Preduzetnistvo
1
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
ČAČAK
dr Milorad Milošević
PREDUZETNIŠTVO
Beograd, 2012
2
1.1 Neophodnost i osnovni pravci tranzicije srpskih preduzeća........................................................7
1.2 Značaj i prednosti preduzetništva u funkciji poslovanja (biznisa)..............................................7
1.3 Pojam preduzetništva i preduzetnika........................................................................................... 8
1.4 Preduzetnička ekonomija 10
1.5 Istorijski razvoj preduzetništva ..............................................................................................11
1.6 Predstavnici klasične ekonomije 12
1.7 Predstavnici neoklasične ekonomije..........................................................................................14
1.8 Savremeno shvatanje preduzetništva.........................................................................................16
1.9 Privatizacija - osnovni uslov za razvoj preduzetništva..............................................................18
1.10 Osnovni uslovi za razvoj preuzetništva...................................................................................19
1.11 Neophodnost i osnovni pravci tranzicije srpskih preduzeća....................................................21
1.12 Značaj i prednosti preduzetništva u funkciji poslovanja (biznisa)..........................................21
3.2 Poslovni - materijalni resursi

5
Uvod u preduzetništvo
Preduzetništvo kao poslova aktivnost, staro je koliko i ljudsko društvo i nije isključivo
ekonomski fenomen. Vezuje se za sve aspekte ljudskog ponašanja i delovanja, gde je potrebna
kreativnost, inovacija, rađanje novih ideja, rešavanje problema, realizacija nekog poslovnog
poduhvata na nov način, onosno, a sve u cilju zadovoljenja čovekovih potreba i stvaranje profita.
Preduzetništvu kao specifičnoj poslovnoj i razvojnoj filozofiji dugo je trebalo da se posveti
odgovarajuća pažnja. Istorijski gledano preduzetništvo se tokom vremena različito tretiralo i
manifestovalo.
Kaže se da je preduzetništvo staro koliko i ljudska civilizacija ali to
ne znači da su
njegove karakteristike iste u svim stadijima razvitka ljudske civilizacije.
Ako zanemarimo
preistorijsko razdoblje, preduzetništvo se u ostalim razdobljima
razvoja ljudskog društva različito
usmeravalo. Tako, u feudalno doba najveće
preduzetničke aktivnosti preduzima svešenstvo, što je
i logično, jer je ono bilo
najobrazovaniji deo društva. U srednjem veku poduzetnički duh usmeren
je na gradnju impozantnih zdanja, posebno sakralnih objekata, a krajem srednjeg veka predu-
zetništvo se afirmiše kroz organizaciju dalekih putovanja, otkrivanja novih krajeva i novih ideja
za proizvodnju novih dobara.
Preduzetništvo se javlja tek pojavom kapitalizma, a puni procvat i afirmaciju ostvaruje u fazi
liberalnog kapitalizma. Temeljna ideja preduzetništva
ponovo se zapostavlja pojavom monopo-
lskog kapitalizma i stvaranja moćnih
nacionalnih i internacionalnih korporacija. U svakom
slučaju od početaka pa do
potpune afirmacije preduzetničke filozofije poprilično je dugo razdo-
blje u kojem su
se javile, na teorijskom području, brojne škole u kojima se izučava ovaj
fenomen.Tako danas imamo potpunu viziju nastanka preduzetništva, njegovog razvoja i značaja u
savremenim uslovima razvoja ekonomije.
Preduzetništvo kao praksa pokriva skoro sve oblasti ljudske delatnosti i aktivnosti ali se,
najčešće, veže za područje ekonomije pa će se u tom elementu ovde razmatrati i izučavati.
Postoje brojne teorijske koncepcije proučavanja preduzetništva.
Od tih teoretskih koncepcija poznatije su:
personalno - psihološka teorija,
neoklasična ekonomska teorija
, i
socio - kulturni pristup.
Prve dve proučavaju preduzetnike kao slobodne tržišne subjekte koji deluju prema svojim
vlastitim viđenjima i ekonomskim motivima, dok treća pristup definiše kao odnos preduzetnika i
šireg poslovnog okruženja.
1. Personalno - psihološka teorija polazi od psiholoških karakteristika relevantnih za preduzetni-
štvo i to: kreativnost, sposobnost predviđanja, prilagodljivost, harizmatičnost, sklonost riziku i
neizvesnosti i sl. U literaturi se ovaj pristup naziva još i generičkim preduzetništvom. Po ovoj
teoriji preduzetnici se definišu kao izuzetni ljudi s posebnim (karakterističnim) psihološkim
svojstvima. Personalno – psihološka teorija također tvrdi da se preduzetništvu čovek ne može
naučiti!? Međutim, nijedna psihološka analiza dosada nije ponudila signifikantne empirijske
dokaze a da je to upravo tako i pokazalo se da ove karakteristike vrlo malo doprinose poslovnom
uspehu.
2. Neoklasična ekonomska teorija je dominantna ekonomska teorija prve polovine XX veka.
Proučava preduzetništvo sa resursnog aspekta. Neoklasični pristup preduzetništvu uči nas da
preduzetnici teže maksimalizaciji profita najefikasnijim korištenjem i kombiniranjem faktora

7
interne preduzetničke aktivnosti velikih kompanija, nije proizvod slučajnosti ni "teorije sponta-
nosti" već promišljeno tragalačko usaglašavanje ekonomkih mogućnosti i tržišne verifikacije
preduzetničkih ideja kao nove filozofije privrednog razvoja u 21. veka.
Iz dostupne literature o preduzetništvu mogu se izdvojiti devet važnih trendova na koje se
treba obratiti posebna pažnja prilikom analize savremenog preduzetništva:
1.
Brza reakcija na promene u poslovanju (zahteva kreativnost, inovativnost, fleksibilnost..);
2.
Globalizacija svetske privrede (svi ekonomski subjekti postaju međusobno zavisni na
svetskom tržištu, tako da proizvodnja, raspodela, razmena i potrošnja postaju internaci-
onalizovane, a konkurencija i informacijski tokovi čine preduzeće sastavnim delom
svetske proizvodnje);
3.
Pojava mikro, malih i srednjih preduzeća (velika korporacija se restruktuiraju i postaju
zbir malih preduzeća i novih organizacijskih kombinacija, a informacijska tehnologija je
jedan od važnih uslova nove mrežne povezanosti i zavisnosti);
4.
Restrukturiranje velikih preduzeća zasniva se na konkurenciji, kvalitetu i dodatnim uslu-
gama, kao i tržišnoj fleksibilnosti. Velika preduzeća zbog poslovne neprilagodljivosti
mogu postati uspešna samo ako se centraliziraju i stvore više manjih preduzeća
5.
Poslovniji, partnerski, odnosi saradnje među preduzećima (poslovne partnere preduzeća
sve više smatraju posebnim saradnicima);
6.
Drugačije shvatanje konkurencije (promena oblika konkurencije iz cenovne u nece-
novnu);
7.
Vreme postaje novo područje konkurentske borbe (afirmacija inovativnog rada, tj. razvoj
nove tehnologije pri čemu se koriste fleksibilni proizvodni sistemi, kompjuterska info-
rmatika i sl.)
8.
Položaj rada i radnika (prelazi se na stimulaciju inovativanog rad);
9.
Kvalitet (dimenzije i atributi) i saglasnost na cene (predstavljaju najvažnije komparativne
prednosti proizvođača novih proizvoda i/ili usluga).
Ukoliko unesete pojam „entrepreneurship“ (preduzetništvo) na čuvenom google pretraživaču,
dobićete preko 83 000 000 rezultata. Ako želite da saznate šta pojam “Preduzetništvo” znači,
dobićete preko 600 000 rezultata. Možda bi traženje ovog pojma na različitim jezicima, u velikoj
meri mogao puno toga da nam kaže o samoj kulturi i razvijenosti jedne zemlje, odnosno o
značaju preduzetništva, kao jedne od najvažnijih kategorija koje se danas povezuju sa mikro,
malim i srednjim preduzećima, zaposlenošću i kreiranju novih poslova i novih kategorija u
poslovanju.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti