Preventivne mere u vanrednim situacijama
VISOKA ZDRAVSTVENO-SANITARNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
Seminarski rad iz Epidemiologije
Tema: Preventivne mere u vanrednim situacijama
Beograd
2013
2
Sadržaj
1.Uvod.........................................................................................................................................3
2.Vanredna situacija....................................................................................................................4
3.Klasifikacija vanrednih situacija..............................................................................................4
4.Higijena smeštaja u vanrednim situacijama.............................................................................5
5.Snabdevanje vodom u vanrednim situacijama.........................................................................4
6.Ishrana stanovništva u vanrednim situacijama........................................................................6
7.Asanacija naselja......................................................................................................................6
8.Higijensko obezbeđenje pokreta ljudst....................................................................................6
9.Preventivno-medicinske mere u vanrednim situacijama.........................................................7
Zaključak.....................................................................................................................................8
Literatura:....................................................................................................................................9

4
2.Vanredna situacija
Vanredne situacije, prouzrokovane prirodnim nepogodama ili ljudskim aktivnostima,
svakodnevno odnose mnogo ljudskih života i na različite načine uništavaju i degradiraju životnu
sredinu, uzrokujući veliku materijalnu štetu i gubitke. Rizik od katastrofa postoji u svakom
društvu, jer katastrofe usporavaju održivi razvoj društva u celini, a njihova pojava u jednom
regionu može da prouzrokuje štete u nekom drugom regionu i obrnuto.
Region jugoistočne Evrope je sve više ugrožen raznim vrstama prirodnih opasnosti (poplave,
suše, ekstremno visoke temperature, zemljotresi, klizišta, olujne nepogode, itd.), tehničko-
tehnološkim nesrećama, dejstvom opasnih materija i drugih stanja opasnosti. Globalne klimatske
promene takođe doprinose uništavanju životne sredine, sa štetnim uticajem na zdravlje ljudi,
opstanak mnogih prirodnih vrsta i kulturno nasleđe.
Vanredne situacije nastaju,odnosno izazvane su : elementarnim i drugim katastrofama, kao što su
poplave, zemljotresi i druga pomeranja tla (klizišta,eksplozije) i ratovi.
Ova stanja praćena su poremećajima životnih uslova i higijensko-epidemioloških prilika .
Vanredne situacije mogu se podeliti na : a) prirodne elementarne nesreće
b) nesreće koje su posledica delovanja čoveka
3.Klasifikacija vanrednih situacija
Sama
po sebi svaka vanredna situacija sa svim s
vojim karakteristikama ima samo sebi svojstvene
uzroke nastanka, samim tim
I sebi
svojstvenu težinu posledica. Iz toga proizilazi da se vanredne
mogu klasifikovati na osnovu brojnih odlika Iz praktičnih razloga vrlo je važno,neophodno
izdvojiti najzastupljenije elemente vanrednih situacija na osnovu kojih se one mogu
klasifikovati:
Uzroci nastanka,Brzina rasprostiranja,Razmera rasprostriranja
Medju uzrocima nastanka vanrednih situacija možemo navesti sledeće:
elementarna nesreća,tehnogene havarije,katastrofe,primenu sredstva za masovno uništenje
Prema brzini rasprostiranja vanredne situacije se mogu podeliti na:
iznenadne,silovite,umerene,slabije
5
4.Higijena smeštaja u vanrednim situacijama
U vanrednim uslovima problem stanovanja i smeštaja nastaje zbog velikih razaranja stambenih
objekata, kao i masovnog izbeglog i evakuisanog ljudstva - stanovništva . U takvim uslovima
stanovništvo se smešta u neoštećena i neugrožena naselja (kantomani), logore-kampove i bivke,
pa i skloništa po potrebi.Logorovanje ili kampovanje se koristi za duži boravak ljudstva kao
stalni ili kraći privremeni logori.Mesto za logor odabira se higijensko epidemiološkim
izvidjanjem terena, da bi odabrano mesto odgovaralo higijenskim zahtevima i da bi se
blagovremeno preduzele mere za sprečavanje unosa zaraze u logor.Skoništa se izgrađuju za
zaštitu stanovništva od vazdušnih napada I nuklearnobiohemijskog oružja. Podižu se kao stalni,
od armiranog betona, u stambenim, zdravstvenim i drugim objektima, ali i kao privremeni od
drveta ili zemlje u poljskim bolnicama, logorima i zelenim površinama parkovima u naseljima.
5.Snabdevanje vodom u vanrednim situacijama
U vanrednim stanjima može da dođe do oštećenja i zagađenja vodnih objekata. Kao posledica se
javlja oskudica u snabdevanju i neispravnost vode.Oskudice mogu da se jave kada vodni objekti
nisu oštećeni, ali su potrebe povećane zbog nagomilavanja ljudstva, na teritoriji siromašnoj
vodom. U takvim situacijama moraju da se koriste i nehigijenski vodni objekti i vodene
površine.U ratnim uslovima preti opasnost od kontaminacije radioaktivnim, hemijskim i
biološkim agensima.Kao alternativa često se koriste atmosferske vode (kišnica, sneg)koje takođe
mogu da budu kontaminirane ovim agensima pri prolasku kroz atmosferu, u kontaktu sa
kontaminiranim zemljištem i objektima.
Osnovni princip snabdevanja vodom u vanrednim
stanjima je da se koriste samo vodni objekti koje su odobrili sanitarni organi zavodi za javno
zdravlje , na osnovu uzorkovanja i analize vode (biološka i hemijska ispravnost) .Prednost nad
ostalim vodnim objektima imaju podzemne vode,arterski bunari,Nortonove pumpe,dobro
kaptirani izvori i seoski bunari.
Svi vodni objekti moraju da budu pod stalnom kontrolom I
obezbeđenom stražom. Oko svih vodnih objekata, koji se koriste za vodosnabdevanje, postavlja
se zona sanitarne zaštite i obezbeđenje – straža.Rezervoari, kao i sredstva za transport vode,
moraju da služe isključivo toj nameni i moraju redovno da se dezinfikuju.
Hlorisanje vode se vrši
za kolektivne potrebe u rezervoarima, buradima i drugim sudovima, a ako njih nema, onda se
vrši direktno u bunaru (na 10 L vode 0,5 g hlornog kreča ).Dekontaminacija radiološki
neispravne vode, vrši se destilacijom koja je najefikasnija metoda, dok su ostale (taloženje,
koagulacija i filtracija), manje pouzdane. Destilacijom se radioaktivnost smanjuje za 99%, a
ostalim metoda-ma od 50 - 85%.Hemijska dekontaminacija vode vrši se hiperhlorisanjem, a
posle pola sata filtriranjem kroz filtar od aktivnog uglja.

7
udar).Preduzimaju se mere u toku puta da ne dođe do zaražavanja ljudstva (upotreba
nekontrolisane vode za piće, hrane i kontakt sa obolelim stanovni-štvom, kao i
kontaminacija sa RHB agensima).Mesto za odmor i prenoćiste treba da su čista, zimi u
zavetrini, leti u hladovini i da ima vode.
9.
Preventivno - medicinske mere u vanrednim situacijama
Organizacione, socijalne, ekonomske, proizvodne, tehničke i medicinske. Tu spadaju mere za
zaštitu od poplava, zemljo-tresa, vazdušnih napada, spašavanje i evakuacija stanovništva,
materijalnih dobara i njihov smeštaj, snabdevanje stanovništva vodom , hranom, odećom
obućom i drugim životnim potreba-ma ;sanaciju oštećenih naselja, vodnih objekata,
prehrambenih i drugih;sprovođenje protivpožarne zaštite .
U vanrednim situacijama brzo se šire bolesti kao što su: male boginje, dijareja, respiratorne infekcije I
malarija.
8
Zaključak:
Vanredne situacije, a posebno elementarne nepogode i druge nesreće prirodnog i društvenog
porekla izazivaju ogromna razaranja i ostavljaju trajne posledice po ljude, njihovu imovinu,
životnu sredinu, a takođe ugrožavaju i kritičnu infrastrukturu.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti