Prekrivanje figura manjim figurama

Damjan Milivojevi´

c

Zrenjaninska gimnazija

e-mail:

[email protected]

Saˇsa Mili´

c

JU Tehniˇ

cka ˇskola Brˇ

cko distrikt

e-mail:

[email protected]

29. maj, 2016

1

1

UVOD

U ovom radu su predstavljeni interesantni problemi koji se tiˇ

cu prekrivanja skupova

(tela) u ravni(prostoru) manjim figurama(telima) kao i reˇ

seni i otvoreni problemi iz ove

oblasti kombinatorne geometrije. Na samom poˇ

cetku ´

ce biti obrad¯ene neke osnovne

definicije, dok se neki termini podrazumevaju pa ne´

ce biti definisani, a glavnu temu

ˇ

cine dokazivanje i formulacija nekih poznatih problema iz ove oblasti i reˇ

savanje nekih

problema.

2

Osnovni pojmovi

Definicija 2.1

Neka je

F

podskup nekog metriˇ

ckog prostora sa metrikom

d

. Dijametar

skupa

F

je , u oznaci

diamF

je

sup

{

x, y

|

x, y

F

}

ukoliko ovaj supremum postoji.

U radu ´

cemo se iskljuˇ

civo baviti Euklidskim prostorima

R

n

, a najviˇ

se ´

cemo se kon-

centrisati na

n

= 2 i

n

= 3.

Ukoliko je skup

F

zatvoren, moˇ

ze se pokazati da tada:

Definicija 2.2

Dijametar skupa

F

predstavlja najve´

cu udaljenost izmed¯u bilo koje dve

taˇ

cke na granici zatvorene figure.

Slika 1: Dve figure dijametra

AB

Definicija 2.3

Za skup

F

kaˇ

zemo da je konveksan skup ukoliko za svaki par taˇ

caka tog

skupa sadrˇ

zi i kompletnu duˇ

z koja ih povezuje.

Definicija 2.4

Za skup kaˇ

zemo da je ograniˇ

cen skup ako se sadrˇ

zi u nekoj kruˇ

znici(lopti).

Definicija 2.5

Homotetija sa centrom

O

i koeficijentom(faktorom)

k

je preslikavanje

ravni koje slika svaku taˇ

cku

X

u taˇ

cku

X

0

takvu da je

−−→

OX

0

=

k

·

−−→

OX

.

2

background image

Definicija 3.1

Za ograniˇ

cen skup u ravni(prostoru)

a

(

F

)

predstavlja najmanji broj

figura(tela) ˇ

ciji je dijametar strogo manji od dijametra skupa

F

i kojima se moˇ

ze prekriti

figura(telo).

Disk je mogu´

ce podeliti na najmanje tri dela, kao ˇ

sto se vidi na slici ispod.

Slika 4: Prekrivanje diska figurama

Isto tako je i

a

(

F

) jednakostraniˇ

cnog trougla tri(dijametar trougla je njegova stran-

ica). Pored ovakvih figura, postoje i figure u ravni kod kojih je

F

(

a

) = 2, kao ˇ

sto su,

na primer, elipsa i paralelogram.

3.1

Konstantan dijametar

Definicija 3.2

Ograniˇ

cen skup ima konstantan dijametar ako svake dve razliˇ

cite par-

alelne pomo´

cne prave imaju istu udaljenost

d

.

Medju dvodimenzionalnim figurama je poznat krug kao figura konstantnog dijametra,
a za trodimenzionalna tela lopta, ali pored njih postoje i drugi oblici konstantnog di-
jametra. Najˇ

ceˇ

s ´

ci primer posle kruga za dvodimenzionalne figure je Reloov trougao.

Za tri dimenzije je poznat Mejsnerov tetraedar koji nastaje modifikovanjem Reloovog
tetraedra.

Slika 5: Konstrukcija Reloovog trougla

4

3.2

Problem konveksnih mnogouglova

Potrebno je dokazati da u svakom konveksnom mnogouglu za dijametar tog mnogougla,

XY

,

vaˇ

zi da su obe taˇ

cke

X

i

Y

u neka dva temena mnogougla(tj. da su dva temena na

dijametru)

Dokaz.

Predpostavi´

cemo suprotno, i tada razlikujemo dva sluˇ

caja. U prvom sluˇ

caju je

samo jedna taˇ

cka od

X

i

Y

teme, a druga se nalazi na nekoj stranici mnogougla izmedju

dva temena. Re´

ci ´

cemo, bez gubljenja opˇ

stosti, da je

X

u nekon temenu mnogougla.

Povu´

ci´

cemo iz

X

duˇ

zi ka krajevima duˇ

zi na kojoj se nalazi

Y

. Sada smo dobili trougao

unutar kog se nalazi duˇ

z

XY

. Povlaˇ

cenjem visine iz

X

i koriˇ

cenjem Pitagorine teoreme

zakljuˇ

cujemo da je bar jedna stranica trougla ve´

ca od

XY

. Drugi sluˇ

caj je kada su obe

taˇ

cke

X

i

Y

unutrasnje taˇ

cke neke dve duˇ

zi mnogougla. Onda analogno dokazujemo da

je duˇ

z koja ima jednu taˇ

cku kao teme mnogougla duˇ

za od

XY

. I sada se sve vra´

ca na

prvi sluˇ

caj.

Problem je u analiziranju i pronalaˇ

zenju mogu´

cih vrednosti za

a

(

F

) za ograniˇ

cene

skupove u ravni i za ndimenzionalna tela u prostoru.

Najpre ´

cemo dokazati da to vaˇ

zi u ravni, a potom i u trodimenzionalnom pros-

toru. Nakon toga ´

cemo se pozabaviti Borsukovom hipotezom i opisati trenutno stanje

u oblasti.

3.3

Figure u ravni

Teorema 3.3

Ako je

F

skup u ravni dijametra

d

, tada vaˇ

zi

a

(

F

)

3

; tj.,

F

moˇ

ze da

se podeli na tri dela dijametara manjih od d.

Dokaz.

Glavni deo dokaza ˇ

cini slede´

ca lema:

Oko svakog skupa u ravni dijametra

d

moˇ

ze da se opiˇ

se pravilni ˇ

sestougao ˇ

za koji vaˇ

zi

da je udaljenost izmedju dve naspramne stranice

d

.

Uze´

cemo pravu

l

koja ne seˇ

ce skup

F

, i postepeno ´

cemo je pribliˇ

zavati figuri(ostavljaju´

ci

Slika 6: Pravilni ˇ

sestougao visine

d

je paralelnom sa poˇ

cetnim poloˇ

zajem), sve dok ne dodirne

F

. Rezultuju´

ca prava

l

1

ima

najmanje jednu zajedniˇ

cku taˇ

cku sa

F

i ceo skup se nalazi sa jedne strane

l

1

. Sada ´

cemo

5

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti