I) TEHNOLOŠKI PROCESI
1. PREDMET I CILJ ISTRAŽIVANJA TEHNOLOGIJE GRAĐENJA
Pod pojmom
proizvodni proces
, u najširem smislu, misli se na ukupnost svih procesa kojim
se materijalna dobra pretvaraju u proizvodna i „uporabna“ sredstva. Nadalje, proces gradnje
(građevni proces) nije ništa drugo nego proizvodni proces usmjeren na izgradnju određenog
objekta.
Prilikom građevinske proizvodnje ne ostvaruje se samo razmjena dobara između čovjeka i
prirode, nego se stvara i utjecaj ljudi jednih na druge (međusobni ljudski utjecaj). Stoga
ovakav proizvodni proces ima dvije dimenzije,materijalno - tehničku, te socijalno-
ekonomsku, koje stvaraju jednu jedinstvenu cjelinu.
Materijalno- tehnička dimenzija
(znanost o proizvodnom procesu građenja): obuhvaća
odnose čovjek- priroda, odnosno čovjek- tehnika u sklopu procesa proizvodnje.Oblikovanje
ovih odnosa je zadaća inženjera, kako s proizvodno- tehničkog, tako i s proizvodno-
organizacijskog stajališta.
Socijalno- ekonomska dimenzija
(znanost o ekonomskom aspektu procesa građenja):
obuhvaća odnos čovjek- čovjek u procesu proizvodnje i stoga je primarni predmet
proučavanja socijalnih, ekonomskih i pravnih znanstvenih disciplina. Upravo stoga je baš
materijalno- tehnička dimenzija proizvodnih procesa u građenju glavni predmet proučavanja
znanosti o tehnologiji građenja, te će stoga biti dio pomnijeg razmatranja.
Svaki proizvodni proces se sastoji od tri glavna elementa:
Radna snaga (RS)
(npr. čovjek)
Predmet rada (PR)
(npr. građevinski materijal, objekt)
Sredstvo rada (SR)
(npr. uređaj)
Čovjek kao inteligentna obrazovana radna snaga proizvodi, pri čemu uz pomoć sredstava za
rad djeluje na predmet rada i tako ga kvalitativno mijenja, od sirovine do poluproizvoda, i
napokon do gotovog proizvoda. Iz ovoga se može zaključiti da se tehnologija primarno bavi
proučavanjem promjena stanja materijala, točnije, funkcijom predmeta rada i sredstva rada,
kao i njihovom kombinacijom, te njihovim zajedničkim učinkom. Svojstva predmeta rada
sama po sebi opet čine predmet proučavanja prirodnih znanosti, te znanosti vezanih za
poznavanje materijala. Na proizvodni proces uvelike utječu rezultati novih istraživanja, a što
se najbolje očituje primjenom novih proizvodnih metoda, kao i sve većom mehanizacijom, te
automatizacijom sredstava rada. Može se reći da tehnologija pristupa proučavanju već
spomenute materijalno- tehničke dimenzije proizvodnog procesa s dva različita aspekta:
- Proizvodna tehnika
- Organizacija proizvodnje
Proizvodna tehnika:
Tehnički aspekt
Proizvodna tehnika objedinjuje tehničke osnove vezane za proizvodnju, razvoj proizvoda i
osiguranje razine kvalitete u građevinskoj industriji. Pri tome se, s jedne strane, misli na
proizvodni postupak, tj. principe tehničke realizacije znanstvenih saznanja pri utjecaju radne
snage i sredstava rada na predmet rada. S druge strane, može se govoriti o proizvodno -
tehničkim čimbenicima, RS- PR- SR sustavima, putem kojih se ostvaruje proizvodni
postupak.
Proizvodna tehnika podrazumijeva primjenu saznanja (znanstvenih činjenica) iz područja
prirodnih i tehničkih znanosti na proizvodni proces.
Organizacija proizvodnje:
Organizacijski aspekt
Pri čemu se proizvodni principi shvaćaju kao kvalitativni, a razmjer proizvodnje kao
kvantitativni oblik uređenja radne snage, predmeta rada i sredstava rada pri procesu
proizvodnje.
Proizvodni princip
klasificira (određuje) proces prema strukturnom i vremenskom uređenju
sredstava rada, radne snage i predmeta rada. ( = kvalitativni oblik organizacije proizvodnog
procesa)
Razmjer proizvodnje
klasificira proces prema količini i učestalosti proizvoda (primjerice,
zgotovljavanje pojedinih dijelova konstrukcije). ( = kvantitativni oblik organizacije
proizvodnog procesa)
3. SPECIFIČNOSTI PROCESA IZGRADNJE
Za razliku od drugih proizvodnih procesa, proces građenja je poseban na više načina. Utjecaj
“proizvedenih građevinskih dobara”, odnosno stvorenih građevina, na ljudsku okolinu traje
desetljećima, što nije slučaj kod klasičnih privrednih dobara. Građevinski objekti moraju
zadovoljiti niz uvjeta, koji ne proizlaze samo iz zahtjeva krajnjih korisnika objekta, nego i
društva općenito. Stoga je potrebno razlučiti pojedine posebnosti:
1.) Izrada prema narudžbi (unikatnost)
2.) Utjecaj fizičke okoline na proces konstruiranja građevine
3.) Utjecaj fizičke okoline na proces izgradnje
4.) Promjenjivost mjesta proizvodnje
5.) Dugotrajna izrada
6.) Vremenski utjecaj rada na otvorenom
1.) Izrada prema narudžbi
Građevinski radovi se ravnaju prema narudžbi. Nakon razmatranja zaprimljenih ponuda
građevinskih izvođača, naručitelj ustupa izradu određenog projekta odabranom izvođaču.
Zbog osobnih želja naručitelja, plan izvođenja radova obično je već na početku
standardiziran, pri čemu izvođaču ne ostaje pretjerano puno opcija vezanih uz plan procesa
proizvodnje. Na ovom tržištu se u većoj mjeri primjeti utjecaj naručitelja na oblikovanje
procesa proizvodnje i izrade nego što je to slučaj u nekim drugim branšama, poput izgradnje
industrijskih postrojenja ili brodogradnje.
2.) Utjecaj fizičke okoline na procese konstruiranja građevine
Proces konstruiranja i proces proizvodnje čvrsto su povezani i isprepleteni. Konstrukcija
svake građevine mora u određenom stupnju odgovarati zadanim strukturnim odnosima,
odnosno zadovoljavati postojeće geološke(pr.nosivost temelja,podzemne vode), klimatske i
privredne zahtjeve. Više nego u drugim granama, ovdjeprevladava jedinična (pojedinačna)
izrada, serijska ili pak masovna izrada je moguća samo pod posebnim uvjetima.
3.) Utjecaj fizičke okoline na proces izgradnje
Građevinski objekt se mogu “sastavljati” samo na unaprijed definiranom mjestu. Stoga se
radovi moraju uskladiti sa zahtjevima koji se odnose na topografske, tehničke, te gospodarske
pojedinosti. Kao primjer, mogu se navesti klimatske pojave poput monsuna i poplava, zatim
aktualna politička situacija u određenoj regiji i sl. Radna snaga, proizvodna sredstva, kao i
građevinski materijal i oprema moraju se dopremiti na gradilište. Za svaku novu narudžbu,
odnosno za svaki novi projekt, moraju se urediti nova odgovarajuća mjesta proizvodnje. Zbog
jednokratnog karaktera projekta (neponovljivosti) i specifičnih zahtjeva koje nosi svaka nova
lokacija, organizacija gradilišta, kao i kombinacija proizvodnih čimbenika, mora se, gledano s
kvantitavnog, kvalitativnog i vremenskog stajališta, uvijek iznova posebno planirati i izvoditi.
4.) Promjenjivost mjesta proizvodnje
Već prema vrsti i obujmu projekta (radova, posla), tijekom građevinskih radova na gradilištu
moraju se konstantno postavljati nove proizvodne stanice koje odgovaraju trenutnoj fazi
proizvodnog procesa, a koje se odmah nakon izvršenja zadatka uklanjaju. Ova činjenica
postavlja posebne zahtjeve na sredstva rada koja se moraju što je moguće jednostavnije i brže
premjestiti i ugraditi na drugo mjesto, te staviti u pogon. Samo na taj način se mogu izbjeći
visoki troškovi premještanja i ponovne ugradnje. Primjerice, vrlo je teško premještati potpuno
automatiziranu mješalicu za beton jer tu pripadaju još neki drugi uređaji-, siosi, vage, itd. S
obzirom na činjenicu da se mreža i odnosi s dobavljačima razlikuju zavisno od lokacije
gradilišta, u ključnim trenucima je potrebno unaprijed planirati proces nabave potrebnog
materijala. U suprotnom, ne samo da se mogu pojaviti visoki troškovi transporta materijala,
nego i problemi s količinom zaliha na skladištu.
5.) Dugotrajna izrada
Izgradnja velikih i složenih objekata zahtijeva rokove od nekoliko mjeseci, a ponekad čak i od
nekoliko godina. Građevinska proizvodnja, u tradicionalnom smislu, priznaje samo manji dio
zasebnih podprocesa koji se mogu obavljati paralelno. O načinu na koji je povezano
konstruiranje građevine s tokom procesa građenja, može se donijeti zaključak: Svaka
građevinska metoda odobrava odvijanje pojedinačnih (zasebnih) podprocesa i radova. Unutar
ovakvog nizanja procesa, svaki sljedeći proces je ovisan o onome prije i ograničen je
vremenskim faktorom. Na taj način tehnološki tok rada potvrđuje pravilan niz (redoslijed) i
vremenski tok što povećava produktivnost ako se poštuje, ali i smanjuje, ako se ne poštuje
pravilan redoslijed operacija.
6.) Vremenski utjecaj rada na otvorenom
Građevinski proces svakodnevno ovisi o vremenskim prilikama i općenito o podneblju.
Suvremena proizvodno- tehnička rješenja su zaslužna za smanjenje razine ovisnosti o sezoni,
ali se još uvijek trebaju imati na umu mogući ekstremni vremenski uvjeti. Prilikom gradnje u
specijalnim klimatskim zonama (primjerice, u područjima s tropskom ili arktičkom klimom)
moraju se razviti posebne metode građenja prilagođene upravo tom području. Do odgovora na
pitanje “Kako će se graditi po zimi?” došlo se vrlo jednostavnim ekonomski rješenjem,
industrijalizacijom građevinske proizvodnje. Prije svega to se odnosi na poslove vezane za
izradu statičkih proračuna koji se mogu obavljati u zatvorenim prostorijama.
4. POVEZIVANJE PROCESA U GRAĐEVINSKOJ PROIZVODNJI
Povezivanje građevinskih procesa je zapravo podloga planiranja, služi kao osnova pri
uređivanju gradilišta, pomoć pri analizi procesa i dr. Zavisno od cilja koji se želi postići
povezivanjem određenih procesa, postoje razne točke povezivanja koje se razlikuju obzirom
na potrebe i želje korisnika.
4.1. Povezivanje procesa s obzirom na vrstu djelovanja sredstva rada na predmet
rada
Utjecaj, odnosno način na koji radna snaga i sredstva rada djeluju na predmet rada može
jako varirati. U skladu s tim, važi sljedeća podjela proizvodnih procesa:
Kod transportnog procesa ne nastupaju namjerne kvalitativne promjene. Ovdje se na predmet
rada utjecaj vrši jedino preko sredstava prijevoza.
Koraci toka u građevinarstvu
Ovakva podjela na korake je neophodna za ugovaranje radova, te za planiranje i upravljanje
građevinskim radovima.
U svrhu izračuna radnog učinka izrađuje se troškovnik kako bi se točno mogla opisati vrsta i
opseg učinka, te na temelju toga izraditi precizna kalkulacija za sastavljanje ponude. Popis
učinaka se obično sastavlja po grupama i pozicijama što odgovara podjeli ukupnog radnog
toka na razini građevine (makro).
Planiranje radnih tokova samo po sebi zahtijeva jedan raspored koji često znatno odstupa od
klasičnog popisa učinaka i naziva se opis radova.
Dok popis učinaka služi opisivanju radova, opis radova bi trebao omogućiti planiranje i
upravljanje prostornim i vremenskim slijedom koraka toka. Upravo zato je on mjerodavan
kada je u pitanju naše razmatranje proizvodnih tehnika i metoda. Nadalje, koristi se i pri
određivanju koraka toka s obzirom na kapacitete (ljudi i sredstva koja poduzeće ima na
raspolaganju), inpute (informacije, materijal, energija), vrijeme i troškove.
Opis koraka toka
Nakon nastupanja najmanjeg koraka, elementarna aktivnost (primjerice, uhvatiti, pustiti)
može uslijediti slijedeći korak, odnosno pod aktivnost (isprazniti posudu s betonom, postaviti
oplatno sidro). Nekoliko podaktivnosti koje se pojavljuju prilikom jednog radnog zadatka,
zbog bolje
preglednosti mogu se obuhvatiti pojmom dio aktivnosti (postavljanje oplata, nanošenje betona
u oplatu). Za sastavljanje jednog cijelog građevnog elementa (primjerice, podrumskog zida)
potrebno je izvršiti nekoliko aktivnosti (ušalovati, ojačati, izbetonirati zid). Za aktivnost je
obično potrebno jedan ili više dana, zavisno o broju radnika koji će obavljati taj posao. U
jednom detaljnom dinamičkom planu (npr. mrežnom planu) pojavljuju se kao najmanji korak
toka. U popisu učinaka za jednu građevinu aktivnost odgovara jednoj poziciji, dok u opisu
radova odgovara broju ili čini jedan njegov dio. Procesa građenja sastoji se od niza aktivnosti
koji su neophodni, primjerice, za izradu jednog građevnog dijela (elementa) ili dijela
građevine. Sve u svemu, može se zaključiti da se vertikalno povezivanje procesa koristi
prilikom pripreme radova, normiranja radova, te prilikom kalkulacija potrebnih za izradu
ponude.
Opis radova
se sastavlja tako da se postignuti radovi navode prema tehničkim obilježjima
kao stavke koje se obračunavaju. Treba sadržavati što je moguće detaljniji opis građevinskih
radova, kao i okolnosti pod kojima će se radovi odvijati, a koji su relevantni za sastavljanje
ponude. Pošto je sastavljanje opisa učinaka vrlo naporan posao koji oduzima dosta vremena,
već se duže vrijeme teži primjeni standardnog opisa rada kako bi se smanjio opseg posla.
Opis radova
služi kao osnova za sastavljanje izvješća o građevinskim učincima i podijeljen
je prema fazama rada. Redoslijed pozicija ravna se prema slijedu građevinskih radova. Pri
tome treba paziti da podjela obuhvati zasebno određene tehničke procese (npr. šalovanje,
armiranje, betoniranje), ali da ne bude opet pregruba i tako izazove izvanredni rashod zbog
neobuhvatanja. Kada je podjela jednom utvrđena, od nje se ne bi trebalo odstupati, a struktura
navedenih pozicija bi trebala moći vrijediti za sva gradilišta.
4.4. Podjela procesa sa stajališta menadžmenta
Prema ovoj podjeli
glavni procesi
su oni koji neposredno doprinose izradi glavnih proizvoda
poduzeća, a njihovi rezultati se, i materijalno i financijski, uklapaju u proizvod (primjerice,
izrada i ugradnja betona, zidova, pobijanje pilota, itd.).
Za
sporedne procese
vrijedi ista definicija samo što ovdje nije u pitanju glavni proizvod
