Predrasude i stereotipi
Univerzitet u BiH
Odsjek: Socijalna pedagogija i duhovna skrb
SEMINARSKI RAD IZ OPĆE PSIHOLOGIJE
TEMA:
Predrasude i stereotip
Mentor: Student:
Prof. dr. Osman Ramić Ana Marić
Banja Luka, novembra 2013. godine
SADRŽAJ
UVOD_____________________________________________________________________1
1. DEFINICIJA PREDRASUDA________________________________________________2
1.1. Tri komponente predrasuda :______________________________________________3
2. TEORIJE O PORIJEKLU PREDRASUDA______________________________________4
2.1. Teorija opravdane reputacije_______________________________________________4
2.2. Fenomenološke teorije___________________________________________________4
2.3. Psihodinamičke teorije___________________________________________________4
2.4. Situacione teorije_______________________________________________________4
2.5. Kulturološke teorije_____________________________________________________5
2.6. Društveno-historijske teorije_______________________________________________5
3. SOCIJALNO-PSIHOLOGIJSKI PRISTUP PREDRASUDAMA_____________________6
3.1. Individualni pristup______________________________________________________6
3.2. Međuljudski pristup_____________________________________________________6
3.3. Međugrupni pristup______________________________________________________7
4. RAZVOJ PREDRASUDA KOD DJECE I SPOLNA DISKRIMINACIJA______________8
4.1. Predrasude kod djece____________________________________________________8
4.2. Spolne predrasude_______________________________________________________9
5. STEREOTIP KONVENCIONALNIH PREDRASUDA____________________________10
6. SMANJIVANJE PREDRASUDA I SUKOBA___________________________________11
ZAKLJUČAK______________________________________________________________12
LITERATURA_____________________________________________________________13

1. DEFINICIJA PREDRASUDA
Predrasuda je unaprijed donesen sud o nekome ili nečemu koji je zasnovan na
nedokazanim tvrdnjama, odnosno negativni stav prema nekoj skupini ili prema pojedincu.
One su često temelj raznih oblika nepravednog ponašanja i diskriminacije prema onom na
koga se odnose. „Predrasude su emocionalno obojene i sprječavaju nas da ispravno
procjenjujemo ljude, predmete i situacije. One su stavovi, uvjerenja koji nisu zasnovani na
činjenicama i kao takvi su veoma postojani. Kako predrasude često sadrže negativni i
neprijateljski stav prema objektu, to predstavlja ozbiljan problem u društvenom ponašanju.“
U predrasude ubrajamo sve vrste osuđivanja, podcjenjivanja, neprijateljski stav, a bitnu odliku
predrasuda čini neosnovanost, nepostojanost dokaza i utemeljenih činjenica. One su podložne
generalizaciji koja se održava čak i do danas. Svaka borba protiv predrasuda mora započeti u
porodici. Razlog tome jeste što roditelji često djecu plaše raznim pričama o nekoj osobi koja
živi u njihovoj okolini i ima određenu manu, i samim tim djeca stvaraju predrasude o
različitim osobama. To je sasvim pogrešan pristup koji se treba iskorijeniti iz svake porodice.
Francis Bacon, engleski filozof, o predrasudi kaže: „ Idoli i pogrešni pojmovi uvijek su
zaposjedali ljudski razum i na taj način priječili put istini, a čak i kad se taj pristup i oslobodi,
oni uvijek iznova izranjaju pri stjecanju novih znanja i pravi su teret, sve dok ne budemo
svjesni i po mogućnosti od njih zaštićeni. Čvrstom i svečanom odlukom ih se treba odreći i
bez ostatka osloboditi i očistiti razum. „
U današnjem vremenu moral je izgubio svoju
vrijednosti i zbog toga su ljudi sve više podložni predrasudama jer ne osjećaju sram zbog
učinjenog. Sve više se služe lažima i spletkama, gazeći preko drugih da bi ostvarili vlastiti
cilj. „ Spletkarenje je prenošenje drugima ono što neko čuje o nekome i to baš toj osobi i na
taj način da to prouzrokuje razdor među tim dvjema osobama, poremeti njihove iskrene
odnose ili poveća već postojeću ozlojeđenost među njima.“
Psihologija za 3 razred opće gimnazije, Refik Ćatić, Sarajevo 2003., str. 110.
Psihologija, Marija Furst, Zagreb 1995., str. 176.
Kriza morala mladih, prof. Esmir Bašić, Tešanj 2006., str. 35.
1.1. Tri komponente predrasuda :
„Kognitivna komponenta stava odnosi se na percepcije, pojmove o objektu stava,
ocjenu i sud o karakteristikama objekta,
Emocionalna komponenta sadrži emocionalni odnos prema objektu stava. Ako se
objekt stava doživljava kao ugodan i privlačan, formira se pozitivni emocionalni
odnos, ali ako se objekt stava doživljava kao neugodan i odbojan, tada se formira
negativan emocionalni odnos prema objektu,
Akciona ili konativna komponenta stava očituje se u spremnost na akciju, djelovanje
prema objektu stava. Ako je pozitivan stav onda to uključuje tendenciju da se objekat
stava podrži, pomogne i zaštiti, a negativni stav da se izbjegava, onemogući , čak i
Predrasude se razlikuju s obzirom na intenzitet njihove emotivne i kognitivne
komponente. Postoji više vrsta predrasuda kao što su naprimjer predrasude koje su nastale na
osnovu usvajanja neopravdanog i nepravilnog shvatanja iz okoline u kojoj pojedinac živi i one
nužno nisu praćene negativnim emocijama, jednostavno su postale sastavni dio života.
Također postoje predrasude koje su praćene veoma negativnim emocijama koje osnov imaju u
ličnom stavu pojedinca. On preko njih pokušava prikriti svoje nedostatke i nesigurnost, te one
postaju sastavni dio njegove ličnosti. Takva predrasude je teško iskorijeniti i suzbiti.
Opća psihologija, Elharun Selimović, Tuzla 2004., str. 126.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti