DRŽAVNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

MASTER AKADEMSKE STUDIJE

STUDIJSKI PROGRAM EKONOMIJA

PRISTUPNI RAD IZ PREDMETA METODOLOGIJA 

NIR-a

TEMA: PRIMENA METODE BENČMARKINGA

Profesor:                                                                                        

Kandidat:

Prof. dr  Radmila Kuštmirović                                                    

Albin Škrijelj

1

 | S e m i n a r s k i  r a d                                                                      

Albin Škrijelj

Novi Pazar, april 2014

S A D R Z A J

1. UVODNA RAZMATRANJA................................................................................................2

1.1. Pojam benchmarkinga.........................................................................................................2

2. POČECI RAZVOJA BENCHMARKINGA U STAROM VEKU........................................3

I NJEGOVA SAVREMENA POLAZIŠTA.............................................................................. 3

3. BENCHMARKING KAO KOMPARATIVNA METODA..................................................4

4. OSNOVNI RAZLOZI ZA PRIMENU BENCHMARKINGA..............................................6

5. ZADACI BENCHMARKINGA............................................................................................ 8

6. PRINCIPI BENCHMARKINGA..........................................................................................9

7. VRSTE BENCHMARKINGA............................................................................................11

8. OBLICI BENCHMARKINGA............................................................................................14

8.1. Benchmarking procesni model..........................................................................................14

8.2. Internacionalni benchmarking...........................................................................................16

8.3. Performansni benchmarking.............................................................................................16

8.4. Primena oblika benchmarkinga.........................................................................................18

ZAKLJUČAK.......................................................................................................................... 19

LITERATURA.........................................................................................................................21

background image

3

 | S e m i n a r s k i  r a d                                                                      

Albin Škrijelj

2. POČECI RAZVOJA BENCHMARKINGA U STAROM VEKU 

                       I NJEGOVA SAVREMENA POLAZIŠTA 

         Iako poreklo benchmarkinga nije sasvim poznato, njegovi koreni potiču verovatno iz 
biblijskih vremena gde 

Adam

 upoređuje jabuku koju mu je dala 

Eva

 s drugim jabukama na 

drvetu da bi bio siguran da je dobio najveću i najcrveniju.

1

       U određenom obliku, benchmarking je bio poznat i u Kini u 4.veku pre nove ere, u 
radovima  

Sun   Tzua

,   autora   dela   "Umeće   ratovanja".   Autor   je   naglasio:   "Ako   poznaješ 

neprijatelja i ako poznaješ sebe, tvoja pobeda je neminovna".

2 

Takođe, u 4.veku pre Hrista u 

staroj Grčkoj, filozof  

Aristotel

  upoređivao je atinske novčiće s onima iz drugih zemalja.

Čovek je vekovima izbegavao situacije sa nepovoljnim ishodom pri donošenju odluka, a pri 
tome procenjivao moć i slabost drugih.

        Pojam  

benchmark

  iz   kojeg   je   nastala   reč   benchmarking   potiče   iz   građevinske 

terminologije, a označava spravu za određivanje odnosnih visina različitih tačaka zemaljske 
površine (nivelir). U rečniku starnih reči nivelir je definisan kao geodetski optički instrument 
za nivelisanje, a nivelisanje se tumači kao izravnanje, poravnanje, merenje visinskih razlika 
pomoću horizontalnih pravaca.

         Japan je nakon II svetskog rata dao benchmarkingu jedan drugi sadržaj posmatrajući i 
upoređujući poslovanje najboljih firmi u svetu. Njihovo geslo bilo je "Dantosu" tj. težiti 
prema najboljima. Postupak se sastojao od sledećih koraka: 

istražiti publikovane podatke i definisati najbolje,
kontaktirati najbolje i ugovoriti posetu,
organizovati posetu, pažljivo analizirati i oceniti informacije,
pri povratku prisvojiti naučeno i prilagoditi ga japanskim firmama.

1

  Renko N., Delić S., Škrtić M., prema Pejić,I.: Benchmarking – proces   koji stvara uspešna preduzeća i 

rganizacije, Diplomski rad,  Zagreb, 1999. g., str.28

2

  Harrington   &   Harrington   J.S.,   prema   Pejić,I.:   Benchmarking   -   proces   koji   stvara   uspešna   preduzeća   i 

organizacije, Diplomski rad, Zagreb, 1999.g., str.28

3

 Murdoch, S., prema Pejić, I.: Benchmarking - proces koji stvara uspešna preduzeća i organizacije, Diplomski 

rad, Zagreb,1999.g., str. 28

4

 | S e m i n a r s k i  r a d                                                                      

Albin Škrijelj

3. BENCHMARKING KAO KOMPARATIVNA METODA

          Benchmarking   predstavlja   tehniku   komparativne   analize   vlastitog   poslovanja   sa 
poslovanjem najbolje organizacije. Benchmarking opisuje pouzdanu tehniku i alat koji je u 
funkciji   unapređenja   poslovanja   preduzeća.   Značenje   reči   benchmarking   opisano   je   na 
samom početku ovog rada.

      Najjednostavnije rečeno, po 

Ph. Kotleru

, benchmarking znači: "

Unapredimo sebe učeći 

od drugih",

4

 odnosno "Benchmarking je umetnost pronalaženja kako i zašto neke firme mogu 

izvršavati zadatke mnogo bolje od drugih firmi. Mogu postojati čak i desetostruke razlike u 
kvalitetu, brzini i troškovima prosečne firme u poređenju s firmom svetske klase

".

5

         Po drugom autoru:  

"Benchmarking nije operacija mozga. To je jednostavno učenje od 

drugih,   identifikovanje,   proučavanje   drugih   i   poboljšavanje   vlastitog   poslovanja   na   bazi 
onog što smo naučili

".

6

     Kao ilustraciju široke primene benchmarkinga mogu poslužiti definicije kojim ga razni 
autori   definišu,   a   koje   u   osnovi   imaju   zajedničku   konstantu   –   unaprediti   poslovanje   na 
temelju rešenja najboljih i postati bolji od najboljeg.

Ovaj proces obuhvata:

a) poređenje kompanija i njenih delova s najboljima ne ograničavajući se na istu delatnost ni 

istu zemlju gde se delatnost obavlja,

b) poređenje proizvodnih i drugih aktivnosti kompanije s ekvivalentnim aktivnostima drugih 

kompanija kako bi se definisali najbolji,

c) poređenje   proizvoda   i   usluga   kompanije   s   proizvodima   i   uslugama   konkurenata   koji 

imaju vodeće reziltate,

d) poređenje   tehničkih   rešenja   kompanije   u   cilju   odabira   najbolje   opreme   za   specifične 

primene,

e) primenu najbolje definisanog pravca razvoja i aktivno prilagođavanje novim trendovima,
f) ispunjavanje i nadmašivanje potrošačkih očekivanja".

7

4

 

Kotler, Ph., prema Pejić,I.: Benchmarking - proces koji stvara uspešna preduzeća  i organizacije, Diplomski 

rad, Zagreb, 1999.g., str.32

5

 Kotler, Ph., prema Pejić,I.: Benchmarking - proces koji stvara uspešna preduzeća  i organizacije, Diplomski 

rad, Zagreb, 1999.g., str.32

6

 Graham, J.H., Saunders, J.A. Nigel, P.P., prema Pejić,I.: Benchmarking - proces koji stvara uspešna preduzeća 

i organizacije, Diplomski rad, Zagreb, 1999.g., str.32

7

  Harrington   &   Harrington,   J.S.,  prema   Pejić,I.:   Benchmarking   -   proces   koji   stvara   uspešna   preduzeća   i 

organizacije, Diplomski rad, Zagreb, 1999.g., str.26

background image

6

 | S e m i n a r s k i  r a d                                                                      

Albin Škrijelj

4. OSNOVNI RAZLOZI ZA PRIMENU BENCHMARKINGA

       Kompanije koriste benchmarking iz mnogo razloga. Pojedine kompanije pozicioniraju 
benchmarking kao deo celokupnog procesa donošenja odluka sa jasno označenim vremenom 
za realizaciju unapređenja. U drugim kompanijama benchmarking se smatra više proaktivnim 
mehanizmom za prevenciju poslovnih promašaja.

 

 

Slika 1. Razlozi za primenu benchmarkinga

11

       Centralna kutija predstavlja odeljenje u kojem je zaposlen navedeni inženjer. Tu kutiju je 
inženjer   prvu   nacrtao.   Sve   osobine   ovog   odeljenja   –   kutije   zavise   od   karakteristika 
menadžmenta, zaposlenih i od radnog iskustva. Zaposleni u centralnoj kutiji razmatraju i uče 
kako da budu uspešni prvo u svojoj sopstvenoj kutiji – odeljenju. Veoma često u ovome i 
uspevaju i postižu ono što žele. Svi zaposleni u ovoj kutiji, po rečima inženjera, imaju svoj 
lični i profesionalni prostor koji je vrlo komforan i na prvi pogled nema nikakve potrebe da 
se izlazi van okvira kutije.

11

 Pejić,I.: Benchmarking - proces koji stvara uspešna preduzeća i organizacije, Diplomski rad, Zagreb, 1999.g., 

str.34

Funkcionalno najbolja praksa – u svetu

Funkcionalno najbolja praksa – bilo koja 

kompanija u USA

Najbolja praksa u grani

(uključujući nekretnine

)

Najbolja praksa u 

kompaniji

Interna najbolja 

praksa po 

funkcijama

Želiš da pročitaš svih 25 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti