MEGATREND UNIVEZITET

FAKULTET ZA MENADŽMENT ZAJEČAR

              BIZNIS I MENADŽMENT

Seminarski rad iz predmeta: Interkulturalni menadžment

Tema: Pregovaranje i uvažavanje kulture

Mentor:                                                                              Student:

doc. Srđan Žikić

          

Lazar Rajak A/299/15

Niš, 2019.

background image

1. POJAM PREGOVARANJA

Pregovaranje je komunikacija u kojoj dve strane, suprostavljenih interesa pokušavaju 

da dođu do rešenja prihvatljivog za obe strane. Pregovaranje se u nekoliko razlikuje od 

običnog komunikacijskog procesa. Njega pre svega karakteriše situacija u kojoj bilo koja od 

strana može blokirati ceo proces. Glavni cilj pregovaranja je da iz njega izvučete maksimalnu 

dobit, ili maksimalno smanjite potencijalni gubitak. Praktično, to znači da pregovaranje nije 

uvek  usmereno  na  postizanje  cilja  koji  nosi  rezultat  koji  vam je uvek  po  volji.  Uspešni 

pregovori su zapravo i onda kada su obe pregovaračke strane zadovoljne ishodom.

Pregovaranje je način rešavanja konflikta interesa, ili razlika kroz strukturisan proces 

komuniciranja pokušavajući da postignu sporazum koji je prihvatljivo rešenje za sve.

Upravo zato, svako pravo pregovaranje mora imati detaljno pripremljenu strategiju u 

kojoj su jasno definisani ciljevi koje želimo postići, metodologija pregovaranja, segmenti 

koje je moguće pregovarati ili popustiti suprotnoj strani u svrhu postizanja kompromisnog 

rešenja. Svaki pregovarač mora znati svoje ciljeve i biti svestan manevarskog prostora kojim 

raspolaže i pre nego uđe u pregovore. Ovo je i jedini način da se u datoj situaciji ostvari 

maksimalni rezultat.

Neretko, pregovaranje se pogrešno shvata kao isključivo nametanje svojih ciljeva ili 

veština nepopustljivosti u pregovorima. Upravo tu leži i glavna zamka pregovaranja, jer se 

ovakav   stav   često   u   osnovi   pogrešno   postavi   pregovaračku   taktiku.   Ključni   princip 

pregovaranja je zajednički dogovor, zasnovan na saradnji i kompromisu, koji u najvećoj 

mogućoj meri predstavlja prihvatljivo rešenje za sve učesnike pregovaranja.

Takođe,   važno   je   eliminisati   sve   potencijalne   smetnje,   ograničenja,   koja   se   često 

nesvesno nametnu, a predstavljaju ozbiljnu prepreku u maksimiziranju rezultata pregovora. 

Predrasude,   bilo   kod   karaktera,   npr.   predrasude   vezane   za   pol,   nacionalnost,   imovinsko 

stanje,   godine,   mogu   značajno   uticati   na   pregovarački   potencijal   i   ishod   pregovaračke 

komunikacije.   Neke   od   predrasuda   i   stereotipi   duboko   su   usađane   u   naše   promišljanje   i 

razumevanje sveta, pa su često one istovremeno važan oslonac u odnošenju prema društvu i 

pojedincima u njemu. Upravo zbog toga, jedna od najvažnijih odlika pregovarača mora biti 

fleksibilnost i spremnost na uvažavanje drugačijeg, otvorenost za različitost i tolerantnost za 

postojanje tih razlika. Zbog toga je važno umanjiti dejstvo predrasuda i sa uvažavanjem 

posmatrati sagovornika.

1

1

 

http://www.link-university.com/lekcija/Uvod-u-pregovaranje/3089

2. KULTURA NARODA

Kultura je nevidljiva veza koja spaja ljude. Odnosi se na oblike ljudskih aktivnosti. 

Umetnost, književnost, jezik i religija zajednice čine njenu kulturu.

Naše kulturne vrednosti i verovanja se izražavaju kroz naš način života. Naše moralne 

vrednosti predstavljaju našu kulturu. Značaj kulture leži u njenoj bliskoj vezi sa načinima 

razmišljanja i života. Razlike u kulturi vode ka različitosti među ljudima iz različitih delova 

sveta.

2

Ona je povezana sa razvitkom naših stavova. Naše kulturne vrednosti utiču na naš 

stav prema životu. Sudeći po bihejviorističkoj definiciji kulture, radi se o najvišem sistemu 

kontrole   društva   gde   ljudi   nadgledaju   sopstvene   standarde   i   ponašanje.   Naše   kulturne 

vrednosti služe kao osnovni principi naših života. One oblikuju naše razmišljanje, ponašanje i 

ličnost.

Naše veštine rasuđivanja, unapred poznati pojmovi, stavovi i osećanja umnogome 

utiču   na   to   kako   sagledavamo   stvari.   Ti   faktori   su   blisko   povezani   sa   našom   kulturom. 

Prilikom ocenjivanja nečega kao dobro ili loše, naši stavovi i razmišljanje igraju bitnu ulogu. 

Kada nešto doživimo kao lako ili teško, naši stavovi i nivo motivacije utiču na krajnju sliku. 

Naša kultura utiče na strukturu našeg razmišljanja, što utiče na naša opažanja.

Ljudi   koji   pripadaju   kulturama   koje   ističu   individualizam   sagledaće   samo   glavne 

aspekte date situacije, dok će oni iz kultura koje akcenat stavljaju na zajedništvo uzeti u obzir  

i detalje.

Američka kultura je izrazito individualistička, ističući pravo na slobodu izbora koje je 

dato   ljudima   od   malih   nogu. Japanska kultura,   pak,   drži   do zajednice,   pa   zato   ohrabruje 

roditelje/starije   osobe   da   biraju   umesto   njihove   dece.   Ovo   je   primer   različitog   poimanja 

roditeljstva usled razlika u kulturi. Slično tome, ljudi sa Istokasmatraju da je uspeh rezultat 

zajedničkog truda, dok Amerikanci smatraju da je uspeh plod individualnog rada.

Naša   kultura   oblikuje   naše   misli   i   ponašanje. Ideje   koje   su   ukorenjene   u   našim 

umovima   utiču   na   naše   sagledavanje   ljudi   i   situacija.   Na   primer,   žene   iz   patrijarhalnog 

društva smatraju da su muškarci superiorniji. Žene iz kultura koje im nalažu da pokriju čitavo 

telo, pa čak i lice, mogu misliti da su suknje ili kraće haljine provokativne.

2

 

https://www.iserbia.rs/biznis-i-edukacija/zasto-je-kultura-tako-znacajna-3637

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti