1

S  A  D  R  Ž  A  J

1. UVOD.....................................................................................................................................2

2. PROBLEM, PREDMET I OBJEKTI ISTRAŽIVANJA.................................................3

2.1 RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE............................................................3

2.2 SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA.............................................................................3

3. PRESTANAK BRAKA........................................................................................................4

3.1 PRESTANAK BRAKA SMRĆU.......................................................................................5

3.2  PRESTANAK BRAKA PROGLAŠENJEM NESTALOG BRAČNOG PARTNERA 
UMRLIM...................................................................................................................................5

3.3  PONIŠTENJE BRAKA.....................................................................................................6

4.  RAZVOD BRAKA...............................................................................................................7

4.1   OSNOVNI   SISTEMI   RAZVODA   BRAKA   U   SAVREMENOM 
ZAKONODAVSTVU..............................................................................................................8

4.1.1  Sistem zabrane razvoda braka......................................................................................9

4.1.2 Sistem potpune slobode razvoda braka.........................................................................9

4.1.3 Sistem sankcije.................................................................................................................9

4.1.4 Mješoviti sistem razvoda braka...................................................................................10

4.1.5 Sistem poremećenosti bračnih odnosa.........................................................................10

5. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................11

6.  LITERATURA..................................................................................................................12

2

1. UVOD

Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, obično između jednog muškarca i jedne žene, 
koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju 
prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Univerzalnost   braka   unutar   različitih   društava   i   kultura   je   pripisana   brojnim   osnovnim 
društvenim i osobnim potrebama kojima daje društveno prihvaćeni okvir kao što su regulacija 
i zadovoljavanje seksualnih nagona, podjela rada između spolova, ekonomska proizvodnja i 
potrošnja te zadovoljenje osobnih potreba pojedinca za privrženošću, položajem u zajednici i 
ljudskim društvom. Najvažnija funkcija braka gotovo sigurno proizlazi iz osnovne ljudske 
potrebe za stvaranjem potomstva tj. prirodnog nagona za biološkim razmnožavanjem, skrbi o 
potomstvu te njihovom obrazovanju i socijalizaciji kao i uređivanjem problema nasljeđivanja 
i osobnog porijekla svakog pojedinca.

Ljudskim bićima, među svim sisavcima, za razvoj do zrelosti treba najviše vremena, a samim 
time   je   i   razdoblje   ovisnosti   potomaka   o   majci   najdulje.   Ta   činjenica   nameće   povećane 
obaveze   roditeljima   oko   skrbi   o   potomstvu   i   u   tom   smislu   brak   predstavlja   društveni 
mehanizam koji tradicionalno institucionalizira vršenje roditeljskih dužnosti i obaveza.

Brak  se  u  različitim  oblicima može  naći  u  gotovo  svakoj  društvenoj zajednici.  Najstariji 
povijesni   zapisi   sugeriraju   da   se   brak   smatrao   dijelom   običaja,   te   se   kasnije   razvio   u 
suvremene oblike regulirane pravom.

Muškarac i žena iz čijeg braka je proizašlo jedno ili više djece predstavljaju tzv. nuklearnu 
obitelj, koja se često ugrađuje u veće "molekule", tzv. proširene obitelji.

background image

4

3. PRESTANAK BRAKA

Zakonodavac je odredbama  imperativne  prirode  normirao  ne samo  sklapanje  braka  već i 
večinu  dejstava  braka,  već  i njegov  prestanak.  Porodični zakon  uređuje  načine prestanka 
braka,   postupak   prestanka   i   neka   dejstva   prestanka,   dok   su   određena   dejstva   normiranja 
propisima sadržanim u drugim oblastima prava. 

U smislu člana 32. PZ BiH, brak može prestati:

1. smrću bračnog partnera,

2. proglašenjem nestalog bračnog partnera umrlim,

3. poništenjem i 

4. razvodom braka

3.1 PRESTANAK BRAKA SMRĆU

Brak je životna zajednica žene i muškara. Momentom smrti jednog ili oba bračna partnera 
prestaje brak. Prestanak braka smrću uvodi se u matičnu knjigu umrlih i dokazuje izvodom iz 
ove   matične   knjige.   Žena   može   odmah   nakon   smrti   braćnog   partnera   sklopiti   novi   brak, 
odnosno ne mora čekati protek određenog vremenskog perioda. U starijim pravima novi brak 
se mogao sklopiti tek nakon što bi pronašao određeni rok od smrti muža. Ovakvo rješenje 
postoji još uvijek npr.

 U francuskom pravu, gdje se predviđa da žena može sklopiti novi brak tek nakon 300 dana 
od prestanka predhodnog braka, s tim što ovaj rok prestaje teći u slučaju poroda žene nakon 
smrti   muža   i   onda   kada   žena   dobije   ljekarsko   uvjerenje   ovog   roka   očito   je   unošenje 
izvjesnosti oko očinstva djeteta rođenog nakon prestanka ranijeg braka.

1

1

 Nerimana T., Suzana B., „Bračno pravo“ , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007. Str. 95

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti