Prekršajne sankcije
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA U NOVOM SADU
PRAVNI FAKULTET ZA PRIVREDU I PRAVOSUĐE U NOVOM SADU
PREKRŠAJNE SANKCIJE
SEMINARSKI RAD
Prekršajno pravo
Mentor: prof. dr Nenad Bingulac
Student: Jelena Vagić
Saradnik: Milica Vasić Broj indeksa: 22-19
Novi Sad, januar 2021.
S A D R Ž A J:
1.
UVOD...............................................................................................................................................1
2.
POJAM I VRSTE PREKRŠAJNIH SANKCIJA......................................................................2
2.1.
Pojam prekršajnopravnih sankcija......................................................................2
2.2.
Vrste prekršajnopravnih sankcija........................................................................3
a) Opšta svrha prekršajnopravnih sankcija..........................................................5
b) Kazne................................................................................................................................5
c) Mjere upozorenja........................................................................................................8
d) Zaštitne mjere...............................................................................................................9
e) Vaspitne mjere...........................................................................................................10
f) Nepenalne mjere.......................................................................................................12
3.
ZAKLJUČAK................................................................................................................................14
4.
LITERATURA............................................................................................................................15

2. POJAM I VRSTE PREKRŠAJNIH SANKCIJA
2.1.
Pojam prekršajnih sankcija
Prekršajne sankcije za prekršaje propisane zakonom su kazne, mere
upozorenja, zaštitne mere i vaspitne mere. Za prekršaje propisane drugim
propisima kao prekršajne sankcije mogu se propisati samo novčana kazna i
opomena. Za svaku vrstu prekršajnih sankcija zakonom ili drugim propisom
određuje se visina i njihovo trajanje i nijedna sankcija ne može biti propisana niti
izrečena, odnosno primenjena u neodređenoj visini i na neodređeno vreme.
Prekršajne sankcije su mere propisane prekršajnim pravom koje se
primjenjuju prema učiniocima prekršaja. Učiniocima prekršaja se oduzimaju ili
ograničavaju neka njihova prava prekršajnim sankcijama. Svrha propisivanja,
izricanja i izvršenja prekršajnih sankcija jeste suzbijanje vršenja prekršaja i time
ostvarivanje zaštite javnog poretka koji se vršenjem prekršaja povređuje. Da bi se
prekršajne sankcije mogle primeniti prema učiniocima prekršaja moraju biti
propisane u vrijeme izvršenja prekršaja. Prekršajne sankcije izriču nadležni organi
u zakonom propisanom postupku (prekršajni postupak). Naše prekršajno pravo
razlikuje četiri vrste prekršajnih sankcija:
1) kazne,
2) opomena,
3) zaštitne mere,
4) vaspitne mere.
Kazne su osnovna vrsta prekršajnih sankcija. Postoje dve vrste prekršajnih
kazni:
kazna zatvora (min jedan dan, max 30 dana, u određenim slučajevima max i
do 60 dana),
novčana kazna.
prof. dr Miroslav Đorđević, prof. dr Đorđe Đorđević,
Krivično pravo sa osnovama
privrednoprestupnog i prekršajnog prava
, Projuris , Beograd, april 2007, str.234.
Opomena je posebna vrsta prekršajne sankcije koja može da se izrekne
učiniocu prekršaja umesto kazne kada su za to ispunjeni propisani uslovi. To su
mjere upozorenja.
Zaštitne mere su mere preventivnog karaktera i one se izriču uz kaznu da bi se
otklonila stanja ili uslovi koji mogu da dovedu do ponovnog vršenja prekršaja.
Vaspitne mere su posebna vrsta prekršajnih sankcija koje se primenjuju prema
maloletnim učiniocima prekršaja.
Sistem sankcija možemo posmatrati kao:
1. Monistički i
2. Dualistički.
Monistički sistem sankcija je sistem u kome su jedine propisane prekršajne
sankcije kazne (ovaj sistem se primjenjivao do xx-og Vijeka)
Dualistički sistem sankcija je sistem u kojem su pored kazni propisane i
zaštitne mere (ovaj sistem uvodi se u praksu Početkom xx-og vijeka).
U prekršajnom pravu, pored kazni i zaštitnih mera postoje i mere
upozorenja, koje su u funkciji prekora odnosno upozorenja lica za njihovo
ponašanje. U modernom periodu prisutne su ideje da u oblasti prekršaja treba
afirmisati i mere i postupke nepenalnog karaktera, kao zamena za kaznu
(izvinjenje oštećenom, naknada štete i dr.). Postojeći sistem prekršajnih sankcija
ima pluralistički karakter jer sadrži različite sankcije i mere.
2.2.
Vrste prekršajnih sankcija
Pod prekršajnim sankcijama podrazumijevaju se sve državne mere
izrečene u prekršajnom postupku počiniteljima prekršaja koje se sastoje u gubitku
ili ograničavanju njihovih prava. Prekršajni zakon određuje u čl. 5. vrste
prekršajnih sankcija koje se mogu propisati za počinjenje pojedinih prekršaja. S
obzirom na činjenicu da se prekršaji mogu propisivati i zakonom i odlukom
predstavničkog tela jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, to je
prekršajni zakon posebno odredio koje se prekršajne sankcije mogu odrediti za
prekršaje propisane zakonom, a koje sankcije za prekršaje propisane drugim
propisima.
prof. dr Miroslav Đorđević, prof. dr Đorđe Đorđević,
Krivično pravo sa osnovama
privrednoprestupnog i prekršajnog prava
, Projuris , Beograd, april 2007, str.129.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti