u zemlju bez štetnih posljedica.

4.12 Gromobran mora biti takav da pri odvođenju atmosferskog udarnog 

pražnjenja ne dođe do preskoka. Pri tome treba imati u vidu da su za vrijeme 

udara groma ljudi i predmeti u neposrednoj blizini odvoda uvijek ugroženi.

4.13 Hvataljke treba da budu postavljene na onim stranama odnosno 

dijelovima objekta na kojima postoji najveća vjerojatnost da će doći do udara 

groma, a krovni vodovi odnosno odvodi položeni tako da oko objekta koji se 

zaštićuje stvaraju zatvoren kavez sa što više odvoda.

4.2 Materijal za vodove

4.21 Za gromobranske vodove može se upotrebljavati slijedeći materijal i 

slijedećih dimenzija: 

Materijal

Izvan zemlje

U zemlji

pocinčana 

čelična žica

8 mm 

 

10 mm 

 

pocinčana 

čelična traka

60 mm

2

 ali ne 

tanja od 3,0 mm

100 mm

2

 ali ne 

tanja od 3,5 mm

bakarna žica

6 mm 

 

ne preporučuje se

aluminijska 

žica

10 mm 

 

nije dopuštena

aluminijska 

traka

100 mm

2

 ali ne 

tanja od 3,5 mm

nije dopuštena

4.22 Glavni odvodi i hvataljke treba da odgovaraju presjecima u koloni "Izvan 

zemlje".

Kad se metalni dijelovi zgrade upotrebljavaju kao hvataljke ili odvodi, treba da 

imaju presjek najmanje 50 mm

2

 a debljinu najmanje 0,5 mm, ako ovim 

propisima nije određeno drukčije za pojedine slučajeve.

background image

- horizontalni i kosi vodovi duž i povrh objekta (tačka 4.52);

-   vanjske   metalne   mase   objekta   (npr.:   metalni   krovovi,   krovni   ornamenti, 

metalni stupovi, jarboli, dimnjaci itd.), ako su istovetne sa standardiziranim 

materijalom hvataljki i ako je osiguran trajni i pouzdan spoj između njihovih 

sastavnih dijelova (tačka 4.53).

4.321 Metalne obloge tanje od 0,5 mm ne smiju se upotrebljavati kao hvataljke.

4.33 Hvataljka u obliku voda na drvenim konstrukcijama mora biti udignuta, 

po mogućnosti, 150 mm iznad krova, a na betonske ravne krovove može se 

polagati neposredno po krovu.

4.331 Hvataljka na kosim krovovima sastoji se od jednog voda na svakom 

sljemenu krova i odvoda na rubu zabata, koji se protežu do strehe (žlijeba).

4.332   Hvataljka   na   ravnim   krovovima   usamljenih   zgrada   sastoji   se   od 

prstenastog voda duž ruba krova. Osim toga površina krova treba da ima 

hvataljke onako kako je to predviđeno u tački 4.31 ovih propisa.

Na ravnim krovovima predviđenim za hodanje, hvataljke moraju biti zaštićene 

od mehaničkog oštećenja.

4.333 Hvataljke u obliku vodova polažu se na krovne potpore udaljene najviše 

1,50 m i na potpore po sljemenu udaljene najviše 1,00 m.

4.34   Na   zidanim   ili   metalnim   krovnim   nadgradnjama   (tornjevi,   dimnjaci, 

krovni ukrasi) moraju se na najvišim tačkama nalaziti hvataljke prema tački 

4.32 ovih propisa, ako ne postoje slični metalni dijelovi.

4.35 Krovovi objekata koji su nadvišeni tornjevima ili sličnim nadgradnjama 

(bogomolje i slično), moraju biti zaštićeni kao da takve nadgradnje i njihovi 

gromobrani ne postoje.

4.36 Hvataljke na krovovima s pokrivačem od slame, trske ili šindre treba 

postaviti iznad drvenog sljemena krova tako da one od površine krova budu 

izdignute najmanje 0,50 m.

4.37   Hvataljke   na   nizovima   i   blokovima   objekata   mogu   biti   međusobno 

povezane, tj. takvi objekti mogu imati zajedničku gromobransku instalaciju.

4.38 Metalni krovni nosači za elektroenergetske ili telekomunikacione vodove i 

nosači (stupovi) antena, koji se nalaze na zaštićenom objektu, ne smatraju se 

hvataljkama ni onda kad su priključeni na gromobransku instalaciju (tačka 

4.88). 

4.4 Odvodi

4.41 Odvodi moraju uspostaviti najkraću moguću vezu sa uzemljivačem, po 

mogućnosti vertikalno, bez promjene pravca.

Odvodi moraju biti što kraći, a treba ih razmjestiti prvenstveno blizu rubova 

zgrade.

Odvodi   moraju   biti   postavljeni   što   dalje   od   prozora,   vrata,   električnih 

instalacija   i   onih   metalnih   masa   koje   nisu   priključene   na   gromobransku 

instalaciju (tačka 4.7).

Želiš da pročitaš svih 31 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti