Pravni oblici preduzeća
[Type here]
UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ
SEMINARSKI RAD
PREDMET:
Ekonimika u saobraćaju
TEMA:
Pravni oblici preduzeća
Mentori:
Dr Slobodan Subotić
Student : Mirsad Halilović
Mr Irena Đalić
Broj indeksa: 1093/15
Sadržaj :
Uvod.....................................................................................................................................................3
1. Vrste preduzeća............................................................................................................................4
2. Oblici preduzeća............................................................................................................................5
2.1. Ortačko društvo.....................................................................................................................5
2.2. Komanditno društvo..............................................................................................................7
2.3. Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.)...................................................................8
2.4. Akcionarsko ili deoničarsko društvo (Ad,ad,AD,dd,DD)......................................................10
2.5. Primer akcionarskog društva (JP Elektroprivreda BiH d.d.).................................................11

1. Vrste preduzeća
Prema kriterijumu uzajamne povezanosti članova društva, privredna društva se mogu podijeliti
na društva lica i društva kapitala.
Društva kapitala
su društva u kojima je od odlučujućeg značaja kapital društva, a ne lica koja su
njegovi članovi. Karakteriše ih potpuna razdvojenost imovine društva i imovine njegovih članova.
Društvo ima svoju imovinu, ima svojstvo pravnog lica i samo i neposredno odgovara za svoje obaveze
prema trećim licima. Članovi društva snose rizik samo do iznosa svojih uloga, jer ne odgovaraju za
obaveze društva, ali i društvo ne odgovara za njihove lične potrebe. Zbog razdvojenosti imovine
članovi društva kapitala imaju pravo da svoje uloge prenose na druga lica pute pravnih poslova
(prodaja, poklon, nasljeđivanje).
Društva lica
su društva u kojima najveći značaj imaju lica koja su osnivači i članovi društva. Članovi
društva snose rizik poslovanja društva u slučaju kada ono samo iz svoje imovine ne može isplatiti
svoje obaveze prema kreditorima. Društva lica imaju svoju imovinu i neposredno odgovaraju za
svoje obaveze, a njegovi članovi odgovaraju za te obaveze solidarno i neograničeno, ako društvo ne
može samo to da učini. Društvo lica međutim ne odgovara za lične obaveze svojih članova. Iz svih tih
razloga kod društva lica promet i prenos udjela je otežan, jer se ne može vršiti bez saglasnosti svih
članova društva.
2. Oblici preduzeća
Kao što smo gore naveli imamo dva pravna oblika preduzeća tj. društva lica i društva kapitala.
Društva lica možemo podijeliti na:
Ortačko društvi i
Komanditno društvo
A društva kapitala možemo podijeliti na:
Društvo sa ograničenom odgovornošću (D.o.o.) i
Akcionarsko društvo
2.1.Ortačko društvo
Ortačko društvo je privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih lica ili pravnih lica u
svojstvu ortaka društva radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom, a
radi sticanja profita. Ovo privredno društvo se uglavnom osniva u slučajevima kada se radi o manjem
privrednom subjektu, tj. manjem preduzeću, a lica koja ga čine su ortaci. Ortačko društvo ima
nekoliko osnovnih karakteristika. Ortačko društvo karakteriše ugovoreni način njegovog nastanka-
ono nastaje na osnovu ugovora o osnivanju koji treba da prihvate i potpišu svi njegovi osnivači,
budući ortaci.
Ortačko društvo nastaje simultanim osnivanjem i to ugovorom o osnivanju. U našem pravu bitna je
pisana forma ugovora što je slučaj i sa drugim zemljama koje ovom društvu priznaju pravni subjekt.
Zakon o privrednim društvima određuje minimum obaveznih elemenata ovog ugovora (poslovno
ime i sjedište, djelatnost društva – cilj društva, određenje osnivača, određivanje vrijednosti i vrste
uloga svakog od ortaka). Osnivački akt ortačkog društva pored ovih bitnih elemenata može da sadrži
i druge fakultativne elemente o značaju za društvo i ortake.
Početna imovina društva formira se iz uloga ortaka osnivača koji mogu biti u novcu, stvarima i
pravima. Ako je riječ o nenovčanim ulozima potrebno je da njihovu procjenu obave sami osnivači.
Naše pravo izričito propisuje da se ulozi mogu sastojati samo iz robe i usluga kako izvršnih tako i
budućih. Ulozi po pravilu ulaze u imovinu društva koja se ne upisuje u registar (za to služe poslovne
knjige društva i druge javne knjige) jer nije riječ o društvu kapitala, a ulagači dobivaju svojstvo ortaka
društva sa određenim udjelom u društvu („svojina nad društvom“). Ako ugovorom nije drugačije
definisano ortaci ulažu jednaku vrijednost (princip jednakosti uloga i ravnopravnosti ortaka).
Poslovođenje obuhvata obavljanje pravnih poslova koje spadaju u tzv. redovnu djelatnost društva
(pravilo je da su to poslovi iz registrovane djelatnosti društva) dok je za druge (vanredne) poslove
potrebna saglasnost svih ortaka društva (ako drugačije nije određeno osnivačkim aktom društva). Svi
https://sh.wikipedia.org/wiki/Vrste_preduze%C4%87a
Urban Economics, Irwin / McGraw-Hill Series in Urban Economics, 1990(First Edition) - 2008 (Seventh Edition
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti