Prekrsajne sankcije
FAKULTET ZA DRŽAVNE I EVROPSKE STUDIJE
U PODGORICI
Broj indeksa:
PREKRŠAJNE SANKCIJE
(Diplomski rad)
Mentor:
Podgorica, oktobar 2014. godine
2
Prekršajne sankcije
SADRŽAJ
UVOD
4
Predmet, cilj i struktura rada 4
Metode rada 5
I TEORIJSKO-PRAVNI ASPEKT
6
1.
Pojam prekršaja 6
2.
Elementi prekršaja
7
3.
Objekt prekršaja 7
4.
Subjekt prekršaja 8
5.
Prekršajne sankcije
9
5.1.
Pojam i cilj prekršajnih sankcija
9
5.2.
Karakteristike prekršajnih sankcija 10
5.3.
Vrste prekršajnih sankcija
10
5.3.1.
Kazne
10
5.3.1.1.
Kazne zatvora
11
5.3.1.2.
Novčane kazne
12
5.3.2.
Opomena 12
5.3.3.
Zaštitne mjere
13
5.3.4.
Vaspitne mjere 13
II ISTORIJSKI ASPEKT
15
1.
Opšti istorijski razvoj prekršaja 15
2.
Istorijski razvoj prekršajnog prava u Crnoj Gori 16
III MEĐUNARODNO-PRAVNI ASPEKT
17
1.
Uvodne napomene 17
2.
Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama
18
IV KOMPARATIVNI ASPEKT
19
1.
Komparativni aspekt prekršajnih sankcija pojedinih evropskih zemalja 19
2.
Prekršajne sankcije država u okruženju, bivših članica SFRJ
19
2.1.
Federacia Bosne i Hercegovine
20
2.2.
Republika Srpska
21
2.3.
Hrvatska
22
2.4.
Makedonija
23
2.5.
Srbija 24

4
Prekršajne sankcije
UVOD
Prekršaji su povrede javnog poretka, društvene discipline ili druge društvene vrijednosti
koje nisu zaštićene Krivičnim zakonom ili drugim zakonima kojima se propisuju krivična djela.
Odlikuje ih niži nivo društvene opasnosti koja nastaje njihovim činjenjem, pa se mogu određivati
i propisima niže pravne snage od zakona: uredbama, pokrajinskim aktima i aktima lokalnih
samouprava. U tom smislu, prekršaji predstavljaju povrede određenih pravnih normi kojima se
zabranjuje ili nalaže određeno ponašanje. Prekršaji su ujedno i povrede duštvene discipline ili
drugih društvenih vrijednosti. Njima se nanosi šteta pravnom poretku u vidu remećenja javnog
reda i mira, slabnjenja društvene discipline i ometanja vršenja funkcija državnih i drugih organa.
Propisivanje određene povrede društvene discipline ili drugih vrijednosti kao prekršaj ima
za svrhu otklanjanja mogućnosti ugrožavanja sigurnosti ljudi i imovine, nesmetano obavljanje
privrednih, kulturnih i drugih društvenih djelatnosti. Prekršajne sankcije predstavljaju državne,
prinudne mjere represivno preventivnog karaktera kojima se učinioci prekršaja, pod uslovima
predviđenim prekršajnih propisima, ograničavaju ili uskraćuju u određenim pravima ili
slobodama, na osnovu odluke nadležnog organa, odnosno suda, donesene u zakonito
sprovedenom postupku.
U prekršajnom pravu, kao i u svakom krivičnom pravu, važi načelo
nulla poene sine lege
,
koje znači da se ne može izreći ni jedna prekršajna sankcija za učinjeni prekršaj, ukoliko ona nije
unaprijed propisana zakonom ili odgovarajućim podzakonskim aktom.
Predmet, cilj i struktura rada
Predmet rada „Prekršajne sankcije“ je analitička i komparativna obrada prekršajnopravne
reforme i izabrana rješenja sadašnjeg Prekršajnog zakona (analiza aktuelnog stanja u oblasti
prekršajnih sankcija).
Cilj rada je da se na što jednostavniji i potpuniji način ukaže na pojam i značaj prekršajnih
sankcija. Rad takođe treba da ukaže na opštu ulogu i primjenu prekršajnih sankcija u suzbijanju i
sprečavanju kažnjivih ponašanja. Rad obuhvata pet cjelina.
Privi dio
rada predstavlja teorijsko pravni akspekt, u okviru kojeg je dat opšti prikaz pojma
prekršaja i prekršajnih sankcija, nihovih vrsta i karakteristika.
Drugi dio
rada tiče se istorijskog razvoja prekršaja sa osvrtom na razvoj prekršajnog prava
u našoj zemlji.
Treći dio
rada je međunarodno pravni akspekt u kojem je posebna pažnja usmjerena na
usklađivanje sa međunarodnim ugovorima, od značaja za oblast prekršaja, naročito sa
Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
5
Prekršajne sankcije
Četvrti dio
rada obuhvata komparativni prikaz prekršajnih sankcija čime će se omogućiti
bolje shvatanje predmeta istaživanja. Dat je opšti prikaz prekršajnih sankcija zemalja u okruženju i
članica EU.
Peti dio
rada uspmjeren je na pozitivno pravni aspekt prekršajnih sankcija u Crnoj Gori.
Prikazan je na postojeći prekršajni sistemi u Crnoj Gori pri čemu je poseban akcent stavljen na
Zakon o prekršajima, kojim se precizno reguliše oblast prekršajnih sankcija u našoj zemlji.
Metode rada
Metode korišćene prilikom izrade ovog rada su:
Teorijski metod
, baziran je na apstraktnim teorijskim principima i logičkim pravilima,
pravilima definisanja i klasifikacije. Podrazumijeva izlaganje na sistematičan način,
oslanjajući se na postojeći kvantum saznanja i informacija.
Istorijski metod,
je istaknut kroz posmatranje raznovrsnih dokumenata i dokaznog
materijala i bavi se analizom onoga što se u prošlosti dogodilo kroz određene vremenske
periode.
Komparativni metod
, podrazumijeva upoređivanje istih ili srodnih činjenica, pojava,
procesa i odnosa, odnosno utvrđivanje njihove sličnosti u ponašanju i intenzitetu kao i
razliku među njima.
Normativni metod,
se odnosi na važeće pravne propise, koji regulišu oblast prekršajnih
sankcija u Crnoj Gori.

7
Prekršajne sankcije
Da bi se određena radnja smatrala prekršajem mora sadržati sve elemente. Ukoliko nema
jednog nema prekršaja. Razlikuju se sledeći elementi pojma prekršaja:
protivpravnost,
društvena opasnost,
povreda ili ugrožavanje zaštićenih dobara,
određenost prekršaja u propisima,
propisanost prekršajnih sankcija,
prekršajni postupak.
Protivpravnost
je povreda javnog poretka koji je regulisan zakonima i drugim pravnim
propisima. Protivpravnost
je i razlog što se za prekršaj propisuje sankcija Dakle, vršenjem
prekršaja krše se pozitivno pravni (važeći) propisi zakonskog ili podzakonskog karaktera.
Društvena opasnost -
odnosno društvena štetnost prekršaja.
Povreda ili ugrožavanje zaštićenih dobara
je sociološko pravni element. Ovaj element
ima materijalno sociološko obilježje jer su u pitanju društveni odnosi, stanja ili vrijednosti koji se
povređuju ili ugrožavaju vršenjem prekršaja.
Određenost prekršaja u pravnom propisu
znači da niko ne može biti odgovoran za
prekršaj, ako prije nego što je učinjen nije bio predviđen pravnim propisom -
nullum delictum
sine lege
. Dakle, u osnovi ovog formalnog elementa nalazi se princip (načelo zakonitosti)
Propisanost prekršajnih sankcija
takođe formalni element koji ističe princip zakonitosti,
što znači da nikom ne može biti izrečena sankcija, ako unaprijed, prije nego što je učinjen
prekršaj, ona nije bila propisana. Ovaj formalni element takođe omogućava lako razlikovanje
prekršaja od ostalih delikata.
Prekršajni postupak
je važano obilježje pojma prekršaja jer određuje kakav se postupak
vodi povodom učinjenog prekršaja. Ima izvjesne sličnosti sa drugim pravnim postupcima,
međutim, po mnogim obilježjima se razlikuje od ostalih postupaka (npr. načela, redovni i
skraćeni postupak i sl.).
3. Objekt prekršaja
Pod objektom prekršaja podrazumijeva se pravno dobro protiv koga je prekršaj usmjeren.
U pravnoj teoriji razlikuje se zaštitni objekt u odnosu na radnje.
Zaštitni objekt
je ono pravno dobro ili interes koji se štiti normama prekršajnih propisa,
propisivanjem prekršaja i kažnjavanjem učinilaca tih prekršaja.
Pored zaštitnog objekta razlikuje
se i napadni objekt (objekt radnje).
Zaštitni objekt može biti: opšti zaštitni objekt, grupni zaštitni objekt i pojedinačni zaštitni objekt.
Opšti zaštitni
objekt
je javni poredak.
Grupni zaštitni objekti
su dobra i interesi koji se štite jednom grupom prekršaja, npr.
bezbjednost saobraćaja, devizno poslovanje.
Pojedinačni zaštitni objekt
je onaj koji se štiti propisivanjem svakog
pojedinačnog prekršaja.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti