UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:
Multimodalni transport
TEMA RADA:
Primjena ITS-a u intermodalnom transportu
PREDMETNI NASTAVNIK: STUDENT:
Prof. dr. Fadila Kiso Begović Elmir
ASISTENT
: Sarajlić Tarik
MA. Dipl. ing. Samira Šabanović
Datum: 13.01.2015.god.
4
UVOD
Kroz ovaj seminarki rad pokušat ćemo objasniti primjenu inteligentnih transportnih
sistema, koje imaju za cilj poboljšati intermodalni transport uz primjenu
komunikacijskih i informacijski tehnologija, kao i primjenu Evropskog koncepta
intermodalizma, njegove problema i ciljeve, te općenito razvoj inteligentni transportni
sistema u budućnosti. Seminarski rad sadrži informacije o intermodalnom transportu,
inteligentnim transportnim sistemima, te prednosti korištenja inteligentnih transportnih
sistema, razlozi za uvođenje. Međunarodni kombinovani transport već danas ostvaruje
značajne rezultate i
stalno povećava svoje učešće u tržištu transportnih usluga ove vrste
.
U budućnosti treba da se omogući nastavljanje razvoja i realizacija ovog vida transporta
u velikim tokovima robne razmjene u Evropi i svijetu. Danas se u svijetu sve veća
pažnja posvećuje razvoju i standardizaciji intermodalnog (kombinovanog) transporta.
Kao i svaka grana transporta, i intermodalni transport ima svoje prednosti i nedostatke,
što ćemo detaljno objasniti u seminarskom radu. Za realizaciju intermodalnog
transporta najvažnije je vrijeme, a potom cijena, što predstavlja dvije osnovne
komponente za kvalitetnu uslugu. Inteligentnim transportnim sistemima se skraćuje
vrijeme transporta kao nabitniji faktor za kvalitetno izvršenje transporta, a zatim i ostale
prednosti o ćemo više govoriti u nastavku. Razvojem i dolaskom novih tehnologija na
tržište uvjetuje široku primjenu ITS-a, što prouzrokuje proširenje inteligentnog
transportnog sistema u različitim pogledima i sferama kako intermodalnog tako i
cjelokupnog saobraćajnog sistema.
5
1. PRIMJENA ITS-a U INTERMODALNOM TRANSPORTU
1.1. Intermodalni transport
Intermodalni transport je takav oblik tehnologije gdje se prijevoz robe obavlja
upotrebom dva savremena i odgovarajuća prijevozna sredstva, iz dvije različite
saobraćajne grane, pri čemu je jedno prijevozno sredstvo zajedno sa svojim teretom
postalo teret drugom prijevoznom sredstvu iz druge prometne grane, s tim da se
transportni proces odvija između najmanje dvije države.
Ovakav transport se počeo primjenjivati 80-ih godina 20 vijek. U početku je bio
poznat pod nazivom multimodalni transport. Kao i svaki drugi oblik prijevoza tako i
ovaj mora imati definiranu prijevoznu ispravu, ta isprava je FIATA-ina
1
FBL
2
teretnica
za intermodalni transport. Veoma bitan dio intermodalnog transporta je poduzetnik
intermodalnog prijevoza, koji organizira cijelokupni prijevozni proces. Važno je da je
poduzetnik dovoljno stručan te da ima potrebnu organizacijsku sposobnost kako bi
proces prijevoz aprošao bez dužih zastoja i problema. Intermodalni transport objedinjuje
više saobraćajnih grana potrebna je odgovarajuća infrastruktura, tačnije logistički centri,
ali i tehnička podrška te opreme. Logistički centri predstavljaju čvorišta kojima se
odvija utovar i istovar ITU (Intermodalnih transportnih jedinica) i najčešće su
specijalizirani. Na slici 1. Prikazan je specijalizirani terminal ( logistički centar) u kojem
se obavlja utovar istovar ITU-a sa jedne saobraćajne grane na druge čime se ubrzava
protok robe prema odredištu.
Zračni Željeznički
transport transport
Cestovni Vodeni
transport transport
SPECIJALIZIRANI TERMINAL
Shema 1. Logistički centar
1
fr. Federation Internationale des Associations de Transitaires et Assimiles
2
FIATA Bill of Lading
T
7
prednosti i ciljevi transporta treba biti svjestan ponuđenih mogućnosti ITS
tehnologije. Primjena ITS aplikacija zahtijeva uključivanje velikog broja stakeholdera.
Transportna profesija koja planira razvoj ITS-a mora poznavati mogućnosti novih
tehnologija na njihovoj funkcionalnoj razini. Za ispunjavanje korisnih funkcija, ITS
tehnologija zahtijeva povezivanje sa drugim sudionicama u informacionom lancu, koji
povezuju transportni sistem sa korisnicima za prikupljanje podataka, obradu podataka ,
komunikacioni sistem prijenosa podataka, distribuciju informacija, i korištenje
informacija.
1.3. Definiranje osnovnih pojmova ITS-a
Inteligentni transportni sistemi (ITS) obuhvataju široko područje novih alata za
upravljanje transportnim mrežama, kao dobri servisi za putnike. ITS alati se zasnivaju
na tri ključna pojma:
-
informacija,
-
komunikacije i
-
integracija.
Informacija
je rezultat obrade, manipulacije i organiziranja podataka na način koji
dodaje znanje primatelju.Komunikacije predstavljaju proces razmjene informacija preko
određenog komunikacijskog sistema. Svaka informacija se sastoji od jednog ili vise
podataka. Podatak predstavlja logističku cijelinu koju smo primili osjetilima koja sama
za sebe ne mora imati neko značenje. Kada podatku pružimo neko značenje on postaje
informacija ili dio informacije. Informaciju u kontekstu ITS-a možemo definirati kao
skup obrađenih podataka kojima je dodijeljeno neko značenje. Informacije mogu biti :
1. Istinite
-
važne
-
manje važne
-
nevažne
2. Neistinite
Prometne informacije možemo razvrstati u tri različite vremenske skupine:
-
povijesni podaci
-
trenutni podaci
-
podaci koji se predviđaju.
Povijesni podaci se mogu dobiti objektivnim mjerenjem ili na temelju subjektivnog
iskustva i oni prikazuju prethodno stanje u prometnom sistemu. Objektivni povijesni
podaci se koriste u prometnim prognozama za predviđanje prometne potražnje. Da bi se
mogli koristiti u prometnim prognozama povijesni podaci se razvrstavaju po satima u
toku dana, po danim u toku sedmice, po sedmicama u toku mjeseca i po mjesecima u
toku godine. Trenutni podaci se sakupljaju i dostavljaju u realnom vremenu. Podaci o
trenutnom stanju prometnog sistema koji se sakupljaju različitim mjernim uređajima su
ključni za uspješno funkcioniranje ITS-a. Predviđanjem vrijednosti parametara koji
opisuju stanje prometnog sistema možemo opisati očekivano stanje prometnog sistema.
Vrijednost ovih parametara možemo predviđati kratkoročno (u vremenu do jednog sata)
i dugoročno ( do jednog dana, sedmice, mjeseca, itd.). Predviđanje podataka se vrši
različitim algoritmima uz korištenjem historiskih i trenutnih podataka. Predviđanje
prometnih uvjeta omogučava korisnicima prometnog sistema da donesu ispravne odluke
koje se temelje na stvarnom stanju sistema za razliku od klasičnog prometnog sistema
bez ITS funkcionalnosti gdje su se odluke donosile na temelju vlastitih procjena i
