UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA

Rizik likvidnosti u bankarskom poslovanju

SEMINARSKI RAD

Predmet

Upravljanje finansijskim rizicima

MENTOR:                                                               STUDENT:

Prof. Dr Marko Ivaniš

Novi Sad, jun 2018.

background image

2. Rizik

Rizik   predstavlja   određenu   neizvesnost   u   vezi   sa   očekivanim   ishodom   neke 

poslovne aktivnosti. Neizvesnost je sumnja u mogućnost ostvarenja određenih budućih 

događaja usled nedostataka potrebnih operacija. Kada rizik postoji, postoje bar dva 

moguća ishoda.

Rizik je bilo koji događaj, aktivnost ili propust koji bi se mogao dogoditi i 

nepovoljno   uticati   na   postizanje   strateških   i   operativnih   ciljeva   Ministarstva.   Pored 

toga, i propuštene prilike se takođe smatraju rizikom (Strategija upravljanja rizicima 

Ministarstva   finansija,   2018:6).   Savremena   teorija   upravljanja   rizikom   novijeg   je 

datuma. Razvila se u poslednjih dvadesetak godina. Za to vreme, primenjujući njene 

postulate, obrazovani poslovni ljudi su stekli sposobnost da prepoznaju rizik, da ga 

izmere, razumeju potencijalne posledice i da preduzmu odgovarajuće mere za njegovo 

izbegavanje,   odnosno   ublažavanje   njegovih   posledica.   Naravno,   uspeh   svega   toga 

neposredno zavisi od dostupnosti merodavnih informacija (Šolak, 2003:5).

2.1 Rizik u bankarstvu

Bankarski   rizik   bi   se   mogao   definisati   kao   verovatnoća   gubitka   (smanjenja 

dobiti)   nastalog   kao   rezultat   dejstva   neizvesnih   događaja   u   poslovanju   banaka.   U 

savremenim uslovima, zbog veoma dinamičnih i turbulentnih promena u okruženju ili 

ekonomskoj sredini u kojoj banke posluju izloženost banke riziku se povećava (Ivaniš, 

2012:2).

Rizici   u   poslovanju   banaka   su   karakteristika   svakog   bankarskog   posla.   Sa 

osvajanjemnovih instrumenata, novih tehnika i strategija, lista rizika se neprestano širi. 

2

Za bankare i zajmodavce uopšte, neizvesnost raste sa: promenama u kamatnim 

stopama, promenama depozita i sa sposobnošću dužnika da vrate kredite. Da bi se rizik 

izbegao   ili   barem   smanjio   u  prihvatljive   granice,   potrebno   je   na   efikasan   način 

upravljati rizicima.

Globalizacija   bankarskog   poslovanja,   spajanje   i   pripajanje   banaka,   novi 

instrumeni, nove strategije i novi bankarski proizvodi šire listu potencijalnih rizika. 

Upravljanje rizicima je deo poslovne politike banke. To je disciplina novijeg datuma i 

može se definisati kao funkcija banke za osiguranje od rizika. Banka istovremeno na 

sebe preuzima dvostrani poslovni rizik: na jednoj strani rizik je prisutan uled držanja i 

čuvanja prikupljenih depozita od privrede i stanovništva, a na drugoj strani rizik je 

prisutan   i   prilikom   plasiranja   prikupljenih   sredstava.   Upravljanje   rizikom   je 

kompleksan i sveobuhvatan proces koji obuhvata stvaranje odgovarajućeg okruženja, 

održavanje   efikasne   strukture   upravljanja   rizikom,   praćenje   i   ublažavanje   rizičnih 

aktivnosti   i   ustanovljavanje   odgovarajućeg   okvira   interne   kontrole   (Milenković, 

2011:14). 

3

background image

Prema Orliću, značajno je napomenuti tri slučaja likvidnosti banaka (Orlić, 2011:2-

3):

1. Tekuće u koje može da zapadne samo jedna banka. Ovakav slučaj nelikvidnosti 

nekada   je   nazivan   likvidnošću   jedne   određene   banke.   Ali,   sa   aspekta   više 

banaka,može se govoriti pre o bonitetu banaka, nego o njihovoj likvidnosti. 

Treba istaći činjenicu da likvidnost ima veoma značajnu ulogu, a ipak je bonitet 

važniji za banku.

2. Kada je u pitanju likvidnost pojedine banke, značajno je ukazati na situaciju 

kada se povlači novac od svih banaka. Ta okolnost se može dogoditi: - Kada se 

povučeni novac od banaka, njima vrati ponovo već narednog dana, i tada se ne 

bi ništa dogodilo, ali, ako bi se desilo opšte nepoverenje u bankarski sistem u 

celini, tada bi svi vlasnici novca zadržali kod sebe povučeni novac od banaka, 

što bi izazvalo  deflaciju, koju ne bi mogla da otkloni ni najveća likvidnost 

banaka.

3. Sledeći slučaj desio bi se, ako bi centralna banka preuzela deflacionističke mere, 

što bi dovelo do autodeflacije, kada su banke prisiljene da smanje svoje bilansne 

volumene.

Najveći problemi koji se odnose na likvidnost u bankarstvu, nastaju van banke i 

predstavljaju   događanja   finansijskih   aktivnosti   njenih   komitenata.   Suština   problema 

upravljanja   likvidnošću   za   banku   može   se   predstaviti   kroz   sledeće   pristupe   (Orlić, 

2011:3):

Vrlo   je   retko   da   potraživanja   za   likvidnim   sredstvima   banke   budu   jednaka 

njihovoj   ponudi   u   nekom   određenom   vremenskom   periodu.   Banka   zapravo 

mora stalno da upravlja bilo manjkom, ili viškom sredstava,

Postoji uzročni odnos između likvidnosti i profitabilnosti banke. Što su resursi 

banke sposobniji da pokriju potraživanja za likvidnim sredstvima, to znači da će 

se ostvariti manje očekivana profitabilnost banke.

5

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti