1. 

                                                               

UVOD

Institut preduzetnistva predstavlja staru drustvenu i ekonomsku kategoriju ciji se istorijski 

nastanak vezuje za evoluciju ljudskog drustva. Pod preduzetnistvom se podrazumeva 

osnov delovanja preduzetnika, odnosno individualnog trgovca jos iz vremena nastajanja 

trgovackog prava.

Preduzetnik ima odredjene prednosti u obavljanju delanosti koje se ogledaju u niskim 

troskovima osnivanja, jednostavnosti forme,povoljnostima oko oporezivanja... Zbog 

navedenh nedostataka individualni preduzetnici sve vise imaju potrebu za udruzivanjem i 

kolektivnim obavljanjem profesije, kako bi odgovorili izazovima vremena i konkurencije. 

Takav vid udruzivanja je po ugledu na zapadne zemlje sve vise  prisutan i na nasim 

prostorima.

U radu se razmatraju ekonomske i psihološke teorije o preduzetniku, sa ciljem da se 

odrede karakteristike uspešnih preduzetnika. Ekonomske teorije doprinele su boljem 

razumevanju preduzetnika, i ukazale na značaj preduzetnika za privredni rast. Teorija 

ličnih karakteristika preduzetnika polazi od pretpostavke da uspešni preduzetnici imaju 

jedinstvene osobine, koje ih čine posebnim, i bavi se identifikovanjem i merenjem 

osobina uspešnih preduzetnika. Socio-biheviorističke teorije pretpostavljaju da uspeh 

preduzetnika zavisi ne samo od njegovih ličnih karakteristika, već i od iskustva, znanja, 

uticaja okruženja i sposobnosti učenja. Ni jedna od razmatranih teorija ne daje celovito 

tumačenje ključnih faktora uspeha preduzetnika, ali integralno, one omogućavaju da se 

razumeju i objasne razlozi njihovog uspeha. Uspeh je rezultat ličnih karakteristika 

preduzetnika, sposobnosti učenja iz iskustva, kao i prilagođavanja uticajima iz okruženja. 

  

  2. 

                                           

ŠTA JE PREDUZETNIK?

Preduzetnik je pokretacka sila preduzetnickog procesa - pojedinac, koji stvara vrijednost i 

u tom procesu preuzima rizik gubitka novca, vremena ili nekog drugog oblika vrijednosti 

proizvoda ili usluge. 

Preduzetnistvo i preduzetnike povezujemo uglavnom sa biznisom i to onim privatnim i 

kazemo da su preduzetnici oni pojedinci koji imaju sopstvene firme, njima upravljaju i od 

toga zive. Ipak, pojam preduzetnistva daleko je siri. Preduzetnistvo predstavlja nacin 

razmisljanja i nije usko vezan samo za biznis. U svakoj djelatnosti, svakom preduzecu, 

bez obzira na velicinu i vlasnistvo, preduzetnicko razmisljanje je vrlo vazno. Ono se 

vezuje uz kreativnost, sistematski pristup problemu, proaktivnost. Preduzetnici su ljudi 

koji preuzimaju inicijative i donose promjene u okruzenja u kojima zive i rade. 

Brojni su stereotipi i mitovi o preduzetnistvu i pre-duzetniku kao nosiocu preduzetnickog 

procesa. Navescemo neke od njih, uz objasnjenje zasto se govori o mitovima i kakva je 

zapravo realnost. Preduzetnici se radjaju, a ne stvaraju. Naravno da osobine i talenti, koje 

covjek dobija rodjenjem, imaju odredjeni znacaj pri definisanju onoga cime cemo se 

baviti u zivotu, ali one predstavljaju samo dobru pretpostavku, nikako ne i garanciju 

uspeha. Stvaranje preduzetnika je proces koji se sastoji od akumuliranja odredjenih, 

relevantnih vjestina, znanja, iskustva i kontakata, kao i znacajnog ulaganja u sopstveni 

razvoj. Svako moze zapoceti vlastiti posao. Najlaksi dio svega je osnovati firmu. 

Preduzetnici koji shvataju razliku izmedju ideje i prilike i koji razmisljaju dovoljno 

siroko imaju vecu sansu za uspjeh. Ono sto slijedi nakon osnivanja je puno teze 

prezivljavanje, odrzivost i izgradnja uspjesnog i profitabilnog biznisa. 

Preduzetnici su svoji vlastiti sefovi i potpuno su nezavisni. Preduzetnici su daleko od toga 

da su potpuno nezavisni - oni moraju zadovoljiti brojne obaveze prema partnerima,

 investitorima, kupcima, dobavljacima, zaposlenima, porodici. Ipak, preduzetnici donose 

odluku o tome da li ce, kada ce i sta uraditi. Preduzetnici su stalno pod stresom i placaju 

veliku cijenu takvog zivota Bez sumnje - biti preduzetnik je stresno i zahtjevno. Ali, ne 

postoji dokaz da je stresnije ili zahtjevnije od bilo koje druge zahtjevne profesionalne 

uloge. Preduzetnici su uglavnom vrlo zadovoljni svojim poslom, imaju bolji osjecaj za 

background image

4.

Ključne karakteristike ličnosti preduzetnika:

- samopostignuće ;

- samopouzdanje ;

-  samostalnost ;

-  prihvatanje rizika ;

-  kreativnost ;

-  inovativnost ;

-  vizija. 

                                    

SAMOPOSTIGNUĆE

Samopostignuće mnogi autori smatraju ključnom osobinom uspešnih pred-

uzetnika. Podstrekač potrebe za samopostignućem je želja za ličnim uspehom i

afirmacijom. Pojedinci koji imaju izraženu potrebu za samopostignućem žele da

ostvare uspeh, koji nije rezultat slučajnosti. Oni žele da uspeh bude njihova lična

zasluga, a da ne zavisi od slučaja, ili od drugih. Istraživanja pokazuju da ljudi ko-

ji teže samopostignuću postavljaju visoke ciljeve. Oni su spremni da rade bolje i

efikasnije od drugih, i nastoje da prevazi|u prepreke, koje stoje na putu uspeha.

Oni su visoko motivisani kada imaju povratnu informaciju o ostvarenim per-

formansama, kako bi znali da li su uspešni, ili ne. Zadovoljstvo se postiže, zbog

ostvarenog ličnog uspeha i postignuća, pre nego, zbog novčane nagrade. Ovo

znači da novćana nagrada, tj. profit nije jedini pokretač preduzetnika, već potre-

ba da se ostvare ambicije i lični uspeh. Profit i rast firme su merilo ličnog uspeha

i samopostignuća.

Pojedinci, koji imaju snažnu potrebu za samopostignućem, su ambiciozni

ljudi, koji puno postižu. Ljudi koji puno postižu su oni koji prihvataju odgovor-

nost za svoje odluke. Prihvatanje odgovornosti je, takođe, bitna karakteristika

menadđera, što neki autori koriste kao argument u prilog mišljenja da su za oba-

vljanje preduzetničke funkcije bitne i menadžerske veštine. Oni smatraju da je

preduzetništvo učeći proces, i da u svakoj fazi razvoja firme, preduzetnici stiču

5.

upravljačke veštine, koje povećavaju šanse za uspehom

1

. Međutim, lična odgo- 

vornost, kao konsekvenca potrebe za samopostignućem, svojstvena je preduzet- 

nicima, i razlikuje se od odgovornosti, koju prihvataju menadžeri. Jer težnja ka

ličnoj afirmaciji i postignuću znači da su pojedinci mnogi više zainteresovani za

svoj lični uspeh, a ne za to da utiču na druge, da bi i oni bili uspešni.

Empirijska istraživanja nisu obezbedila podršku o odnosu između samopo-

stignuća i visokih poslovnih performansi, zbog teškoće merenja ove karakteristi-

ke, kao i zbog činjenice da je potreba za ličnim postignućem karakteristika svih

uspešnih ljudi, a ne samo preduzetnika. 

                                 

SAMOPOUZDANJE

Mnogi autori smatraju da je samopouzdanje jedna od najvažnijih karakteri-

stika preduzetnika. Visok stepen samopouzdanja i samouverenost u lične spo-

sobnosti je važna karakteristika preduzetnika, zbog toga što utiče da se mobilišu

resursi, motivišu drugi i da se proizvode promene. Pojedinci sa visokim stepe-

nom samopouzdanja veruju u sebe i svoju sposobnost da se suoče sa izazovima,

koji ih okružuju. Ovi preduzetnici ne odustaju lako. Njih odlikuje upornost i is-

trajnost u susretu sa teškoćama, i želja da naporno rade.

Samopouzdanje Rotter naziva internim lokusom kontrole. Interni lokus kon-

trole je uverenje da uspeh zavisi od ličnog zalaganja i truda, dok eksterni lokus

kontrole odražava stav da uspeh zavisi od srećnih okolnosti ili od sudbine. Poje- 

dinci sa internim lokusom kontrole su oni koji vole da imaju “glavnu reč” u svom

okruženju, i da imaju kontrolu nad svojom sudbinom. Oni imaju potrebu da

kontrolišu sebe, i svoje okruženje, i da budu sami svoj šef. Mada ekstremni stepen

samopouzdanja može da vodi ka destruktivnom egoizmu, koji loše utiče na bi-

znis, razuman stepen samopouzdanja i samouverenost su osobine, koje doprinose

uspehu, što pokazuju rezultati empirijskih istraživanja. Empirijska evidencija po-

kazuje da je samopouzdanje povezano sa visokim poslovnim performansama. 

1

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti