4
1. UVOD
Danas u „moru“ novinarskih portala, štampanih novina često pročitamo u dijelu „crne hronike“
naslove poput „maloljetno lice izvršilo napad na ...“, „policija privela maloljetni lica koja su
provaljivale objekte po gradu“. Današnja stopa maloljetničke delikvencije je poprilično skočila,
tako da informacije poput ovih u sljedećem pasusu, postaju poprilično svakodnevnica.
...“ BIHAĆ – Policajci iz Bihaća obavijestili su javnost kako su rasvijetlili više kaznenih djela u
ovom gradu, a između, ostalog, uhitili su grupu mladića zbog više krađa po gradu. Privedeno je 11
mladića, među kojima i
četiri maloljetnika
, a oni se terete za provalu u jedan kafić u sklopu
sportske dvorane “Luke”, provalu u kuću jednog građanina te krađu mobitela od jednog starca.
Također ih se povezuje i s provalom u Osnovnu školu Harmani 2 odakle su ukrali hranu iz školskog
fast fooda...“
1
Takvo ponašanje maloljetnih lica zovemo devijantnim ponašanjem kod djece i mladih o kojem je
vrlo delikatno govoriti, mada i kada se govori svi se pitaju o posljednicama, rijetko ko se posvećuje
samom uzroku ovakvog značajnog problema ponašanja. Zbog čega kod maloljetnika dolazi do
poremećaja društvenog ponašanji, i zašto maloljetnici imaju potrebu da krše društvene norme
ponašanja?
U Bosni i Hercegovini danas je jasno uočljiva određena zatvorenost institucija koje su nadležne za
brigu o mladima u vlastitu „zonu odgovornosti“, kao rezultat procesa decentralizacije
odgovornosti za brigu o mladima u novonastalim društveno-ekonomskim i društveno-političkim
odnosima tipičnim za zemlje u tranziciji. Posljedica takvog stanja su zabrinjavajuči podaci o
porastu maloljetničke delinkvencije i drugih pojavnih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja
mladih.
Naše društvo je, zbog dugogodišnje ekonomske i političke krize, posebno u riziku. Siromaštvo, kao
prevladavajuće stanje stanovništva, značajan je rizični faktor raznih vidova neprihvatljivog
ponašanja mladih. Globalni promet droga, oružja i ljudi u svijetu su faktori rizika, čime su naročito
pogođene zemlje u tranziciji i razvoju. Ratno razdoblje kroz koje je zemlja prošla, praćeno
intenzivnim migracionim kretanjima, doprinosi pogoršanju stanja u svim društvenim sistemima.
1
http://dnevni-list.ba/web1/policija-u-bihacu-uhvatila-maloljetnike-koji-su-provaljivali-po-gradu/
(pristupljeno:
09.02.2016)
5
Zemlju napušta znatan dio najobrazovanijeg stanovništva u najproduktivnijoj životnoj dobi.
Istovremeno, dolazi do unutrašnjih migracija, pa se relativno veliki broj raseljenih i izbjeglih lica
mora prilagođavati novim, često vrlo nepovoljnim, životnim okolnostima.
„U Bosni i Hercegovini odvija se čitav niz paralelnih procesa karakterističnih za zemlje u tranziciji
koje na direktan ili indirektan način imaju ogroman uticaj na živote djece. Prilagođavanje uslovima
tržišne ekonomije, praćeno reformskim procesima u oblasti vladavine prava, uz zaostajanje
socijalnog sektora, kao i neujednačen razvoj civilnog sektora, stvara situaciju u kojoj društvo ne
može pružiti adekvatnu brigu za djecu. Na drugoj strani, ekonomsko siromaštvo stanovništva,
promjena sistema vrijednosti uz sve veće aspiracije ka materijalnim vrijednostima i promijenjena
tradicionalna uloga porodice, povećavaju faktore rizika vezane za zdravlje djece i njihovo
socijalno ponašanje. Kriminalitet maloljetnika u BiH je u stalnom porastu, dok odgovor društva na
ovu pojavu počiva, u najvećoj mjeri, na ostacima modela reagovanja iz predratnog perioda uz
smanjenje resursa institucijama koje rade sa djecom u sukobu sa zakonom.“
2
Na osnovu podataka o maloljetničkoj delikvenciju kako u BiH, tako u svijetu, kroz ovaj rad
protezati će se naslovi koji govore o samoj delikvenciji, i skoro pa najvažnijem naslovu prevenciji
maloljetničke delikvencije.
2
Vijeće za djecu Bosne I Hercegovine, Izvještaj o nasilju nad djecom u Bosni i Hercegovini , (usvojen na 112. sjednici
Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održanoj 16. 3. 2006. godine
7
obilježavaju kriminalne djelatnosti.
4
U širem smislu prestupnik (delinkvent) je osoba koja
ispoljava antisocijalna ponašanja kojima krši moralne, prekršajne i krivično-pravne norme.
U psihološkom smislu, nekada znači delinkventnu ličnost koja ima određena i specifična psiho-
socijalna svojstva (npr. psihopatija, agresivnost, emocionalna nezrelost, snižena inteligencija
itd.) koja uzrokuju devijantna ponašanja.
U krivično - pravnom smislu – to je osoba koja je izvršilac krivičnih dijela. Pojam se najčešće
vezuje za maloljetnike koji vrše prekršaje i krivična dijela. Svaka ličnost koju su objektivni uslovi
formirali, motivisali i pokrenuli na inkrimisanu djelatnost ima određenu strukturu svoje ličnosti,
koja se odlikuje mnogim individualno izraženim svojstvima - psihičkim, moralnim, kulturnim i
drugim ličnim osobinama, koje daju konkretan izraz djelovanja društveno egzogenog u procesu
njegovog formiranja kao delinkventne ličnosti.
5
2.2. Maloljetnička delikvencija - shvatanja
Delinkvencija (tal. delinque - pogriješiti, činiti krivična djela) obuhvata teže oblike asocijalnog,
antisocijalnog i kriminalnog ponašanja, kao što je: krađa, pljačka, namjerno izazivanje štete i
požara, huliganstvo… Izraz se obično koristi kada je riječ o maloljetnim počiniocima krivičnih
djela.
Pod maloljetničkom delinkvencijom podrazumijevamo nedruštveno i protivdruštveno ponašanje
osobe u razvojnom periodu, koje je odraz njenog poremećenog biološkog, psihološkog i socijalnog
razvoja. Taj protivdruštveni oblik ponašanja, opasna je i složena socijalno-patološka pojava, vrlo
delikatan ne samo kriminološki, pravni, ekonomski i sociološki, nego i ozbiljan porodični,
pedagoški, medicinski i težak opštedruštveni problem.
Maloljetnička delinkvencija ukazuje na činjenicu da je društvo sa svojim institucijama propustilo
reagovati na signale koje je mlada osoba slala porodici, školi, vršnjacima … tražeći pomoć i
podršku. Jedan je od najuočljivijih segmenata i najtežih oblika poremećenog ponašanja mladih
osoba.
4
Preuzeto iz: Aleksić, Ž. i dr.: Leksikon kriminalistike, Beograd, 2004.
5
Preuzeto iz: Milutinović, M.: Kriminologija, Savremena administracija, Beograd, 1976
