INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK
EKOLOŠKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:
TEHNOLOGIJA INOVACIJA U
POLJOPRIVREDI
TEMA RADA:
PRIHODI I POVEĆANJE KULTURA NA ORANICAMA
OKRUŽENIM MJEŠOVITIM ŠUMAMA
Kandidat:
Predmetni profesor:
Alija Janjoš (T-24/14-1)
Prof.dr.Krsto Mijanović
Travnik, decembar, 2017. Godina
4
2.POKAZATELJI STRUKTURE TLA I NJENI POBOLJŠIVAČI
Različite krmne kulture se veoma uspješno mogu proizvoditi na oranicama (kukuruz, krmni
kelj, uljana repica, stočna repa, krmni grašak, smješe žitarica, leguminoze i sl.). Ove kulture
uglavnom imaju kratku vegetaciju (prosjek 70 dana) pa je moguće dobiti više otkosa u toku
jedne sezone. Pogodne su za sastavljanje ratarsko-povrtarskog plodoreda.
Korjenasto-krtolaste (sočne) vrste predstavljaju voluminoznu hranu koja se proizvodi od
stočne repe, rezanaca šećerne repe i krompira. Sadrži veoma malo proteina i minerala, ali je
bogata ugljenim hidratima i lako svarljiva. Korjenasto-krtolasta hrana za stoku može da se
daje svježa ili silirana. Da bi se obezbijedila ishrana stoke tokom cijele godine, hranu
proizvedenu tokom sezone potrebno je konzervirati na način koji osigurava očuvanje kvaliteta
i čuvanje koje će imati minimalan procenat gubitaka.
Sijeno
je koncentrovano hranivo (14 -18% vlage) koje u kombinaciji sa svježom krmom
(ispaša ili pokošena zelena masa) može biti kompletan obrok za stoku. Kvalitet sijena zavisi
od sastava travne mase i od momenta kosidbe. Ocjena optimalnog momenta kosidbe se vrši
ocjenom najzastupljenije vrste. Najveća hranjiva vrijednost se postiže ako se kosidba vrši u
fazi klasanja kod trava i pojave cvijeta u prvoj konusnoj cvasti kod leguminoza. Pokošena
masa se suši prirodno (na zemlji ili namjenskim napravama) ili vještački (provenjavanje na
zemlji i dosušivanje u skladištu). Mlade biljke i leguminoze sadrže više vlage u odnosu na
starije biljke i trave
1
Do smanjenja hranljive vrijednosti dovodi i često prevrtanje sijena ili presušivanje, jer
otpadaju mladi izdanci, listovi i pupoljci koji sadrže najviše hraniva (ne mogu se pokupiti sa
livade). Prirodno sušenje sijena na specijalizovanim napravama (rozgama, baskijama,
piramidama, kozolcima i dr.) je posebno korisno u nepovoljnim vremenskim uslovima (usljed
čestih kiša) jer se smanjuju gubici u prinosu i kvalitetu sijena.
2
1
Ukoliko se pokošena masa ovlaži kišom, rosom i sl., hraniva se lako ispiraju i počinje truljenje.
2
Mirecki, N., Wehigner, T., Jaklič, M., PRIRUČNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU za poljoprivredne
proizvođače, Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), Biro Konto Igalo, Podgorica,
2011.str.21
5
Struktura tla pokazuje nam na koji način se čestice povezuju te definira prostor između njih
Činjenica da se organska poljoprivreda razlikuje od tradicionalne proizvodnje – ne bi trebao
da vodi ka pogrešnim zaključcima da organska proizvodnja nema veliki potencijal za tehničke
inovacije koje su u skladu sa zakonima organske poljoprivrede. Broj radnih sati provedenih u
radu sa muznim kravama npr. može varirati u maloj mjeri u odnosu na konvencionalnu
proizvodnju ako je tehnička oprema ista. Buduća planinska proizvodnja će proći kroz neke
tipične korake na gazdinstvima:
-
Osnovna proizvodnja sa malim promjenama u poljoprivrednoj praksi i niskom stepenu
investicija;
-
Farme sa potencijalom da po veličini budu veće, čime će se poboljšati proizvodnja uz
investicije i implementaciju nove poljoprivredne prakse.
3
Na koji će se način farma razvijati zavisi od nekih osnovnih ekonomskih pitanja i veoma je
povezana sa socijalno-ekonomskim indikatorima (npr. starosti farmera).
2.1.UTICAJ ŠUMA NA VODE I ZEMLJIŠTE
Nikakva vještački napravljena fabrika vode ne može zamijeniti šumski izvor iznad koga nema
nikakvih zagađivača, nego samo netaknuta priroda sa obiljem zdravih stabala, grmlja i
prizemne flore. Istraživanja u Švicarskoj i Americi dokazala su da iz šumovitih područja otiče
3
Mirecki, N., Wehigner, T., Jaklič, M., PRIRUČNIK ZA ORGANSKU PROIZVODNJU za poljoprivredne
proizvođače, Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), Biro Konto Igalo, Podgorica,
2011.str.22
7
vjetrom, na našoj planeti se zauvijek izgubi oko 10 miliona hektara zemljišta ili oko dvije
površine BiH. U slivovima sa visokim i strmim planinskim predjelima, koji su pod šumom, ne
samo da se sprečava odnošenje erozionog materijala sa tih površina, nego šuma zadržava
produkte erozije koji dolaze sa položaja iznad prirodne granice vegetacije, gdje je zemljište
golo i nema uvjeta da se zadrže produkti erozionih procesa.
5
Uticaj nagiba terena i vrste kulture na eroziju i zavisnost između oticanja vode i erozije
2.2.NAČIN OBRADE ZEMLJIŠTA
Dubina oranja ovisi o kulturi, ali i zemljištu Na težim zemljištima se preporučuje krajem
rujna, a na ostalima do studenog. Dubina jesenskog oranja se kreće od 25 - 40 cm, što ovisi o
kulturi, ali i osobinama zemljišta. Prema riječima poljoprivrednika, ako se jesensko oranje
obavi u optimalnom vremenskom periodu, donosi niz prednosti:
-
adekvatna priprema zemljišta za sjetvu
-
stvaranje povoljne strukture zemljišta
-
akumulacija vlage
-
lakše prodiranje korijenovog sustava kroz zemljište
-
aktivacija zemljišnih, korisnih mikroorganizama
-
uništavanje korova
-
suzbijanje bolesti i štetnika
-
unošenje biljnih ostataka u zemljište unošenje gnojiva
Svaka uzgajana kultura sa sobom nosi genetski potencijal za ostvarenje maksimalnog prinosa.
Da bi se ostvario maksimalni prinos, neophodno je imati idealne uslove zemljišta, temperature
i padavina, kao i njihov optimalan raspored tokom vegetacione sezone za uzgajanu kulturu.
5
Grupa autora, Organska proizvodnja, Univerzitet Crne Gore, Biotehnički fakultet Podgorica, Podgorica,
2012.str.211
