UVOD
Odnosi između društva i zemljišta su se progresivno transformirali kao rezultat
drastičnih promjena tijekom 20. stoljeća, osobito povećanjem industrijalizacije te
poljoprivredne mehanizacije u globalnoj trgovini i komunikaciji. Nacionalne, regionalne i
međunarodne perspektive o poljoprivredi moraju ispitati iste ali i druge čimbenike kako bi se
osigurala najbolja moguća osnova za raspodjelu resursa, određivanje pravila, formuliranje
politike, donošenje odluka i u konačnici – rad s pouzdanim kontrolnim sustavom. Većina je
postala svjesna posljedica višegodišnje uporabe kemijskih gnojiva i raznih kemikalija na tlo.
U tom slučaju potrebno je izgraditi jasan sustav kontrole za korištenje kemijskih gnojiva u
proizvodnji hrane odnosno u prehrambenoj industriji. Danas postoje mnogi zakoni, javni
oglasi te državni standardi u ratarstvu pa u većini slučajeva nije moguće doći do korisnih
informacija o određenim kulturama na jednom mjestu. Postavljanje istih informacija na web
stranice olakšalo bi pristup, međutim problem se javlja kod manjih sredina te ruralnih
područja jer ljudi koji ondje žive imaju manje iskustva s informacijskom tehnologijom u
usporedbi s ljudima koji žive u gradovima.
FFP (Fifth Framework Program) započeo je istraživanje i izgradnju modela za širenje
izvan sustava progresivnog upravljanja farmom (sustav precizne poljoprivrede) pomoću
informacijske tehnologije u ratarstvu i prehrambenoj industriji. Na temelju godišnjeg iskustva,
skupina poljoprivrednika i ljudi zaposlenih u servisnim i nabavnim poduzećima dosjetila se
kako započeti s informacijskim tehnologijama i primijeniti ih u svom radu. Ta iskustva su
uglavnom iz prikupljenih, obrađenih i kontrolnih podataka. Dolaskom bežične
komunikacijske tehnologije i senzora javlja se mogućnost za točnije interoperativne
geoprostorne infrastrukture i integracije poljoprivrednih podataka.
Kartografska vizualizacija
Mogućnost donošenja odluka u poljoprivrednoj domeni može se poboljšati integrirajući
lokalni okoliš s geografskim informacijskim sustavom (GIS) i senzorskim web aplikacijama.
Učinkovitost bilo kojeg informacijskog sustava može se procijeniti na temelju svoje
mogućnosti da dostavi relevantne, precizne i pravodobne informacije. Svaki senzor koji se
koristi u poljoprivredne svrhe mora imati dobar položaj koji je gotovo uvijek vrlo važan.
Prostorno proširenje i dostupnost informacija senzora u realnom vremenu stvaraju veliki
potencijal za geoprostorne aplikacije. Pomoću senzorskih sposobnosti u određenom području
mogu se u čestim intervalima pročitati kakvoća tla, tlak zraka te usjevi i ta očitanja se zatim
mogu spojiti s kartografskim slojevima iz različitih izvora i vizualno predočiti za različite
svrhe. Interoperabilne web usluge i podatke kodiraju modeli za infrastrukturu prostornih
podataka (Spatial Data Infrastructures) te dodatno unapređuju integraciju geo-senzorskih
podataka s prostorno vremenskih modela. Trenutno, uz korištenje novijeg (inteligentnijeg)
pristupa bazama podataka i podržavajućim interaktivnim korištenjem – moguće je pronaći
važeće karte na internetu, ali i kreirati te mijenjati iste prema specifičnim i individualnim
zahtjevima. Umjesto uobičajenog korištenja prijašnje kreiranih karata, novija informacijska
tehnologija omogućuje pojedincima interaktivno korištenje kartografije te jasan pregled
podataka u skladu sa specifičnim zahtjevima pojedinog korisnika.
Novija tehnologija omogućava povezivanje „uživo“ na unutarnje sfere prostora putem
izravne interakcije s novom generacijom kartografske vizualizacije i time ujedno s
potencijalno beskonačnim resursima dostupnim na internetu. Karta predstavlja geografsku
realnost korištenjem simbola koji predstavljaju određene osobine i karakteristike. Zajedno sa
novim kartografskim alatima (GIS) koja su temeljena na web kartama, moguće je osigurati
interakciju između kartografske vizualizacije i korisnika što je za buduće korištenje, zbog
svoje prostorne udaljenosti – od primarne važnosti.
Kartografska vizualizacija u svom novom obliku jedinstveni višedimenzionalni alat,
koji se može koristiti za istraživanje, analiziranje te komunikaciju. Stoga karta je mnogo više
od mjesta nastajanja slike i upravljanja, već može biti grafički prozor s neograničenim
mogućnostima.
