UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA
PRAVNI FAKULTET ZA PRIVREDU I PRAVOSUĐE
NOVI SAD
SEMINARSKI RAD:
Prekršajne sankcije
Predmet: Prekršajno pravo
Profesor: Student:
Doc. dr Nenad Bingulac Todorović Ivana
br.indeksa: 2108/16
SADRŽAJ
1. Uvod………………………………………………………………………………………3
2. Pojam i vrste prekršajnih sankcija..…..…………………………………………………...4
3. Kazne ……………………….…………………………………………………………….5
4. Kazneni poeni…….…....……………………………………………………………….…8
5. Opomena…………………………………………………………………………………..9
6. Zaštitne mere………………………………………………………………………………9
7. Zaključak……………..…………………………………………………………………..16
8. Literatura…………………………………………………………………………………17
2
Pojam i vrste prekršajnih sankcija
Prekršajne sankcije su mere propisane prekršajnim pravom koje se primjenjuju prema
učiniocima prekršaja. Učiniocima prekršaja se oduzimaju ili ograničavaju neka njihova prava
prekršajnim sankcijama. Svrha propisivanja, izricanja i izvršenja prekršajnih sankcija jeste
suzbijanje vršenja prekršaja i time ostvarivanje zaštite javnog poretka koji se vršenjem prekršaja
povređuje. I sam zakonodavac u članu 5. Zakona o prekršajima navodi sledeće : “ Za prekršaj
mogu biti izrečene sankcije propisane ovim zakonom. Svrha propisivanja, izricanja i primene
prekršajnih sankcija je da građani poštuju pravni sistem i da se u buduće ne čine prekršaji.”
2
Da bi se prekršajne sankcije mogle primeniti prema učiniocima prekršaja moraju biti propisane u
vreme izvršenja prekršaja. Prekršajne sankcije izriču nadležni organi u zakonom propisanom
postupku (prekršajni postupak). Naše prekršajno pravo razlikuje pet vrste prekršajnih sankcija, i
to:
1) kazne;
2) kazneni poeni;
3) opomena;
4) zaštitne mere;
5) vaspitne mere.
Prekršajne sankcije se mogu posmatrati kao mere društvenog reagovanja protiv učinioca
prekršaja, sa cijem da se zaštiti društvo od društveno štetnih pojava u budućnosti, kao i da
počinilac delikta ili druga lica shvate da ne treba da čini delikte u budućnosti. Ono što je
zajedničko svakoj od navedenih sankcija je da predstavljaju izvesno zlo učiniocu prekršajnog
delikta, da su određene Zakonom ili drugim propisom u skladu sa zakonom , da se izriču zbog
pričinjenog prekršaja protiv odgovornog subjekta zbog prekršajne odgovornosti, a u svemu
prema odredbama zakona.
3
Za svaku vrstu prekršajnopravnih sankcija zakonom ili drugim
propisom određuje se visina i njihovo trajanje i nijedna sankcija ne može biti
propisana niti izrečena, odnosno primijenjena u neodređenoj visini i na neodređeno vrijeme.
U propisivanju sadržaja prekršajnopravnih sankcija za pojedine prekršaje i načina njihove
primjene treba voditi računa o srazmernosti sankcije i počinjenog prekršaja, odnosno
individualizaciji prekršajnih sankcija, bez nečovječnog postupanja ili ponižavajućeg odnosa,
uz poštovanje ljudskog dostojanstva ili cjelovitosti ličnosti, gde posebno važnu ulogu u svakom
konkretnom slučaju igra sud, U prekršajnom pravu treba implementirati međunarodno priznate
standarde u zaštiti ljudskih prava.
2
ZOP, član 5
3
dr. M. Đuričić, dr. G. Bejatović- „Prekršajno pravo“ , Privredna akademija Novi Sad
4
Kazne
Kazna je najstrožija i najvažnija prekršajna sankcija. Kako je svrha kazne nužnost
održavanja pravnog poretka i prekor učiniocu , da bi ostvarila svoju ulogu,m void se računa da
ispunjava određene uslove, i to: da je lična, odnosno da nenosi određeno zlo učiniocu prekršaja
id a je uperena upravo preotiv učinioca prekršaja, da je čovečna i moralna, srazmerna težini
delikta na koji se odnosi. Takođe, potrebno je da je deljiva, odosno da se može izreći u
određenom rasponu, kako bi se cenila u svakom konkretnom slučaju, opoziva, i zamenljiva u
slučaju potrebe.
Zako o prekršajima poznaje tri vrste kazni, i to:
1. kazna zatvora,
2. novčana kazna i
3. rad u javnom interesu.
Zakon u prekršajima, dalje, u članovma 33-36 navodi neke osnovne uslove vezane za izricanje
kazni i to:
Za jedan prekršaj se može propisati i kazna zatvora i novčana kazna i obe se mogu izreći
zajedno, dok se za prekršaj pravnog lica može se propisati samo novčana kazna.
Kazna zatvora može se propisati samo zakonom.
Novčana kazna i rad u javnom interesu, mogu se propisati zakonom ili uredbom, odnosno
odlukom skupštine autonomne pokrajine, skupštine opštine, skupštine grada ili skupštine
grada Beograda.
Kazna zatvora se može izreći samo kao glavna kazna. Novčana kazna i rad u javnom
interesu mogu se izreći kao glavna i kao sporedna kazna.
Ako su novčana kazna i kazna zatvora propisane alternativno, kazna zatvora se izriče
samo za prekršaj kojim su bile prouzrokovane teže posledice. ili za prekršaje koji ukazuju
na veći stepen krivice učinioca .
4
Kazna zatvora
Zatvor, kao kazna lišenja slobode, se sastoji u oduzimanju prava kretanja učiniocu
prekršaja na određeo vreme. Kazna zatvora, kao najstroža prekršajnopravna sankcija,
može biti propisana samo zakonom. Kazna zatvora može se propisati i izreći u trajanju od
najmanje jednog dana, a za najteže oblike prekršaja i do šezdeset dana. Kazna zatvora ne može
se izreći trudnoj ženi, posle navršena tri meseca trudnoće, ni majci dok dete ne navrši jednu
4
Zakon o prekršajima, čl.33-36
5
