SVEUČILIŠTE U SPLITU
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA FORENZIČNE ZNANOSTI
PRIJEVARA U GOSPODARSKOM
POSLOVANJU
STUDENT :
Marina Grgatović
U Splitu, 20.travnja 2016. godi
1
1. UVOD
Prijevara u gospodarskom poslovanju ključno je kazneno djelo protiv gospodarstva, te
kao takvo zauzima vodeće mjesto u odnosu na druga gospodarska kaznena djela što proizlazi i iz
velike brojčane zastupljenosti prijevare u gospodarskom poslovanju u kaznenoj praksi sudova.
Smatra se kvalificiranim oblikom prijevare iz čl. 236. st.1. za koju su propisane teže kazne.
Prijevara obuhvaća lažno prikazivanje činjenica ili prikrivanje činjenica uz uporabu
nenaplativih instrumenata osiguranja plaćanja; tu se podrazumijevaju sredstva bez pokrića kao
što su ček, mjenica, kreditna kartica, jamstvo i bankovna garancija te akceptni nalog; čime
drugu osobu dovodi u zabludu. Osoba u zabludi zbog toga čini nešto na štetu svoje ili tuđe
imovine te, slijedom događaja, nastaje šteta, kao povećanje pasive, odnosno preuzimanje novih
obveza ili pak smanjenje aktive, odnosno gubitka nekog prava, na imovini kojom je raspolagala
osoba u zabludi. Između navedenih objektivnih obilježja mora postojati uzročna veza što znači
da lažno prikazivanje činjenica mora prouzročiti zabludu, zabluda raspolaganja imovinom, a
raspolaganje imovinom štetu. Kvalificirani oblik kaznenog djela prijevare u gospodarskom
poslovanju čini odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je počinjenjem prijevare pribavila znatnu
imovinsku korist ili prouzročila znatnu štetu, a postupala je s namjerom pribavljanja takve
koristi ili prouzročenja takve štete.
Počinitelji kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju nisu klasični pripadnici
kriminalnog miljea. Sva gospodarska kaznena djela uglavnom čine osobe iz visokog društvenog
statusa u okviru svoje profesionalne djelatnosti, tako da se gospodarski kriminalitet može
odrediti kao
kriminalitet bijelog ovratnika
; po uzoru na teoriju američkog kriminologa Edwina
H. Sutherlanda. Značajna je tamna brojka koja obuhvaća broj realiziranih kaznenih djela za koja
se ne zna. S druge strane, teško je prepoznati kriminalno ponašanje takvih osoba jer je uglavnom
riječ o počiniteljima nenasilnih kaznenih djela gdje tek nakon dužeg razdoblja nastaju očite
posljedice. U uskoj svezi s kriminalitetom bijelog ovratnika nerijetko je i organizirani
kriminalitet. Ako uzmemo u obzir sve karakteristike počinitelja, način počinjenja, postojanje
relativno malo specijaliziranih službenika za otkrivanje kaznenih djela gospodarskog
kriminaliteta, činjenicu da se takva kaznena djela ne prijavljuju u tolikoj mjeri kao druga
obična
kaznena djela jer ni javnost takva kaznena djela ne može odmah percipirati, jasno nam je da se
velik broj takvih kaznenih djela nikad ne otkrije, teško ih je čak i teorijski procijeniti. Problem
3
2. PRETHODNA I VAŽEĆA ZAKONSKA REGULACIJA
2.1. STARI KAZNENI ZAKON
(»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04.,
84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
Prijevara u gospodarskom poslovanju uvedena je hrvatskim Kaznenim zakonom iz
1997.g. (NN 110/97). Donošenjem kaznenog zakona 1997.g. hrvatski zakonodavac je prijevaru
u gospodarskom poslovanju izdvojio kao kvalificirani oblik prijevare čime ju je uvrstio u
Kazneni zakon kao posebno kazneno djelo predvidjevši strože kazne nego za običnu prijevaru.
Kazneni zakon stupio je na snagu 1.1.1998.g. Prijevare u gospodarskom poslovanju počinjene
prije stupanja na snagu novog Kaznenog zakona, tj. prije 1.1.1998.g. označavat će se kao
kazneno djelo obične prijevare po starom zakonu ili po novom kao prijevara u gospodarskom
poslovanju, ovisno o tome koji je blaži za počinitelja, jer je prijevara u gospodarskom
poslovanju, naime, samo posebni oblik kaznenog djela prijevare.
Kaznenim zakonom iz 1997. (NN 110/97) Prijevara u gospodarskom poslovanju kao
kazneno djelo bilo je definirano u Glavi dvadeset prvoj (XXI.) - Kaznena djela protiv sigurnosti
platnog prometa i poslovanja, čl. 293., a koji je glasio:
Članak 293.
(1) Tko kao predstavnik ili zastupnik pravne osobe s ciljem pribavljanja protupravne imovinske
koristi za tu ili drugu pravnu osobu uporabom nenaplativih akceptnih naloga, čekova za koje
zna da nemaju pokrića, ili na drugi način dovede nekoga u zabludu, ili ga održava u zabludi i
time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tuđe imovine što učini, ili ne učini,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska
korist ili je prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi
ili prouzročenja takve štete,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
4
2.2. NOVI KAZNENI ZAKON
(»Narodne novine«, br.
125/11
.,
144/12
.,
56/15
. i 61/15)
Hrvatski sabor je 21. listopada 2011. donio novi Kazneni zakon (NN 125/11) koji stupa
na snagu 1. siječnja 2013. i kojim je prestao važiti Kazneni zakon iz 1997.
(»Narodne novine«,
br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06.,
110/07., 152/08. i 57/11.)
Područje kaznenopravnih sankcija ovim je zakonom uvelike
izmijenjeno i osuvremenjeno.
Novim Kaznenim zakonom
(NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15), Prijevara u gospodarskom
poslovanju kao kazneno djelo definirano je u Posebnom dijelu, Glava dvadeset četvrta (XXIV.)
- Kaznena djela protiv gospodarstva, čl. 247., a koji glasi:
Prijevara u gospodarskom poslovanju
Članak 247.
(1) Tko u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa ili drugoj pravnoj
osobi pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili
prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili
tuđe imovine nešto učini ili ne učini,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Kazneni postupak za kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju pokreće po
službenoj dužnosti državni odvjetnik, a pokušaj će se kazniti prema čl. 34. st.1. KZ-a. Prijevara
u gospodarskom poslovanju kazneno je djelo
delictum proprium
; počinitelj tog kaznenog djela
ne može biti svaka osoba kao što to može biti počinitelj prijevare iz čl.236. st. 1.KZ-a, ovdje
počinitelj može biti samo, kako zakon navodi, osoba koja zastupa neku pravnu osobu.
Prijevara u gospodarskom poslovanju (naravno, i za druga kaznena djela u
gospodarskom poslovanju) je idealna za primjenu Zakona o odgovornosti pravnih osoba za
