1. KARAKTERISTIKE PREDUZETNIŠTVA

1.1 Definisanje pojmova i rečnik preduzetništva

   Za problematiku preduzetništva karakteristično je postojanje različitih pristupa u proučavanju i 
istraživanju. Postoje pristupi koji preduzetništvo tretiraju kao umetničku formu, odnosno kao nešto više od 
poslovne aktivnosti. Ono je u takvom pristupu rezultat spontanog, kreativnog i nadahnutog delovanja 
preduzetnika, osobe koja ima predispozicije i neku vrstu nadarenosti ili urođenog talenta za aktivnosti ove 
vrste.
   Sa druge strane su istraživanja koja o preduzetništvu govore kao o aktivnostima koje se mogu naučiti i 
organizovano vršiti i obavljati. U tom kontekstu se preduzetnički poduhvati posmatraju kroz konkretne 
zadatke koji se mogu osmisliti, planirati i na organizovani način realizovati, a rezultati kontrolisati.

Preduzetništvo je inovativan i dinamičan proces, kreiranja, organizovanja, sprovođenja i razvoja 
poslovne aktivnosti radi stvaranja neke nove vrednosti i poslovnog uspeha. Poenta preduzetništva je u 
sposobnosti pronalaženja dobrih poslovnih ideja i njihovom pretvaranju u uspešan ishod kroz 
proizvode i usluge koje će zadovoljiti potrebe potrošača i doneti preduzetniku profit.

   Zašto je preduzetništvo drugačiji biznis? Zato što ga uslovljava okruženje koje je stalno u promenama i 
zato što je na tržištu  masovna ponuda različitih proizvoda i usluga. Očekivanja su pri tome, uvek nova, a to 
je izvor mogućnosti za uspešan biznis.

Početna i nužna pretpostavka uspeha preduzetničkog poduhvata je realna procena tržišnih mogućnosti iz 
kojih treba pronalaziti poslovne ideje i sposobnost preduzetnika da takvu ideju pretvori u novu vrednost 
koja donosi uspeh. Kada se govori o preduzetništvu, govori se prvo o ljudima, o ličnostima i njihovom 
mentalnom sklopu, njihovoj motivaciji i sposobnosti da prepoznaju priliku i pretvore je u poslovni uspeh.

Kao poslovna aktivnost ili poduhvat

, preduzetništvo se može javiti u svim oblastima i vrstama posla, bilo 

da   su   to   tradicionalne   ili   visoko   tehnološke   delatnosti.   To   znači   da   je   preduzetništvo   prisutno   u   svim 
oblastima poslovanja gde god su ljudi koji znaju i koji su spremni i sposobni da:

1. Posao pokreću i stvaraju iz sopstvenih ideja
2. Slede intuiciju tj. sopstveni osećaj kao vodič za identifikovanje šansi
3. Ulaze u direktnu borbu, hvataju se koštac sa nepoznatim, neizvesnost i rizik prihvataju kao izazov
4. Rade već poznate stvari na nov ili drugačiji način iznad očekivanja potrošača
5. Unose nove biznis ideje u već poznate poslovne procese
6. Marljivo i uporno rade na rešavanju problema, potpuno posvećeni poslu

Preduzeće   koje   želi   da   razvija   preduzetničke   dimenzije   svog   poslovanja   mora   da   stvara   i   održava 
odgovarajući ambijent i korporativnu kulturu i pruži šansu zaposlenima da ispolje svoje preduzetničke 
osobine.
Preduzeća koja nastoje da razvijaju preduzetnički koncept poslovanja treba da:

1. neguju atmosferu prihvatanja promena i fokusiranja na potrošače
2. ohrabruju,   podržavaju   i   nagrađuju   one   koji   pronalaze   i   donose   nove   poslovne   ideje,   a   koje   su 

kompatibilne sa potencijalima preduzeća

3. prihvataju neizbežni nivo rizika, koji je nužna posledica poslovanja u promenljivom i neizvesnom 

okruženju

Ekonomija  u  kojoj  se  podstiče  preduzetnička  orijentacija  i razvoj  preduzeća  jeste  preduzetnička 
ekonomija.
Društvo koje u celini neguje ambijent za razvoj preduzetništva jeste preduzetničko društvo.

1.2 Teorije o preduzetništvu

Preduzetništvo je kao praksa staro verovatno koliko i sama ljudska poslovna aktivnost. Prvi poznati 

zapisi o preduzetničkom poslu su od pre 4000 godina i opisuju način pozajmljivanja novca kroz interes. 
Daleko u prošlost sežu i koreni društvene odgovornosti preduzetništva i sprečavanja preduzetnika da varaju 
svoje klijente i potrošače. To najbolje potvrđuju i danas delimično sačuvani izvorni zakoni kralja 
Hamurabija iz 2100. godine pre nove ere, u kojima se kaže: «Ako graditelj čoveku sagradi kuću i svo posao 
ne obavi dobro, pa se kuća sruši i prouzrokuje smrt vlasnika, graditelj se mora kazniti smrću».

Koncept preduzetništva je bio poznat već u XII veku i razvijan je tokom narednih epoha, najčešće 

kroz izvođenje javnih radova, izgradnju puteva, mostova, vojnih i drugih objekata.

Prve pisane reči iz kojih je nastala teorija preduzetništva delo su francuskih ekonomista iz XVIII 

veka. Stoga se smatra da je francuska škola dala najveći doprinos razvoju toerije preduzetništva.

Francuski ekonomista Richard Cantillon smatra se utemeljivačem teorije preduzetništva. On 

je prvi u teoriju uveo pojam preduzetnik i preduzetništvo, u delu iz 1755. godine «Opšta rasprava o 
prirodi trgovine». 

Cantillon je na početku razvoja teorije preduzetništva isticao rizik i neizvesnost u 

poslovima preduzetnika. Smatrao je da su preduzetnici posebna grupa ljudi koji preduzimaju određene 
poslove ili rade nešto uz ishod koji nije unapred siguran ili poznat.

Ekonomista

 Abbe Nicolas Bandeau

 je uz rizik i neizvesnost preduzetničkog poduhvata isticao i 

inovativnost. Smatrao je preduzetnika inovatorom, osobom koja posluje uz rizik, pri čemu nastoji da svojim 
inovacijama kontroliše rizik.

Među teoretičarima preduzetništva u XIX veku smatra se najznačajnijim 

Jean-Baptist Say

 i njegovo 

delo «Traktat o političkoj ekonomiji». On je isticao da preduzetnik ustvari premešta ekonomske resurse u 
oblasti veće produktivnosti i širih poslovnih mogućnosti. 

Say je iskovao termin «preduzetništvo» i objašnjavao ga kroz sposobnosti da se pronalaze i 
kombinuju faktori proizvodnje.

Za razliku od francuskih, engleski ekonomisti se u tom periodu nisu bitnije bavili preduzetništvom.

Nemački teoretičari smatraju se nastavljačima učenja o preduzetniku inovatoru spremnom da 

preuzme rizik. Po nemačkom učenju, preduzetnik je osoba sa talentom, sa nekom vrstom lične 
predispozicije. 

Doprinos 

von Mangoldt-a

 je posebno značajan.

 On je u svojim istraživanjima izdvojio dva tipa 

preduzetnika, i to preduzetnika inovatora koji više vremena troši za razvoj posla i preduzetnika oportunistu 
koji se brže prilagođava promenljivim zahtevima i potrebama potrošača.

Austrijsku školu je predstavljao ekonomista 

Šumpeter

, koga smatraju tvorcem savremene teorije 

preduzetništva. Za njega je preduzetništvo poslovna aktivnost izvođenja inovacija, a preduzetnik osoba koja 
nosi te inovacije. Stoga je je preduzetništvo «proces kreativne destrukcije», s obzirom da preduzetnik, dok 
pokreće i realizuje nove poduhvate prevazilazi staro.
   Inovacije u teoriji Šumpetera se shvataju dosta široko i obuhvataju:

nove proizvode i usluge

nova tržišta

nove načine rada i vođenja poslova

pronalaženje i upotreba novih sirovina i materijala

uvođenje nove organizacije rada

background image

Interesovanje za studiranje na ovim visokoobrazovnim institucijama više su ispoljili:

1. Ljudi sa dužom profesionalnom karijeromiza sebe nego mladi ljudi tek izašli iz srednjih škola
2. Studenti iz drugih većih gradova koji su spremni da provode duže vreme u kontinuitetu na takvom 

univerzitetu, nego studenti koji žive u studentskom centru i redovno idu na predavanja

3. Studenti veoma raznovrsnog porodičnog porekla, nego klasični «koledž-klinci» iz američke tradicije

To je, znači, bio odgovor na promene koje su se desile na tržištu, promene subjekata zainteresovanih za 
fakultetsko obrazovanje.

   Drugi primer su bolnice koje su preduzetničkim poduhvatima transformisane od velikih, gradskih bolnica 
u tzv. specijalizovane «tretman-centre», koji mogu biti:

Pokretne hiruške klinike

Samostalna porodilišta

Psihijatrijski ili

Fizijatrijski centri

Otvaranjem ovih i njima sličnih centara, preduzetnici nisu imali za cilj brigu o pacijentima, već zadovoljenje 
posebnih potreba na drugačiji način.

1.3.4. Preduzetništvo i vrste biznisa u budućnosti

   Futurolozi procenjuju da će prilika za preduzetništvo biti mnogo više i da će preduzetništvo biti znatno 
atraktivnije za angažovanje pojedinaca nego ranije. Konkurencija će biti znatno oštrija, što će pogodovati 
potrošačima i njihovim zahtevima.
  
   Najproduktivnija područja usluga za preduzetništvo u budućnosti su:

Pružanje pravnih usluga

Menadžment, marketing i finansijski konsalting

Komunikacije

Računovodstveno-knjigovodstvene i poreske usluge

Kompjutersko programiranje

Trgovina putem pošte, telefona, interneta

Turizam

Obrazovanje

Zdravstvene usluge

Nekretnine

Osiguranja

Bankarsko poslovanje

Prehrana

Izgradnja kuća, radnih, poslovnih i drugih objekata

Modna odeća

U oblasi proizvodnje, to su:

Hemikalije

Tekstilna industrija

Proizvodnja računara, automatske opreme i elektronike

Medicinska oprema

Oprema za uštedu energije i njenu proizvodnju iz netradicionalnih izvora

Oprema za kontrolu i zaštitu okoline

Kancelarijska oprema

1.4 Faktori preduzetničkog uspeha

   Na uspeh preduzetničkog poduhvata utiče veliki broj faktora koji se mogu svrstati u dve osnovne 
kategorije:

1. Lične karakteristike i potencijal preduzetnika
2. Karakteristike i potencijal eksternog okruženja

1.4.1

Lične karakteristike i potencijal preduzetnika

   Zadatak preduzetnika je da:

1. Prepozna poslovnu ideju i šansu i definiše ciljeve budućeg posla
2. Definiše model organizacije i obezbedi njeno skladno funkcionisanje
3. Identifikuje i obezbedi vitalne resurse za uspešno startovanje i razvoj svog biznisa
4. Permanentno radi na otkrivanju i proceni potencijalnih šansi i mogućnosti u okruženju

   Da bi mogao da stvori ponudu koju će potrošači vrednovati kao novu, preduzetnik treba da ima mentalni 
sklop u kome dominiraju sledeće karakteristike:

1. Izražene potrebe za inovativnim i kreativnim radom, da uživa u novim dostignućima i novim 

uspesima

2. Želje i uporna nastojanja da se bude prepoznatljiv, originalan i najbolji u onome što se radi
3. Otvorenost za kontakte i saradnju sa investitorima, kupcima, dobavljačima, državnim organima i 

institucijama, uz potpuno prihvatanje činjenice da niko nije potpuno nezavistan i dovoljan sam sebi i 
svom uspehu

4. Spremnost da se deo poslova prepusti drugima koji su kompetentniji za njihovu uspešnu realizaciju, 

bilo da su oni zaposleni u firmi ili angažovani na drugi način

5. Motivisanost za uspeh, potpunu posvećenost poslu, orijentisanost ka novim izazovima
6. Sposobnost permanentnog učenja i usavršavanja

1.4.2

Karakteristike i potencijal eksternog okruženja

   U

slovi, mogućnosti i opasnosti eksternog okruženja imaju uticaja na poslovanje svih subjekata, pa tako i 

na poslovnu aktivnost preduzetnika. 
   Karakteristike i potencijal eksternog okruženja procenjuju se kroz:

1. Opšte društveno-istorijske, kulturne i političke faktore
2. Ekonomsko-finansijske faktore i 
3. Tehničko-tehnološke faktore poslovanja

1.

Opšte nacionalne karakteristike

 jednog društva su veoma važne. Ključni faktori koji utiču na 

uspešnost preduzetničkog poduhvata iz ovog ambijenta su:

Dominantne društvene norme, mišljenje i stavovi prema poslovnoj aktivnosti preduzetnika, njegovoj 
nezavisnosti i samostalnosti

Otvorenost društva za podsicanje i negovanje preduzetničke inicijative

Obezbeđena i garantovana sigurnost i zaštita vlasništva i stečenih prava

Demografske karakteristike populacije u pogledu broja stanovnika, stope rasta ili opadanja 
stanovništva i njegove starosne, polne i obrazovne strukture

background image

2. PREDUZETNIK

2.1 Definisanje pojma preduzetnika

   Preduzetnici su ljudi koji imaju sposobnost da prepoznaju šansu u okruženju i da je iskoriste. Treba 
naglasiti da svi vlasnici malih firmi nisu i preduzetnici. Preduzetnici su okarakterisani kao ljudi sa viziom, 
koji svoje snove pretvaraju u realnost. 
   Preduzetnici stvaraju vrednost koristeći neku formu promene, bilo u tehnologiji, materijalima ili cenama. 
Zapravo, preduzetnici pronalaze novu tražnju i ili pronalaze nove načine eksploatacije postojećih tržišta. 
Donekle se može reći da je suština kod preduzetništva sama promena, koja stvara šanse za eksploataciju. 
Karakteristika preduzetnika je i spremnost da preuzmu rizik, po čemu se zapravo i razlikuju od menadžera. 
Bitno je naglasiti da preduzetnici mogu biti i u velikim i u malim kompanijama.
   Kada su u pitanju velike firme, teško je govoriti o preduzetništvu, jer su one uglavnom usmerene na 
efikasnost i efektivnost, pre nego na kreativnost, inovacije i motivisanost zaposlenih. Problem kod velikih 
firmi je što vremenom zaborave da je neophodno da sa rastom nastave da usvajaju promene, i da ponekad 
preuzimaju rizik.

2.1.1 Preduzetnički menadžment

   Preduzetnički menadžment ima sposobnost da upravlja većom organizacijom, ohrabrujući inovativnost u 
kompaniji. Ovde je neophodno primeniti nove metode upravljanja koje podrazumevaju preuzimanje rizika, 
kontinuirano strategisanje i učenje od mušterija, konkurencije i okruženja, tako da se lako može odgovoriti 
na promene okruženja. Kada se govori o preduzetničkom menadžmentu, nije reč o jednoj osobi i 
individualnoj aktivnosti, već se radi o procesu.

2.2 Osobine i tipovi preduzetnika

   Preduzetnik je lice nadareno poslovnim duhom i rukovodećim sposobnostima koje je spremno da preuzme 
rizik upravljanja preduzećem na temelju inovacija i permanentnog razvoja. Za realizaciju preduzetničkog 
poduhvata, pored preduzetnika kao centralne figure, neophodno je imati i poslovni tim. Preduzetnik ima 
važnu ulogu za realizaciju datog preduzetničkog poduhvata zato što on snosi najveću odgovornost za 
uspešnu realizaciju.
   Za realizaciju preduzetničkog poduhvata preduzetnik ima dosta zadataka koje treba da sprovede:

1. Vođenje
2. Motivisanje
3. Planiranje
4. Nadgledanje
5. Koordinisanje
6. Obučavanje
7. Davanje saveta
8. Delegiranje
9. Rešavanje konflikata

   Da bi preduzetnik uspešno realizovao sve ove uloge, neophodno je da ima odgovarajuće osobine:

1.

Komunikativnost

 – neophodno je da preduzetnik dobro komunicira verbalno i pismeno. Vrlo često 

komunikacioni problemi mogu biti izvor problema koji dovode do loše realizacije.

2.

Opštost

 – preduzetnik mora biti sposoban da vidi uopštenu sliku tekuće poslovne situacije.

3.

Rešavanje konflikata i problema

 – preduzetnik mora biti sposoban da identifikuje i razume 

probleme i da razvije i primeni rešenje.

4.

Iskustvo

 – važna je sposobnost sticanja iskustva i njegove primene na dati poduhvat.

Želiš da pročitaš svih 54 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti